Српски језик - Вокабулар форум
Srpski jezik - Vokabular forum

О српском језику и култури => Школски задаци => Тему започео: Žuta gramatika sive boje на 19.17 ч. 17.05.2011.



Наслов: Razna pitanja iz sintakse, pravopisa i morfologije
Порука од: Žuta gramatika sive boje на 19.17 ч. 17.05.2011.
Imam neke nedoumice vezane za sintaksu, pravopis i morfologiju, pa vas molim za pomoć. :)

1. Ako imamo rečenicu sa apozitivom koji određuje objekat, a u zadatku se traži da podvučemo objekat, šta treba uraditi? Ako je , na primer, rečenica: Pročitao sam lektiru, koja je dosadna. Da li kao objekat podvlačimo samo reč lektiru ili i apozitiv koji stoji uz nju?

2. Da li je priloška odredba za cilj isto što i priloška odredba za nameru? Tj. da li uopšte postoje obe ove odredbe?

3. Da li je podvučena predloško-padežna konstrukcija u funkciji atributa ili ima funkciju priloške odredbe za mesto? Globus je bio na ormaru u direktorovoj kancelariji.

4. Koja je vrsta reči desetak? Brojna imenica?

5. Video sam profesora koji je predavao matematiku. Da li je reč koji zamenica ili veznik? Znam da je zamenica preuzela funkciju veznika, ali ne znam šta da odgovorim ako se traži samo da kažem vrstu reči.

6. Ukoliko imamo rečenicu, na primer: Dva čoveka su došla. Koju funkciju vrši reč dva? Znam da je dva čoveka paukalna sintagma, tako da je dva paukalni atribut, ali ne znam šta da odgovorim ukoliko se traži funkcija u okviru rečenice.
Ili ako kažemo: Pojeo je parče torte. Da li za reč torte kažemo da je atribut ili partitivna dopuna? Pretpostavljam da je atribut, ali ipak da proverim.

7. U jednom testu sa takmičenje piše da je u rečenici: Uzmi ono što ti se sviđa, podučena zavisna rečenica u funkciji objekta. Zar nije tačan odgovor atribut?

8. U jednom zadatku je traženo da se rečenica: Ljudi traže savete prebaci u pasiv perfekta. Kao tačan odgovor napisali su: Traženi su saveti. Da li je odgovor: Tražili su se saveti, takođe, tačan?

9. Da li se imenica INTERNET piše velikim ili malim početnim slovom?

Hvala unapred! :)


Наслов: Одг: Razna pitanja iz sintakse, pravopisa i morfologije
Порука од: Ena на 10.40 ч. 20.12.2013.
1. Ja bih podvukla samo lektiru.

2. Priloška odredba za cilj ili nameru (na pitanje sa kojim ciljem, sa kojom namerom?)

Preselila se u Beograd radi upisa na fakultet.
Došao je radi posla.
Idem po obezbeđenje. 

(ovo je sa neta: http://www.srpskijezik.rs/gramatika/priloske-odredbe)

3. Ima funkciju priloške odredbe za mesto, zato što se dobija odgovorom na pitanje: Gde je bio globus?

4. broj(ev)ni prilozi (desetak, dvadesetak, stotinjak) http://hr.wikipedia .org/wiki/Brojevi_%28vrsta_rije%C4%8Di%29 (http://hr.wikipedia .org/wiki/Brojevi_%28vrsta_rije%C4%8Di%29)

5. Ako se traži samo vrsta reči, onda je zamenica svakako.

6. Evo ovako: dva čoveka vrše funkciju subjekta. Ovde bi bilo besmisleno pojam tj. broj dva odvojiti od imenice čovek i posmatrati ga izdvojeno, kada je reč o funkciji u okviru rečenice. Ovo je, moram naglasiti, samo moje mišljenje. Jer dva kao prosta reč i kao puka kvantitativna kategorija, rekla bih, traži dopunu, da bi uz dopunu dobilo smisao.

Npr. bilo bi besmisleno reći Tri hodaju ulicom. Naravno, može se i ovako reći, ali da se dopuna podrazumeva, npr. da je u datom trenutku vidljiva sagovorniku i da govornik takođe zna da je pojam na koji se odnosi broj tri vidljiv sagovorniku (tri čoveka/ deteta /žene /mačke ...).

 Dok već rečenica Tri žene hodaju ulicom ima smisla, nezavisno od konotacije.

  :) Uh, nadam se da sam uspela kako-tako da objasnim.

7. Uzmi ono što ti se sviđa, podvučena zavisna rečenica je u funkciji objekta, reč je naime o rečenici, zato što imaš glagol sviđa.

8. U princip bolje je, i sa više jasnoće i stila Traženi su saveti, jer u Tražili su se saveti ispada kao da su saveti sami sebe tražili, tako da mi dođe malo to suvišno. To je ako bismo cepidlačili. Ali svakako ne bih rekla da je pogrešno, čuje se i u svakodnevnom govoru.

9. Malim slovom.


Наслов: Одг: Razna pitanja iz sintakse, pravopisa i morfologije
Порука од: Suomalainen на 09.04 ч. 02.01.2014.
Цитат
2. Da li je priloška odredba za cilj isto što i priloška odredba za nameru? Tj. da li uopšte postoje obe ove odredbe?

     Da, to je isto (kao što je Ena rekla). Međutim, ja moram da upozorim na nešto. Ako se ovakvo pitanje javi na nekom testu za takmičenje, ili na bilo kom drugom testu za koji je učenicima koji se za njega spremaju navedena žuta gramatika kao literatura (prijemni ispiti za fakultete ili šta već), preporučujem da se piše priloška odredba za cilj, zato što se ni na jednom mestu u žutoj gramatici ne navodi priloška odredba za nameru; uvek piše priloška odredba za cilj (priloška odredba cilja). Viđao sam testove za takmičenje gde je u rešenjima pisalo priloška odredba za cilj (priloška odredba cilja) i nije stavljeno u zagradi za nameru. Ne kažem da termin priloška odredba za nameru ne valja, ne kažem da je netačan, ali samo zbog čiste opreznosti preporučujem da se na testovima za takmičenje piše priloška odredba za cilj. Verovatno bi se i priznalo pitanje učeniku koji napiše odredba za nameru, ali čisto da budemo oprezni... :)

Цитат
3. Da li je podvučena predloško-padežna konstrukcija u funkciji atributa ili ima funkciju priloške odredbe za mesto? Globus je bio na ormaru u direktorovoj kancelariji.

     Ovde se ne slažem sa Enom. Pogledajte tačku 458 u žutoj gramatici (273. strana u izdanju iz 2008). Imate pasus o padežnim atributima s priloškim značenjem. Ja mislim da je ovo padežni atribut. Ova rečenica meni izgleda kao tipična rečenica koja bi se javila na takmičenju za IV srednje i koja bi za svrhu imala da navede učenike na napišu odredba mesta. Ja sam ubeđen da je ovo padežni atribut s priloškim značenjem. ;D Obavezno pogledajte tačku u žutoj koju sam naveo.

Цитат
6. Ukoliko imamo rečenicu, na primer: Dva čoveka su došla. Koju funkciju vrši reč dva? Znam da je dva čoveka paukalna sintagma, tako da je dva paukalni atribut, ali ne znam šta da odgovorim ukoliko se traži funkcija u okviru rečenice.
Ili ako kažemo: Pojeo je parče torte. Da li za reč torte kažemo da je atribut ili partitivna dopuna? Pretpostavljam da je atribut, ali ipak da proverim.

     Pišete u prvom slučaju paukalni atribut. Ja ovde ne vidim problem. Tačno je da je cela sintagma dva čoveka subjekat, ali samo dva je paukalni atribut (unutar te sintagme) i ako se traži samo funkcija tog dva u celoj rečenici – pišete paukalni atribut. Nema veze što se traži funkcija u okviru cele rečenice; dva je ugrađeno u sintagmu dva čoveka, pa kako god da okrenete i formulišete, samo to dva je paukalni atribut, pa je paukalni atribut. :) Uzmite rečenicu Lepa devojka je došla. Koju funkciju ima ovo lepa? Funkciju atributa. Nema veze što je u sintagmi koja je subjekat. Potpuno isto kao i u vašem primeru (samo što je onde atribut paukalni). Ne vidim šta vas zbunjuje. :)
     U drugom slučaju pišete partitivna dopuna (tačka 464 u žutoj).

Цитат
7. U jednom testu sa takmičenje piše da je u rečenici: Uzmi ono što ti se sviđa, podučena zavisna rečenica u funkciji objekta. Zar nije tačan odgovor atribut?

     E, nije; jeste objekat. :) Mislim da Ena nije shvatila šta vas tačno zbunjuje. Odnosne rečenice, kao što pretpostavljam da znate, ne moraju vršiti samo funkciju atributa (ili apozitiva), već mogu imati i funkciju objekta (i subjekta, ali nas interesuje objekat).
     Pogledajte tačku 503 iz žute – Odnosne rečenice sa imeničkim odnosnim zamenicama „ko” i „što”. Imate, recimo, primer Pričao je o onome što ga je mučilo, gde je zavisna rečenica u funkciji objekta (nepravog doduše, ali nema veze). Pogledajte i tačku 493a iz žute – Korelativi zavisnih rečenica. Tipični korelativi su, kako tačka kaže, pokazne zamenice i prilozi koji odgovaraju značenju i funkciji zavisne rečenice. U vašem primeru je ono – pokazna zamenica, i korelativ. U rečenici Pričao je o onome što ga je mučilo korelativ pokazuje da se zavisnom rečenicom izriče sadržaj nepravog objekta, a korelativi odgovaraju značenju i funkciji zavisne rečenice. Povucite analogiju između ovog primera i vašeg. Zavisnom rečenicom se i dalje izriče sadržaj objekta, bez obzira na to što je ona odnosna. Pretpostavljam da biste vi rečenicu analizirali tako da ono bude objekat, a što ti se sviđa atribut uz ono, i tu je greška, zato što su korelativi reči smeštene u glavnoj rečenici koje odgovaraju funkciji i značenju zavisne rečenice, tj. njihov gramatički odnos sa upravnim članom podudara se sa gramatičkim odnosom zavisne rečenice prema tom upravnom članu i tu leži suština i zato je ovo objekat.
     Ono što je takođe bitno jeste da se korelativi ne lepe za zavisnu rečenicu, nisu deo nje (za razliku od subordinatorâ [veznici, veznički spojevi itd.] ili relativizatorâ, koji jesu deo zavisne rečenice), pa zavisna rečenica nije ono što ti se sviđa, već samo što ti se sviđa, isto kao što u gornjem primeru zavisna rečenica nije o onome što ga je mučilo, već što ga je mučilo.

     Nadam se da sam ovim objašnjenjem uspeo razjasniti vam problem i da vas nisam samo zbunio (pošto ni meni nije bilo bilo lako da pohvatam sve pojedinosti ovakvih slučajeva).


Наслов: Одг: Razna pitanja iz sintakse, pravopisa i morfologije
Порука од: Ena на 22.42 ч. 28.01.2014.

     Ovde se ne slažem sa Enom. Pogledajte tačku 458 u žutoj gramatici (273. strana u izdanju iz 2008). Imate pasus o padežnim atributima s priloškim značenjem. Ja mislim da je ovo padežni atribut. Ova rečenica meni izgleda kao tipična rečenica koja bi se javila na takmičenju za IV srednje i koja bi za svrhu imala da navede učenike na napišu odredba mesta. Ja sam ubeđen da je ovo padežni atribut s priloškim značenjem. ;D Obavezno pogledajte tačku u žutoj koju sam naveo.

Izvini, ali nipošto i nikako. Nemam žutu gramtiku kod kuće, a sve i da je imam ne mogu da poverujem!
Predloško-padežna konstrukcija ima funkciju priloške odredbe za mesto. Stvarno ne znam šta je tu sporno.
Evo smajli za kraj, iako sam ljuta. :)

U stvari, ti si rekao isto što i ja, ali drugim rečima. U čemu se onda ne slažeš sa mnom, please?  >:(


Наслов: Одг: Razna pitanja iz sintakse, pravopisa i morfologije
Порука од: Suomalainen на 19.45 ч. 02.02.2014.
     Ne, uopšte nisam rekao isto što i vi. U tvrdnji da predloško-padežna konstrukcija ima funkciju priloške odredbe za mesto u rečenici Globus je bio na ormaru u direktorovoj kancelariji – sve je sporno. U ovoj rečenici priloške odredbe za mesto uopšte nema. Pogledajte bolje; ova rečenica ima priloški predikat. Ona se analizira ovako: Globus je subjekat, a je bio na ormaru u direktorovoj kancelariji je celo predikat, i to priloški predikat. Unutar ovog predikata imamo glagolski deo je bio kao kopulu, i priloški deo (ili priloški predikativ) na ormaru u direktorovoj kancelariji. Ovaj priloški predikativ u stvari jeste sačinjen od sintagme ormar u direktorovoj kancelariji (koja je u predloško-padežnoj konstrukciji na ormaru u direktorovoj kancelariji). Centar ove sintagme je ormar, a u direktorovoj kancelariji je padežni atribut uz ormar (to što taj padežni atribut ima priloško značenje jeste sasvim druga priča; mi ne govorimo o značenju, već o funkciji). Predikat uopšte nije je bio, da bi na ormaru u direktorovoj kancelariji bilo priloška odredba, a još manje je u direktorovoj kancelariji priloška odredba mesta, već to u direktorovoj kancelariji stoji uz ormar i određuje ga, pa je padežni atribut, a ne priloška odredba (tačno je da ima značenje mesta, ali nema funkciju priloške odredbe za mesto, već funkciju atributa [sa mesnim značenjem]).

     Žuta gramatiko sive boje, pogledajte tačke 419, 420 i 421 iz žute gramatike; tamo se objašnjava priloški predikat. Imate u tački 421 primer za priloški predikat Jasna je bila u šetnji. Samo je bila nije predikat (da bi u šetnji bila priloška odredba); predikat je je bila u šetnji. Kopula je je bila, a u šetnji je priloški predikativ (sve lepo piše u tačkama koje sam naveo). Isto tako i u vašoj rečenici – je bio nije predikat, već je predikat je bio na ormaru (a to ormar uz sebe ima i padežni atribut [već sam naveo tačku 458 kao izvor], pa je predikat je bio na ormaru u direktorovoj kancelariji). Nema, dakle, nikakve priloške odredbe.


Наслов: Одг: Razna pitanja iz sintakse, pravopisa i morfologije
Порука од: Ena на 20.01 ч. 02.02.2014.
Zar nije ovde u pitanju glagol biti? koji je onda dopunjen odredbom mesta tj. na ormaru u direktorovoj kancelariji.

Koliko znam, glagoli imaju ulogu predikata u rečenicama, sve ostalo što ih dopunjuje ima druge nazive, ali to su obično priloške odredbe (za mesto, način, vreme itd.).

Ok, ajde nema veze, neka sve bude deo predikata, mada ne mislim tako, odn. smisaono mi je bliže ono što tvrdim. Opet je reč o aspektima iste stvari, odn.kako se stvari posmatraju.

Neka sam hiljadu puta u krivu, ali glagol je ono s obzirom na šta se određuju ostali članovi rečenice, ukoliko ga bliže određuju.

Znači cela pp konstrukcija na ormaru u direktorovoj kancelariji nam daje odgovor na pitanje gde je globus bio. Ovako smo raščlanjavali rečenice u osnovnoj školi i niko nas nije ispravljao.  :P

Ne, nije šija, nego vrat.


Наслов: Одг: Razna pitanja iz sintakse, pravopisa i morfologije
Порука од: s.z. на 05.12 ч. 03.02.2014.
Обоје сте у праву, колико ја видим. 'Је био на ормару у директоровој канцеларији' јесте (шири) прилошки предикат, али прилошки део тог предиката, иако не прилошка одредба у односу на тај шири предикат, јесте прилошка одредба за место ('на ормару у директор овој канцеларији') у односу на куполу 'је био', која је сама 'ужи предикат'. Говорим о 'ужем' и 'ширем' предикту зато што се у школи тек касније научи ово што је Соумалеинен изнео, па се до тада анализира онако како је Ена објаснила. Сад, колико је ова једноставнија анализа прихватљива, нисам сигуран. Не мислим да би иједан лингвиста извршио анализу реченице другачију од Соумалаиненове (имате ли неки краћи надимак?).