Српски језик - Вокабулар форум
Srpski jezik - Vokabular forum
08.54 ч. 29.03.2024. *
Добро дошли, Гост. Молимо вас пријавите се или се региструјте.
Да ли сте изгубили ваш активациони e-mail?

Пријавите се корисничким именом или имејлом, лозинком и дужином сесије

Помоћ за претрагу речника Вокабулара
Вести:
Правила форума - Речник - Правопис - Граматика - Вокатив - Језичке недоумице

 
   Почетна   Помоћ Претрага форума Календар Тагови Пријављивање Регистрација  
Странице: 1 [2]  Све
  Штампај  
Аутор Тема: Koje je od ova dva zla iliti ovih dvaju zala manje?  (Прочитано 26758 пута)
0 чланова и 1 гост прегледају ову тему.
џафир
члан
***
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Поруке: 88


« Одговор #15 у: 17.33 ч. 12.07.2007. »

То је нека илустрована граматика, новијег датума, за основце и средњошколце. Можда чак и од прошле или претпрошле године. И тако пише у њој...

Како се тачно зове, ко је издавач и аутор, ставићу у следећем пост-у.
Сачувана
Бојан Башић
језикословац
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:

Поруке: 1.611


« Одговор #16 у: 21.26 ч. 13.07.2007. »

Mislim da i dan-danas imamo svega jednu reč koja standardno ima oba roda, a to je "bol" (pri čemu je ženski rod u srpskom dosta ređi nego muški)

Siguran sam da sam negde video, mada nisam uspeo to ponovo da pronađem, kako ta dvorodnost nije održana u srpkom jezičkom standardu (za razliku od hrvatskog, i ranijeg srpskohrvatskog).

S druge strane, reč kojoj nikako ne možemo sporiti dvorodnost u srpskom jeziku jeste zver (m. i ž., što potvrđuje i važeći Pravopis).

Još jedna zanimljiva reč je finale. U Matičinom rečniku pridaje joj se samo muški rod, a Klaić znatno izričitije kaže: „ne treba tu reč upotrebljavati u srednjem rodu“. Međutim, Anić u hrvatskom rečniku (novijem od Klaićevog), kao i u rečniku stranih reči u saradnji s Goldštajnom napominje „sr i m“. Klajn i Šipka sasvim pretumbavaju stvari, dozvoljavajući isključivo srednji rod! Šlag na torti predstavlja govorna praksa, koja najčešće pravi ovakvu razliku: sportski pojam je srednjeg roda, a muzički muškog; ono što je zanimljivo da nijedan od navedenih autora ne uzima u obzir tu razliku! Čak ni kad bismo uzeli u obzir razliku između srpskohrvatskog, hrvatskog i srpskog standarda, ne vidim da bismo daleko dogurali u raspetljavanju ovoga.

Nego, ispustili smo iz vida još bolje rešenje: suditeljka (tvorbeno bolje, usklađeno s terminima "tužiteljka, braniteljka", ne nosi konotaciju supruge).

Mislim da to nije bolje rešenje od ponuđenih, budući da složeni sufiks -teljka, pored prirodne paralele sa sufiksom -telj, odgovara još jedino sufiksu -lac.

Rešenje koje još vredi pomenuti jeste sudilja. Primetimo da Matičin rečnik sadrži dobar deo zanimanja u ženskom rodu, ali je kao objašnjenje najčešće dato da je reč o supruzi. Danas se žene ne imenuju po muževljem zanimanju, čime taj deo leksike ostaje neiskorišćen, međutim — sve je veća tendencija (a nekad, kao u ovom primeru, praktično i obaveza) da zanimanja dobiju i ženski rod, pa se upravo ta mesta mogu popuniti ovim rečima, što se najčešće i radi. Ovaj uvod sam napravio da bih naglasio kako je zanimljivo to što je pomenuti predlog sudilja karakterističan po tome što je u RMS dat upravo s onim značenjem koje nam treba: „žena koja sudi“! Lično mi se ovaj predlog i najviše sviđa, ali prethodni put ga nisam pomenuo jednostavno zbog toga što će on (kao i suditeljka) ostati u domenu teorije, budući da se praksa „lomi“ oko drugih oblika. Štaviše, ako u jeziku već postoji sudinica, kao dobro izvedena reč, naspram sutkinja, za šta smo konstatovali da nije u skladu sa standardom, lakše je „pogurati“ već koliko-toliko odomaćenu reč kako bi se istisla nestandardna, nego uvoditi novo (pa makar i unekoliko bolje) rešenje, budući da bi to moglo izazvati kontraefekat.
Сачувана
Нескафица
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 731


« Одговор #17 у: 01.32 ч. 14.07.2007. »

"Sudilja" bi eventualno bilo bolje kad bismo imali i "tužilja, branilja" (izraz "tužilja" znači STRANKU ženskog pola koja tuži neku drugu stranku, a "tužiteljka" je PRAVNA ZASTUPNICA tužilačke strane). Ne zaboravi da pravnoj terminologiji "godi" da pravi čitave serije izvedenica s istim sufiksom. Sem toga, u medijima još nisam naišao na "sudinica ta i ta izjavila je..." - svi se, u nedostatku dobrog rešenja, još drže reči "sudija" prebačene u ženski rod, ili pak uvek apozitivno dodaju ime.

Prirodnu žensku paralelu sa sufiksom/završetkom -ja (hadžija, kadija, sudija, vođa) i nemamo (imali smo već negde diskusiju o ženskom rodu reči "vođa", u kojoj se nije stiglo ni do čega bitnog), tako da ostaje otvoreno pitanje treba li u tim slučajevima uopšte i pokušavati uspostaviti "bijekciju" tipa "taj i taj sufiks odgovara tom i tom", ili se opredeliti za ad hok rešenja.

(Povrh toga, postoji još jedna mogućnost kojoj se ne bi imalo šta zameriti - ako se reči "sudinica" već ništa ne zamera - a to je "sudijka".)

S druge strane, reč kojoj nikako ne možemo sporiti dvorodnost u srpskom jeziku jeste zver (m. i ž., što potvrđuje i važeći Pravopis).

Eh, što ti je poštovanje prema starim književnim veličinama... Prvo smo se, zbog Nušića, onoliko preganjali s konzervativcima može li "ministarka" da bude zanimanje (pa smo ipak pobedili, hvala bogu), a sad zbog Glišića moramo da dopustimo i muški rod za reč koja, rekao bih, muški rod u praksi i NEMA sem kad se, slikovitosti radi, citira upravo naziv njegove pripovetke. I mislim da bi se moglo neopozivo utvrditi da se "ta bol" u srpskom i dalje čuje češće nego "taj zver" Smiley
« Задњи пут промењено: 01.50 ч. 14.07.2007. од Нескафица » Сачувана
Бојан Башић
језикословац
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:

Поруке: 1.611


« Одговор #18 у: 10.02 ч. 14.07.2007. »

a sad zbog Glišića moramo da dopustimo i muški rod za reč koja, rekao bih, muški rod u praksi i NEMA sem kad se, slikovitosti radi, citira upravo naziv njegove pripovetke.

Ne poznajem mnogo biologa (verujem da su oni najpozvaniji da odrede šta praksa kaže u ovom slučaju), ali sećam se da je moja profesorica u srednjoj školi jeste govorila zverovi. Takođe, ne verujem da primer iz tačke 184e Pravopisa odaje poštu Glišiću (u pitanju je primer, mogli su da napišu bilo šta, a oni su se odlučili baš za ovaj oblik imenice zver). Ipak, lično koristim ovu imenicu u ženskom rodu.
Сачувана
Нескафица
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 731


« Одговор #19 у: 22.10 ч. 14.07.2007. »

Hm... Da li su muževi žena-ministara ili generalno političari bili najpozvaniji da odrede sme li "ministarka" biti zanimanje? To pitanje je više rešavano u lingvističkim krugovima, zar ne?
Сачувана
Бојан Башић
језикословац
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:

Поруке: 1.611


« Одговор #20 у: 23.07 ч. 14.07.2007. »

Za teoriju su zaduženi lingvisti, ne biolozi niti političari (zato sam podvukao reč praksa u prethodnoj poruci). Ali da, za to da reč ministarka kao zanimanje zaživi u praksi zaslužni su upravo političari: da se stvari u politici nisu promenile u tom smislu što i žene sada, za razliku od starijih vremena, mogu da budu na ministarskoj poziciji — ne bi bilo ni odgovarajućeg značenja.
Сачувана
Нескафица
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 731


« Одговор #21 у: 11.07 ч. 15.07.2007. »

Dobro, ali da li je reč "zver" vezana isključivo za biologe i njihovu praksu? U smislu stavke u klasifikaciji sisara, jeste, ali u smislu reči koja se koristi i van tog najužeg značenja, glas imaju i NNM (najšire narodne mase) koju tu reč koriste u raznim drugim kolokacijama.

(Takođe je možda indikativno što u deminutivu imamo samo ženski, a ne i muški rod - "zverka", pa i dvostruko "zverčica", ali ne i "zverak", "zverac", "zverčić" ili nešto slično.)
« Задњи пут промењено: 11.10 ч. 15.07.2007. од Нескафица » Сачувана
џафир
члан
***
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Поруке: 88


« Одговор #22 у: 18.51 ч. 09.09.2007. »

Како се зове женски магистар?
Сачувана
Нескафица
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 731


« Одговор #23 у: 19.28 ч. 09.09.2007. »

Po uzoru na "profesorka" i "doktorka", najbolje bi bilo "magistarka". Međutim, u sredinama gde se češće kaže "profesorica" i "doktorica" (npr. u Vojvodini) sasvim je dobro i "magistrica".
« Задњи пут промењено: 20.04 ч. 09.09.2007. од Нескафица » Сачувана
kontra
језикословац
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Жена
Организација:

Име и презиме:

Струка: građevinarstvo
Поруке: 521



« Одговор #24 у: 11.08 ч. 10.09.2007. »

Zverko...
Nego, vi'š interesantno, ja sam iz Vojvodine i zaista se mnogo češće koriste profesorica i doktorica, ali sam nasuprot tome češće čula magistarka nego magistrica, zapravo ovo drugo nikada nisam čula (sem na HRT-u).
Сачувана
alcesta
језикословац
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Жена
Организација:

Име и презиме:

Поруке: 1.865



« Одговор #25 у: 18.24 ч. 10.09.2007. »

Kod nas u CG se koristi magistrica, kad se uopšte koristi (i profesorica i doktorica). Uobičajeno je staviti magistar pa ime i prezime, tako da "magistricu" stvarno jako retko čujem, a možda bi bilo i varijante s magistarkom kad bi se više koristio ženski rod.
Сачувана
џафир
члан
***
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Поруке: 88


« Одговор #26 у: 00.49 ч. 11.09.2007. »

Ја понекад чујем магистрица, а магистарка никад. Додуше баш пре два сам причао са магистрицом из Ниша. Она саму себе зове магистрицом...  Smiley (Можда ипак није само у војводини)
Сачувана
Madiuxa
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Жена
Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 7.477


« Одговор #27 у: 20.35 ч. 25.09.2007. »

„Sudija je rekla“ svakako nije dobro, i moralo bi se dodati makar „Gospođa sudija je rekla“, što jeste rešenje koje si odbacio ali je i to bolje od one prve konstrukcije.

Zasto?
Сачувана
Бојан Башић
језикословац
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:

Поруке: 1.611


« Одговор #28 у: 22.06 ч. 25.09.2007. »

Zato što je sudija imenica gramatičkog muškog roda, i stoga predikat u ženskom rodu (je rekla) nema na šta da se osloni. Uz neki dodatak, „Gospođa sudija je rekla“ ili „Sudija Nata Mesarević je rekla“ itd., predikat se oslanja na taj dodatak (koji je, dakle, ženskog gramatičkog roda), pa se to može prihvatiti.
Сачувана
Madiuxa
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Жена
Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 7.477


« Одговор #29 у: 22.19 ч. 25.09.2007. »

Zato što je sudija imenica gramatičkog muškog roda, i stoga predikat u ženskom rodu (je rekla) nema na šta da se osloni. Uz neki dodatak, „Gospođa sudija je rekla“ ili „Sudija Nata Mesarević je rekla“ itd., predikat se oslanja na taj dodatak (koji je, dakle, ženskog gramatičkog roda), pa se to može prihvatiti.

Zahvaljujem na odgovoru.
Сачувана
Тагови:
Странице: 1 [2]  Све
  Штампај  
 
Скочи на:  

Покреће MySQL Покреће PHP Powered by SMF 1.1 RC2 | SMF © 2001-2005, Lewis Media Исправан XHTML 1.0! Исправан CSS!