Српски језик - Вокабулар форум
Srpski jezik - Vokabular forum
02.49 ч. 19.04.2024. *
Добро дошли, Гост. Молимо вас пријавите се или се региструјте.
Да ли сте изгубили ваш активациони e-mail?

Пријавите се корисничким именом или имејлом, лозинком и дужином сесије

Помоћ за претрагу речника Вокабулара
Вести:
Правила форума - Речник - Правопис - Граматика - Вокатив - Језичке недоумице

 
   Почетна   Помоћ Претрага форума Календар Тагови Пријављивање Регистрација  
Странице: [1]
  Штампај  
Аутор Тема: precednik  (Прочитано 13652 пута)
0 чланова и 0 гостију прегледају ову тему.
Pedja
администратор
староседелац
*****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:
DataVoyage
Име и презиме:
Предраг Супуровић
Струка: програмер
Поруке: 1.958



WWW
« у: 09.01 ч. 12.08.2007. »

Interesuje me zašto u našem jeziku nije dozvoljeno da ts ili ds prelazi u c kada su slične druge promene dozvoljene? U čemu je razlika? Ovaj prelazak je sasvim logičan.
Сачувана

Нескафица
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 731


« Одговор #1 у: 00.26 ч. 13.08.2007. »

Ako proanaliziraš slučajeve, videćeš da "ds" i "dš" ostaju neizjednačeni samo na spoju prefiksa s osnovom odnosno osnove sa sufiksom: pred+sednik, od+šteta, pred+školski, sused+ski, grad+ski itd. Ukoliko bi tu dolazilo do jednačenja i stapanja u "c" odnosno "č", okrnjili bi se i afiks i osnova, te bi reč strukturalno postala nejasna (precednik, očteta, prečkolski, susecki, gracki - ovo poslednje, da li je od "grad" ili "Grac"?). (Inače je taj izuzetak od jednačenja počeo da praktikuje još Vuk.)
Сачувана
Ђорђе Божовић
језикословац
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:
Đorđe Božović
Струка: lingvist
Поруке: 4.322


« Одговор #2 у: 01.31 ч. 13.08.2007. »

Jako promišljen odgovor.
Сачувана
Pedja
администратор
староседелац
*****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:
DataVoyage
Име и презиме:
Предраг Супуровић
Струка: програмер
Поруке: 1.958



WWW
« Одговор #3 у: 09.23 ч. 13.08.2007. »

Nekako mi to nije zadovoljavajuce objasnjenje. Zar se dobar broj glasovnih promena i ne desava upravo kada se rec gradi dodavanjem predlozaka i nastavaka?

S druge strane, jezik nam je bogat upravo zato sto su reci nastajale gradjenjem na razne nacinte, tako da za je za mnoge potrebna ozbiljna analiza da bi se utvrdilo kakva im ej struktura, a sad je bitno da se nekim durigm recima sacuva struktura. Eto recimo bas ova koju sam naveo kao primer predsednik, odavno funkcionise kao potpuno nova rec u kojoj je potpuno nebitno koja joj je struktura.

Ovako zarad postovanja nekog pravila, imamo problem, em lomimo jezik, em imamo stalnu dilemu da li treba pretsednik ili predsednik. Precednik bi sve to resilo, em bi bilo (prirodno) lakse za izgovor em dileme oko jednacenja po zvucnosti ne bi bilo.
« Задњи пут промењено: 09.24 ч. 13.08.2007. од pedja » Сачувана

Нескафица
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 731


« Одговор #4 у: 10.09 ч. 13.08.2007. »

Dešavaju se samo jednačenja, ali ne i stapanja: preTpostaviti, raŠčešljati i sl., shodno tome i oTCepiti (ne ocepiti), poTCeniti (ne poceniti) itd. Početkom veka pisalo se preTsednik i sl., ali je to kasnije ukinuto (od strane Belića? Možda grešim.). Elem, kao što lako možeš uočiti, a i proveriti, jedno 90% prefiksalnih i sufiksalnih izvedenica u srpskom ima u pravopisu vrlo jasnu strukturu (granica između osnove i afiksa uvek je vrlo uočljiva), pa nema razloga ni da predsednik odstupa od toga.
Сачувана
Бојан Башић
уредник форума
староседелац
*****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:

Поруке: 1.611


« Одговор #5 у: 13.01 ч. 13.08.2007. »

(od strane Belića? Možda grešim.)

Belićev pravopis zapravo je propisivao jednačenje (pretsednik, otšeta, pretškolski), i navodio je samo dva izuzetka: završetke -dski i -dstvo (gradski a ne *gratski, knjigovodstvo a ne *knjigovotstvo). Pravopis je dveju matica iz 1960. (ujedno prvi zvanični) taj koji je uveo da se spojevi -ds- i -dš- nikad ne jednače (dodao bih, čini mi se da je ovo prilično lako za pamćenje, te ne stoji Predragova teza da „imamo stalnu dilemu“), što je ispratio i aktuelni, a vrlo verovatno se ništa o tom pitanju neće menjati u skorijoj budućnosti.

Ovako se postupa još od Vuka (uz izuzetak pomenutog Belića), a mislim da razlog leži upravo u tome što TS i TŠ teže daljem stapanju u C, odnosno Č, pa se to zaobilazi (jer bi, kao što je Neskafica već pomenuo, dovelo do neprihvatljivog okrnjivanja osnove; možda možemo reći da predsednik „funkcioniše kao potpuno nova reč u kojoj je potpuno nebitno koja joj je struktura“, ali to je samo jedna takva reč — u ogromnoj većini preostalih primera strukturu, koja nije zanemarljiva, čuvaju i ostale srodne glasovne promene, pa je prirodno isto postupiti i ovde).
Сачувана
Тагови:
Странице: [1]
  Штампај  
 
Скочи на:  

Покреће MySQL Покреће PHP Powered by SMF 1.1 RC2 | SMF © 2001-2005, Lewis Media Исправан XHTML 1.0! Исправан CSS!