Српски језик - Вокабулар форум
Srpski jezik - Vokabular forum
13.55 ч. 29.03.2024. *
Добро дошли, Гост. Молимо вас пријавите се или се региструјте.
Да ли сте изгубили ваш активациони e-mail?

Пријавите се корисничким именом или имејлом, лозинком и дужином сесије

Помоћ за претрагу речника Вокабулара
Вести:
Правила форума - Речник - Правопис - Граматика - Вокатив - Језичке недоумице

 
   Почетна   Помоћ Претрага форума Календар Тагови Пријављивање Регистрација  
Странице: [1] 2 3  Све
  Штампај  
Аутор Тема: poreklo " kruh "  (Прочитано 37453 пута)
0 чланова и 1 гост прегледају ову тему.
goran laz
посетилац
**
Ван мреже Ван мреже

Организација:
-
Име и презиме:
Goran Lazarevic
Поруке: 15


« у: 07.55 ч. 02.12.2007. »


Da li se zna poreklo za " kruh " ?
Сачувана
Ђорђе Божовић
језикословац
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:
Đorđe Božović
Струка: lingvist
Поруке: 4.322


« Одговор #1 у: 09.49 ч. 02.12.2007. »

O tome smo razgovarali ovde.
Сачувана
Бојан Башић
језикословац
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:

Поруке: 1.611


« Одговор #2 у: 15.00 ч. 02.12.2007. »

Na linku koji je dao Đorđe nema, koliko vidim, ništa o etimologiji, pa ću to zapisati ovde. Kruh je nastao od slovenskog korena krh- (koji imamo i u rečima krhati, krhak), a tako je nazvan jer se krši, lomi na komade.
Сачувана
goran laz
посетилац
**
Ван мреже Ван мреже

Организација:
-
Име и презиме:
Goran Lazarevic
Поруке: 15


« Одговор #3 у: 18.08 ч. 02.12.2007. »


Po toj logici SVE što se lomi,krši,razdeljuje na komade trebalo bi da se imenuje i zove kruhom !? Da li sam na pogrešnom putu ? Ili u logici nisam dosledan. . .
Сачувана
Ђорђе Божовић
језикословац
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:
Đorđe Božović
Струка: lingvist
Поруке: 4.322


« Одговор #4 у: 19.00 ч. 02.12.2007. »

Naravno da ne. Kruh je samo — hljeb, a ne SVE što se lomi. Wink
Сачувана
alcesta
језикословац
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Жена
Организација:

Име и презиме:

Поруке: 1.865



« Одговор #5 у: 19.27 ч. 02.12.2007. »

Nema smisla biti logički dosledan kad je jezik u pitanju, to nikud ne vodi. Smiley
Сачувана
goran laz
посетилац
**
Ван мреже Ван мреже

Организација:
-
Име и презиме:
Goran Lazarevic
Поруке: 15


« Одговор #6 у: 21.05 ч. 02.12.2007. »



Цитат
Kruh je samo — hljeb, a ne SVE što se lomi.

Цитат
Nema smisla biti logički dosledan kad je jezik u pitanju, to nikud ne vodi.

Priznajem da tek sada ne razumem.  Logika u jeziku mora da postoji.
Ako je kruh od krhati onda bi trebalo da bude krh. Odakle "u"  i po kom osnovu upravo taj samoglasnik?

Moja me logika u ovom slučaju vodi u sasvim drugom pravcu. Jezik Srba ( a kruh je od Srba )  ima duboku logiku i smislenost, i ja bih reč kruh izvodio iz sasvim drugačije osnove i poimanja. Ako je to jedna od najosnovnijih namirnica ona se nije mogla imenovati tek tako ( olako i bez smisla ). 

Problem koji se javlja daljim elaboriranjem ovoga je pokretanje niza pitanja i odgovora koji mogu opasno da zatalasaju klasične pristupe jeziku,poreklu - pa i geostrategiji. . .


 
Сачувана
Бојан Башић
језикословац
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:

Поруке: 1.611


« Одговор #7 у: 21.42 ч. 02.12.2007. »

Ako je kruh od krhati onda bi trebalo da bude krh. Odakle "u"  i po kom osnovu upravo taj samoglasnik?

„U“ je došlo pojavom koja se naziva prevoj, a upravo je taj samoglasnik zato što očigledno nije nijedan drugi (nije ni krah, ni kreh, ni krih, ni kroh, a ni krh). Pitao si kako jeste došlo do neke reči, a ne zašto nije došlo do neke druge. O prevoju kao pojavi možeš još ponešto pročitati ovde.

Moja me logika u ovom slučaju vodi u sasvim drugom pravcu. Jezik Srba ( a kruh je od Srba )  ima duboku logiku i smislenost, i ja bih reč kruh izvodio iz sasvim drugačije osnove i poimanja. Ako je to jedna od najosnovnijih namirnica ona se nije mogla imenovati tek tako ( olako i bez smisla ).

Pitanje koje si postavio isto je kao kad bih ja pitao „zašto se u nuklearnom reaktoru koristi baš to gorivo koje se koristi, a ne neko drugo (npr. voda)“. Jedina razlika je u tome što je pojam porekla reči nešto što može biti razumljivo i laiku, pa on u skladu s tim očekuje i odgovor na sličnom nivou; a stvarnost je malo drugačija. Pomenuta etimologija je čitava nauka o poreklu reči, pomenuti prevoji su čitava oblast te nauke, i objašnjavanje svega što te zanima bilo bi jednako kao objašnjavanje nekom laiku princip rada nuklearnog reaktora. Lingvistika je nauka koja proučava jezik — dakle, nešto što je poznato svakome — pa zato svako i očekuje da se iza svakog odgovora krije neka prizemna logika (što je, kao što rekoh, apsolutno pogrešno).
Сачувана
Pedja
администратор
староседелац
*****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:
DataVoyage
Име и презиме:
Предраг Супуровић
Струка: програмер
Поруке: 1.958



WWW
« Одговор #8 у: 06.22 ч. 03.12.2007. »

Lingvistika je vrlo cudna nauka. Mnogo toga sto laiku izgleda potpuno nepovezano i nelogicno, lingvisti je sasvim ocigledno i logicno, narocito kada je poreklo reci upitanju.
Сачувана

goran laz
посетилац
**
Ван мреже Ван мреже

Организација:
-
Име и презиме:
Goran Lazarevic
Поруке: 15


« Одговор #9 у: 09.27 ч. 03.12.2007. »


Цитат
Kruh je nastao od slovenskog korena krh- (koji imamo i u rečima krhati, krhak), a tako je nazvan jer se krši, lomi na komade.

Moj deda je voleo da hleb seče na komade. Kolač se ritualno preseca,pa tek onda krši,kr(u)ha. Jasno je da naknadna radnja nije osnov imenovanja stvari,predmeta,pojave. . .

Цитат
Mnogo toga sto laiku izgleda potpuno nepovezano i nelogicno, lingvisti je sasvim ocigledno i logicno,

Svet polako ide ka jasnoj podeli na ogroman broj laika i malo eksperata. Mi koji bi da pitamo ( iz perspektive laika ) veoma brzo ostanemo bez argumenata za diskusiju. I bivamo utišani do nivoa osude jer se upletemo u nama nejasno,nerazumljivo i nedostižno.

Ipak,da ne skrenemo sa pravca  h l e b a/kruha.

Razumeo sam da bi kr(u)hanjem celine ( nebitno na način deljenja ) oposebljeni deo dobio ime krhotina, krš, krh, kruh . . .   

Da rezimiram ( a opet daleko od toga da remiziram sa sagovornicima ),moje je mišljenje da ovoga puta logika ( ma koliko bilo nelogično ) kazuje da nismo odmakli dalje od početka. 

Imenovanje bilo čega podrazumeva isticanje suštine ( bar u jeziku Srba ),a suština kruha nije krševitost, nego nešto mnogo znacajnije ( hleb,kruh, kolač, pogača, pan,panis,. . . ) . . .


 
Сачувана
Бојан Башић
језикословац
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:

Поруке: 1.611


« Одговор #10 у: 13.22 ч. 03.12.2007. »

Lingvistika je vrlo cudna nauka. Mnogo toga sto laiku izgleda potpuno nepovezano i nelogicno, lingvisti je sasvim ocigledno i logicno, narocito kada je poreklo reci upitanju.

Nije problem u lingvistici, tako je u (maltene) svim naukama. Ne mogu se setiti nijedne u kojoj bi sve što je postignuto bilo lako objašnjivo i nekom laiku (štaviše, ne samo da se ne mogu setiti, već bi bilo jako čudno i da takva navika postoji — jer čemu bi u toj nauci služili stručnjaci, oni koji je izučavaju ceo život, ako bi svako mogao da diskutuje o njenim najvišim dostignućima?).

Jasno je da naknadna radnja nije osnov imenovanja stvari,predmeta,pojave. . .

Po čemu je to „jasno“??

Svet polako ide ka jasnoj podeli na ogroman broj laika i malo eksperata. Mi koji bi da pitamo ( iz perspektive laika ) veoma brzo ostanemo bez argumenata za diskusiju. I bivamo utišani do nivoa osude jer se upletemo u nama nejasno,nerazumljivo i nedostižno.

Da ponovim i tebi pitanje upućeno Peđi, znaš li neku nauku u kojoj je situacija drukčija?

Nije problem pitati, problem je u tome što nećeš da prihvatiš odgovor do kog su ljudi došli nakon malo više učenja i istraživanja od sedenja u sobi i pozivanja na „svoju logiku“.
« Задњи пут промењено: 13.43 ч. 03.12.2007. од Бојан Башић » Сачувана
goran laz
посетилац
**
Ван мреже Ван мреже

Организација:
-
Име и презиме:
Goran Lazarevic
Поруке: 15


« Одговор #11 у: 14.22 ч. 03.12.2007. »



Цитат
Nije problem pitati, problem je u tome što nećeš da prihvatiš odgovor do kog su ljudi došli nakon malo više učenja i istraživanja od sedenja u sobi i pozivanja na „svoju logiku“.

Цитат
Kruh je nastao od slovenskog korena krh- (koji imamo i u rečima krhati, krhak), a tako je nazvan jer se krši, lomi na komade.

Mi ( honorarni laici ) i ne sedimo u sobi toliko besciljno da bi postavljali svojelogična pitanja. Nema veze,nismo ovde da bi MI bili bitni. 
Pozivanje na napore generacija istrazivača i efekte njihovih napora je interesantno i inspirativno,medjutim,tajna kojom se zaodene to nije merilo USPEHA dostignutog. 

Da li je "etimoloski" izvor za kruh ( kršiti ) lična spoznaja i tvorevina ?
Ukoliko je iz grupe istrazivača voleo bih da vidim poneku referencu ( ukoliko to nekoga ili nešto ne povredjuje više od očekivanog i podnosivog )!

Сачувана
Ђорђе Божовић
језикословац
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:
Đorđe Božović
Струка: lingvist
Поруке: 4.322


« Одговор #12 у: 15.03 ч. 03.12.2007. »

Moj deda je voleo da hleb seče na komade. Kolač se ritualno preseca,pa tek onda krši,kr(u)ha. Jasno je da naknadna radnja nije osnov imenovanja stvari,predmeta,pojave. . . Imenovanje bilo čega podrazumeva isticanje suštine ( bar u jeziku Srba ),a suština kruha nije krševitost, nego nešto mnogo znacajnije ( hleb,kruh, kolač, pogača, pan,panis,. . . )
Očigledno tvoj deda nije mogao prvo seći hleb pa ga tek onda "kršiti" u praslovensko vreme, onda kada je ova imenica nastala. Prilično sam ubeđen da su gladni prvi Sloveni radije odmah lomili rukama i "kršili" hleb svoj nasušni, nego što su ga prvo ritualno sekli.

A i naknadna radnja ponekad može biti osnov za imenovanje neke stvari; ne mora to nužno biti ono što je prvo u nizu. (Jer jezik, ipak, nije logika.)

"Suština" hleba kod Slovena je izgleda ipak bila to što je ovaj krhak i lako se lomi; ili su oni izgleda to prvo zametili. Kao što nije logika, jezik nije ni nebeska svečana usiljena tvorevina koja svakoj tvari prilazi s filozofskog gledišta — čak ni kod Srba — nego neretko ume i da dadne ime kakvoj stvari tek na osnovu neke najprizemnije, najbanalnije njene osobine. (Inače se žaba ne bi zvala žaba — što je najobičnije onomatopejsko imitiranje njenog oglašavanja — nego bi se zvala "o, zeleno četvoronožno krastavo kreketalo, boga mi Peruna"...)
Сачувана
goran laz
посетилац
**
Ван мреже Ван мреже

Организација:
-
Име и презиме:
Goran Lazarevic
Поруке: 15


« Одговор #13 у: 20.41 ч. 03.12.2007. »



Цитат
"Suština" hleba kod Slovena je izgleda ipak bila to što je ovaj krhak i lako se lomi; ili su oni izgleda to prvo zametili.

Vrlo je moguće da se ne razumemo iako koristimo reči istog jezika. Novo ne rekoh sada,Srbi se sve manje razumeju izmedju sebe,a tek sa drugima. . .

Цитат
Kao što nije logika, jezik nije ni nebeska svečana usiljena tvorevina koja svakoj tvari prilazi s filozofskog gledišta — čak ni kod Srba —. . .

Jezik Srba je po svemu nebeska tvorevina, i sa dubokim neslučajnim konotacijama. Veliki Miloš. S. Milojević se jednog trenutka približio suštini,otkriću jezičke matrice - sklonili su njegova saznanja i zakatančili. Mi se,kao sledbenici ideje,ne damo lako obeshrabriti. 

Hleb/kruh u biti naziva ne krije krhkost ( koja moze biti jedna od karakteristika ) već samu esenciju bića Srba kao naroda. . .

Сачувана
Ђорђе Божовић
језикословац
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:
Đorđe Božović
Струка: lingvist
Поруке: 4.322


« Одговор #14 у: 21.20 ч. 03.12.2007. »

Vrlo je moguće da se ne razumemo iako koristimo reči istog jezika.

Jezik Srba je po svemu nebeska tvorevina, i sa dubokim neslučajnim konotacijama. [...] Hleb/kruh u biti naziva ne krije krhkost ( koja moze biti jedna od karakteristika ) već samu esenciju bića Srba kao naroda.

E dakle, onda se zaista nimalo ne razumemo iako se koristimo rečima istoga jezika. Hm, pitam se koliko nebeskog i neslučajnog ima u svakodnevnim domaćim psovkama... Na kraju krajeva, i njih su veliki Srbi izmislili (ili je možda ipak u pitanju zapadnjačka propaganda Wink).

Šta tačno znači "Srbi kao narod"? Nije li to besmisleni pleonazam? Kakvi su to još Srbi, osim što su narod? Koje je to biće koje je Srbin kao narod, i kakva je to njegova esencija? Da li se to biće razlikuje od drugih homo sapiensa? Je li ono uopšte homo sapiens sapiens ili je palo na ovu planetu negde odozgo sa zvezda (ima jedna jako dobra Disova pesma)?

Zašto srpski jezik zoveš nebeskom tvorevinom, je li on nastao na nebu ili na ovozemaljskome tlu? Postoji li još "nebeskih jezika", ili je samo srpskohrvatski izabran da nas vodi u ružičastu budućnost? A kako se slika o srpskome kao nebeskom jeziku uklapa u trenutno stanje stvari, tj. jedva da ima dvanaestak miliona govornika srpskoga jezika spram 6,6 milijardi stanovnika Zemlje? Moraju li svi oni da nauče srpski? Ako moraju, zašto?

I, konačno, šta u nebeskome jeziku znači "kruh", koji se ne lomi nego se pre svega ritualno seče?
Сачувана
Тагови:
Странице: [1] 2 3  Све
  Штампај  
 
Скочи на:  

Покреће MySQL Покреће PHP Powered by SMF 1.1 RC2 | SMF © 2001-2005, Lewis Media Исправан XHTML 1.0! Исправан CSS!