Српски језик - Вокабулар форум
Srpski jezik - Vokabular forum
20.09 ч. 16.04.2024. *
Добро дошли, Гост. Молимо вас пријавите се или се региструјте.
Да ли сте изгубили ваш активациони e-mail?

Пријавите се корисничким именом или имејлом, лозинком и дужином сесије

Помоћ за претрагу речника Вокабулара
Вести:
Правила форума - Речник - Правопис - Граматика - Вокатив - Језичке недоумице

 
   Почетна   Помоћ Претрага форума Календар Тагови Пријављивање Регистрација  
Странице: [1] 2 3 4  Све
  Штампај  
Аутор Тема: Download  (Прочитано 37867 пута)
0 чланова и 1 гост прегледају ову тему.
Stoundar
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Поруке: 973


« у: 15.35 ч. 02.10.2008. »

Pored riječi daunloud i njenih izvedenica, u okolini redovno čujem i skidanje (s Interneta), ali ne i preuzimanje (kladim se da taj prevod nije nastao spontano). Želio bih da tema bude u stilu ove o raznim vrstama vješalica — zanima me šta ostali slušaju i lično koriste prema vlastitom jezičkom osjećaju, a naravno i da se to uporedi sa onim što je trenutno standardno.
« Задњи пут промењено: 21.55 ч. 02.10.2008. од Stoundar » Сачувана
Нескафица
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 731


« Одговор #1 у: 16.55 ч. 02.10.2008. »

Retko se kad najsrećniji prevod za neki strani svakodnevni termin nađe "spontano", pošto u spontanoj komunikaciji manjak semantičke određenosti nekog prevoda ljudi nadoknađuju "očiglednom nastavom" - "to ti je, batice, ovo što sad ja radim". Međutim, "skinuti sa Interneta" bi, nekome ko pojma nema ni o čemu, pre moglo da znači da se nešto uklanja s Interneta, dok je "preuzimanje" u tom smislu značenjski određenije. I taj termin ćeš često videti u književnim prevodima.
Сачувана
Stoundar
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Поруке: 973


« Одговор #2 у: 17.18 ч. 02.10.2008. »

Retko se kad najsrećniji prevod za neki strani svakodnevni termin nađe "spontano", pošto u spontanoj komunikaciji manjak semantičke određenosti nekog prevoda ljudi nadoknađuju "očiglednom nastavom" - "to ti je, batice, ovo što sad ja radim". Međutim, "skinuti sa Interneta" bi, nekome ko pojma nema ni o čemu, pre moglo da znači da se nešto uklanja s Interneta, dok je "preuzimanje" u tom smislu značenjski određenije. I taj termin ćeš često videti u književnim prevodima.

Pa dobro, ali nije prirodno potiskivati ustaljeni izraz nekim preciznijim samo zato što ga određena grupa ljudi ne zna — bolje je da ga nauči. Za tvoj primjer možeš slobodno rezervisati ukloniti/izbrisati s Interneta. Naravno, ovo podrazumijeva da bih dobio opkladu, tj. da je preuzimanje naknadni, precizniji prevod koji treba da zamijeni one spontane, ali ako baš moramo biti precizni, bolje je koristiti drugu ustaljenu varijantu: daunloudovanje.
Сачувана
Madiuxa
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Жена
Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 7.477


« Одговор #3 у: 18.35 ч. 02.10.2008. »

Ја мислим да је израз "скидање са интернета" сасвим ок. Зашто? Па зато што оригинални израз има ту асоцијацију да нешто свлачиш, одозго на доле. У шпанском се користи исто реч која сугерише скидање одозго на доле — bajar — спустити, буквално. Преузимање не асоцира на даунлоуд...

ПС: Можда БАШ зато мој шеф има ту неку уврнуту идеју да је Интернет ГОРЕ кад ми каже да му пошаљем мејл преко сателита (мислећи притом на сервер, тј. онако како се то углавном ради, а не преко интерне поште Аутлука)... Grin Мо'ш замислити како сам га погледала кад ми је то први пут рекао.... Grin Grin Grin
« Задњи пут промењено: 18.37 ч. 02.10.2008. од Brunichild » Сачувана
Нескафица
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 731


« Одговор #4 у: 19.05 ч. 02.10.2008. »

Retko se kad najsrećniji prevod za neki strani svakodnevni termin nađe "spontano", pošto u spontanoj komunikaciji manjak semantičke određenosti nekog prevoda ljudi nadoknađuju "očiglednom nastavom" - "to ti je, batice, ovo što sad ja radim". Međutim, "skinuti sa Interneta" bi, nekome ko pojma nema ni o čemu, pre moglo da znači da se nešto uklanja s Interneta, dok je "preuzimanje" u tom smislu značenjski određenije. I taj termin ćeš često videti u književnim prevodima.

Pa dobro, ali nije prirodno potiskivati ustaljeni izraz nekim preciznijim samo zato što ga određena grupa ljudi ne zna — bolje je da ga nauči. Za tvoj primjer možeš slobodno rezervisati ukloniti/izbrisati s Interneta. Naravno, ovo podrazumijeva da bih dobio opkladu, tj. da je preuzimanje naknadni, precizniji prevod koji treba da zamijeni one spontane, ali ako baš moramo biti precizni, bolje je koristiti drugu ustaljenu varijantu: daunloudovanje.

Pod pretpostavkom da se želi naći domaći termin (a želi se), nećemo se opredeliti za "daunloudovanje", a onda se postavlja pitanje da li ćeš žargonsku pojavu ("skidanje") smeti da proglasiš "ustaljenim" terminom. Ustaljeno je izgovarati i "četri", "šesnes" i "dvaes" (u svakodnevnoj komunikaciji 98% ljudi tako govori), pa se takvi oblici ipak ne mogu propisati kao ispravni i legitimni.

PS. Čudi me da nikome nisu pali na pamet skoro-pa-bukvalizmi "istovarivanje" i "utovarivanje".
« Задњи пут промењено: 19.08 ч. 02.10.2008. од Нескафица » Сачувана
Психо-Делија
језикословац
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 1.457


« Одговор #5 у: 19.34 ч. 02.10.2008. »

Цитат
PS. Čudi me da nikome nisu pali na pamet skoro-pa-bukvalizmi "istovarivanje" i "utovarivanje".

А зашто не "истовар" и "утовар"? Cool

И молим администратора да пребаци ову тему на одговарајуће месту будући да сам, видевши наслов, све време мислио да се ту Ђорђу честита рођендан надуго и нашироко. Grin
Сачувана
Stoundar
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Поруке: 973


« Одговор #6 у: 19.36 ч. 02.10.2008. »

Pod pretpostavkom da se želi naći domaći termin (a želi se)

Ne mora po svaku cijenu, pogotovu ne u stručnim tekstovima.

, nećemo se opredeliti za "daunloudovanje", a onda se postavlja pitanje da li ćeš žargonsku pojavu ("skidanje") smeti da proglasiš "ustaljenim" terminom.

Možda je malčice žargonska po ličnom osjećaju, ali zvuči relativno normalno. Skinuti sa zida, skinuti s Interneta.

Ustaljeno je izgovarati i "četri", "šesnes" i "dvaes" (u svakodnevnoj komunikaciji 98% ljudi tako govori), pa se takvi oblici ipak ne mogu propisati kao ispravni i legitimni.

Riječ skidanje je pravilna.
Сачувана
Нескафица
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 731


« Одговор #7 у: 20.03 ч. 02.10.2008. »

Pod pretpostavkom da se želi naći domaći termin (a želi se)

Ne mora po svaku cijenu, pogotovu ne u stručnim tekstovima.

, nećemo se opredeliti za "daunloudovanje", a onda se postavlja pitanje da li ćeš žargonsku pojavu ("skidanje") smeti da proglasiš "ustaljenim" terminom.

Možda je malčice žargonska po ličnom osjećaju, ali zvuči relativno normalno. Skinuti sa zida, skinuti s Interneta.

Ustaljeno je izgovarati i "četri", "šesnes" i "dvaes" (u svakodnevnoj komunikaciji 98% ljudi tako govori), pa se takvi oblici ipak ne mogu propisati kao ispravni i legitimni.

Riječ skidanje je pravilna.

1. Stručni tekstovi nisu merodavni za književnu normu.

2. "Količina" žargonizma ne može se meriti niti biti kriterijum.

3. Reč "skidanje" je "ono kako ljudi kažu". Ljudi "kažu" i "četri, šesnes, dvaes", pa tebi neće pasti na pamet da "to kako ljudi kažu" proglasiš pravilnim, i to jednostavno zato što si pravilne oblike primio u mladom uzrastu i ne dovodiš ih u pitanje. Međutim, kao odraslog mnogo te nervira što neko tamo nekakvim stručnjacima zabranjuje da svoje uskostručne termine/žargonizme šire međ narodne mase. Pa, šta da ti kažem... Na stranu što je korišćenje Interneta sumnjivo kao "baš izuzetno stručna" oblast Smiley

Bojan Bašić: po žalbi korisnika obrisan komentar koji ga je uvredio.
« Задњи пут промењено: 02.08 ч. 03.10.2008. од Бојан Башић » Сачувана
Stoundar
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Поруке: 973


« Одговор #8 у: 20.27 ч. 02.10.2008. »

1. Stručni tekstovi nisu merodavni za književnu normu.

Ne moraju biti, ali daunloud i izvedenice nisu uskostručne riječi.

2. "Količina" žargonizma ne može se meriti niti biti kriterijum.

Zašto misliš da se ne može mjeriti niti biti kriterijum? Valjda je moguće naučnim istraživanjem pisanih tekstova i govora objektivno ustanoviti u kakvim se kontekstima javljaju određene riječi, a prema tome i kada ih treba koristiti a kada ne.

Takođe ne razumijem zašto misliš da je skidanje na nivou tvojih primjera, te da ta riječ i daunloud predstavljaju uskostručnu terminologiju, dok je preuzimanje bolje za ostale ljude i preciznije (kada se nešto od nekoga preuzme, takođe se pretpostavlja da nije preuzeta samo kopija). Istina je da se ta riječ koristi u definicijama u Velikom rečniku stranih reči i izraza, tako da se njena upotreba teško može osporiti, ali ne znam daje li joj to status jedinog i daleko najboljeg sinonima za daunloud u standardnom jeziku.
« Задњи пут промењено: 07.53 ч. 03.10.2008. од Stoundar » Сачувана
Часлав Илић
језикословац
одомаћен члан
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:

Струка: машинац
Поруке: 474



« Одговор #9 у: 14.01 ч. 03.10.2008. »

Цитирано: Stoundar
Pored riječi daunloud i njenih izvedenica [...] bolje je koristiti drugu ustaljenu varijantu: daunloudovanje.

Допуштам да сам мало изван говорних токова, али док сам у њима био, практично уопште нисам чуо ову варијанту, већ даунлоадовати. Да ли се ту нешто променило? А ниједна од ових варијанти се практично никако не пише, већ обавезно downloadovati, и ту се свакако ништа није променило.

Цитат
[...] preuzimanje (kladim se da taj prevod nije nastao spontano).

Не знам шта би узео као потврду опкладе, лично само могу рећи да га ни ја нисам чуо док нисмо почели да преводимо програме пре неколико година. Преузети је тако испало једно од невеликог броја решења на којем су се задржали сви који су осетили потребу да формализују некакву домаћу терминологију. Због тога га и сам користим, али иако је и даље сажето и релативно једнозначно у контексту, нисам превише задовољан, јер...

Цитат
[...] u okolini redovno čujem i skidanje [...]

Прво, већ постоји то скидати, којем не видим никакве мане, без обзира на Нескафицине примедбе. Речи немају значење саме по себи, већ им се оно придодаје у контексту, а посебно у техничкој терминологији мотивисано разноразним очигледнијим и мање очигледним аналогија (а обавезно непотпуним у свим детаљима), па и чистим пошалицама. Овде се ради о аналогији мреже као огласне табле, јавно доступне, на коју свако може нешто окачити и са ње скинути. Аналогија наравно престаје да буде потпуна кад се дође до природе скидања (неограничено истог садржаја), али, то је једнако „проблем“ са енглеским изразима.

Друго, мени лично врло важно, јесте то што скидати/скинути за download има природне парњаке качити/окачити за upload, као што је већ поменуто да су потребни. Преузети не разрешава ову потребу тако очигледно, и неки понекад покушавају да за upload упоребе слати/послати — то већ не може да прође у мојој смени.
Сачувана
Miki
Гост
« Одговор #10 у: 21.10 ч. 03.10.2008. »

Мени није јасно зашто на сав глас критикујеш постојеће и предлоге превода енглеске рачунарске терминологије, Стоундаре, јер ти рачунаре заправо и не користиш на српском језику. Ја користим и Гуглову пошту, и виндоуз Висту, и ИксПе, и линукс Убунту, и Офис 2007, и друге програме и сервисе који су доступни на нашем језику и уопште немам проблема са разумевањем превода, нити јје потребно мућкати главом шта се хтело рећи, пошто је све јасно као дан. Илустрације ради, ево једног навода из виндоузове помоћи о Заштитном зиду:

Zbog čega mi je potreban zaštitni zid?

Zaštitni zid može pomoći u sprečavanju hakera ili zlonamernog softvera (kao što su crvi) da pristupe računaru putem mreže ili Interneta. On takođe može pomoći pri sprečavanju računara u slanju zlonamernog softvera na druge računare.

Čak i kada mislite da na računaru nemate ništa što bi ikoga zanimalo, crv može u potpunosti da onemogući vaš računar ili bi neko mogao da koristi vaš računar da bi širio crve ili viruse na druge računare bez vašeg znanja.


Не знам шта је овде нејасно. Да ли је којим случајем јасније фајервол, малициозни софтвер, ворм и сл.? Коме је то јасније? Онај ко користи виндоуз на српском и не размишља о енглеским еквивалентима, већ одмах усвоји преведене изразе и њему је то кристално јасно.

А кад већ говоримо у овој теми о њима: „даунлоудовати“, „даунлоадовати“ и нарочито downloadovati су предугачке и рогобатне речи, а и звуче одвратно на нашем. „Преузети“ је званично прихваћен термин, док се „скинути“ и „свући“ користе у слободнијем говору и сви знају на шта се мисли — нема недоумице.
Сачувана
Miki
Гост
« Одговор #11 у: 22.48 ч. 03.10.2008. »

Заборавих: у Висти се користи израз „покретачки програм“, па не видим да је то „велики грех“ спрам — међ' компјутерашима раширеном — „драјвер“.
Сачувана
Stoundar
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Поруке: 973


« Одговор #12 у: 22.55 ч. 03.10.2008. »

Мени није јасно зашто на сав глас критикујеш постојеће и предлоге превода енглеске рачунарске терминологије, Стоундаре, јер ти рачунаре заправо и не користиш на српском језику.

Prvo, uopšte se ne bih složio da ih kritikujem na sav glas — kao što si vidio, samo sam usput pomenuo u drugoj temi da nisam čuo da se preuzimanje koristi u govornoj praksi, pa me zanima da li sam samo ja ovo primijetio, a izgleda da nisam jedini, jer se i Časlav složio s tim. Nisam otvorio pedeset tema po ovom pitanju, a svakako ima prostora za raspravu jer kao što vidiš, računarska terminologija nije pretjerano standardizovana.

O računarima govorim svakodnevno, pa i na našem jeziku i to poslovno, a slušam i ostale ljude kako o njima govore. Ne koristim prevedene programe jer nemam razlog za to, osim što ponekad instaliram neki softver čisto da vidim kakav je prevod ovih dana. Kada to uradim, nađem na neka rješenja koja su sasvim u redu, dok se neka druga osjećaju nezgrapno, i tada počnem da razmišljam o tome šta bi se osjećalo prirodnije. Kao što vidiš, nije uvijek u pitanju korištenje sasvim novih prevoda za ustaljene strane riječi, već je zanimljivo i to što se neke naše riječi zamjenjuju drugim našim riječima, a nisam siguran zašto. Valjda nije zabranjeno postaviti to pitanje, pogotovo zato što me zanima šta ostali korisnici slušaju i koriste, jer je sasvim prirodno da sam lično navikao na određenu terminologiju, koja ne mora biti ista kod svih.

Ја користим и Гуглову пошту, и виндоуз Висту, и ИксПе, и линукс Убунту, и Офис 2007, и друге програме и сервисе који су доступни на нашем језику и уопште немам проблема са разумевањем превода, нити јје потребно мућкати главом шта се хтело рећи, пошто је све јасно као дан.

Uglavnom jeste jasno kao dan, ali takođe zahtijevam da je i prirodno kao dan, da prosječnom čovjeku terminologija ne djeluje kao da je sastavljena tek juče kao zamjena za onu koja se odavno ustalila. Na primjer, siguran sam da se makar deset godina govori o četu među prosječnim ljudima, a prije Skypea moglo se sasvim normalno reći i pričati s nekim na Internetu, ali sam tek nedavno vidio da se odnekle pojavila riječ ćaskanje. Evo da pitam, čisto informativno — koliko korisnika koristi izraz ćaskanje? Šta koriste njihovi prijatelji? Nisam primijetio da na engleskom postoji terminologija za ostale i ona za stručnjake — obično se koristi ista specifična riječ (worm, blog, feed), mada se ponekad mora objasniti neupućenim ljudima.

Илустрације ради, ево једног навода из виндоузове помоћи о Заштитном зиду:

Zbog čega mi je potreban zaštitni zid?

Zaštitni zid može pomoći u sprečavanju hakera ili zlonamernog softvera (kao što su crvi) da pristupe računaru putem mreže ili Interneta. On takođe može pomoći pri sprečavanju računara u slanju zlonamernog softvera na druge računare.

Čak i kada mislite da na računaru nemate ništa što bi ikoga zanimalo, crv može u potpunosti da onemogući vaš računar ili bi neko mogao da koristi vaš računar da bi širio crve ili viruse na druge računare bez vašeg znanja.


Не знам шта је овде нејасно. Да ли је којим случајем јасније фајервол, малициозни софтвер, ворм и сл.? Коме је то јасније? Онај ко користи виндоуз на српском и не размишља о енглеским еквивалентима, већ одмах усвоји преведене изразе и њему је то кристално јасно.

To je prirodnije ljudima koji su odavno čuli za izraze fajervol i vorm jer dovoljno dugo koriste kompjutere, a oni ostali uvijek mogu da ih nauče, isto kao što bih ja morao naučiti šta znače riječi gem i set u tenisu (ne znam, jer me tenis ne zanima). I da čovjek nema pojma o engleskom, hoće li mu zaštitni zid stvarno više značiti nego fajervol? Sljedeće pitanje je šta taj zaštitni zid zapravo štiti i od čega, a onda moraš ući u detalje, isto kao što bi morao da je u pitanju fajervol. Dakle, smetamo ljudima koji su navikli na fajervol, a samim prevođenjem nismo pretjerano pomogli onima koji nisu.

А кад већ говоримо у овој теми о њима: „даунлоудовати“, „даунлоадовати“ и нарочито downloadovati су предугачке и рогобатне речи, а и звуче одвратно на нашем. „Преузети“ је званично прихваћен термин, док се „скинути“ и „свући“ користе у слободнијем говору и сви знају на шта се мисли — нема недоумице.

Slažem se da je daunloudovati nezgrapno, ali me zanima zašto je preuzeti ispalo bolje nego skinuti. I jedna i druga su svakodnevne riječi. Ne razumijem zašto ti smeta kritikovanje postojećih kompjuterskih prevoda koji su u procesu standardizacije — ako postoje dobri razlozi za njih, pokazaće se.
« Задњи пут промењено: 23.01 ч. 03.10.2008. од Stoundar » Сачувана
Miki
Гост
« Одговор #13 у: 23.20 ч. 03.10.2008. »

„Скинути“, као год и „свући“ има неки жаргонски призвук, по мом мишљењу, па је стога њихово место заузело „преузимање“.

Не смета ми критиковање постојећих рачунарских израза, јер нису сви најсрећније сложени, али у енглеском је ситуација још закукуљенија — кад бисмо преводили дословно, добили бисмо баш глупости, и из тог разлога се траже неки смислени преводи који ће у тренутку асоцирати на задати појам. „Фајервол“ = „противпожарни зид“? Не иде. У многим часописима који се баве рачунарима: „Микро“, „Свет компјутера“ и другима се користи баш израз „заштитни зид“, а ово такође и на званичној Мајкрософтовој страници за Србију. „Заштитни зид“ ипак буди неку асоцијацију, док „фајервол“ само лебди у ваздуху.

Што се тиче „ћаскања“ односно „четовања“, када се првопоменута реч употреби у контексту значење се не може промашити. Chat и на енглеском има значење „ћаскати“, па ако њима не ствара забуну, — зашто би нама? Ионако је ова реч у свакодневном говору скоро нестала: зашто јој не бисмо доделили ово значење и стандардизовали га?

Blog или „Интернет дневник“, пошто сам то чуо и читао о томе, а свакако је и буквални превод поменуте енглеске речи. Feed је усвојено као „Вести“ и стварно нема ничег збуњујућег овде.

Јасно је као дан, а „природно као дан“ није све, али убрзо постане.
Сачувана
Madiuxa
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Жена
Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 7.477


« Одговор #14 у: 15.20 ч. 25.11.2008. »

Заборавих: у Висти се користи израз „покретачки програм“, па не видим да је то „велики грех“ спрам — међ' компјутерашима раширеном — „драјвер“.

E, vidis, da si meni rekao da mi treba pokretacki program, samo bih te belo pogledala.... Prvi put u zivotu cujem tu sintagmu.

Vrlo je tesko odrediti koje strane reci i u kolikoj meri mogu/treba da udju u srpski jezik, a u kolikoj meri ima smisla insistirati na "srpskim" nazivima jer mnogi od nas, kome je srpski maternji, bilo da zive u inostranstvu, bilo da zive u zemlji, koriste programe i softvere na stranom jeziku (koji naravno, ne mora biti engleski! Wink)... Mozda zaista ne bi bilo lose da strucnjaci za jezik sednu i napisu jedan informaticki recnik u saradnji sa informaticarima, pa da se i ta oblast polako standardizuje, jer ovo sarenilo nikud ne vodi osim stalnim sukobima oko toga "kako se to kaze"...
Сачувана
Тагови:
Странице: [1] 2 3 4  Све
  Штампај  
 
Скочи на:  

Покреће MySQL Покреће PHP Powered by SMF 1.1 RC2 | SMF © 2001-2005, Lewis Media Исправан XHTML 1.0! Исправан CSS!