Српски језик - Вокабулар форум
Srpski jezik - Vokabular forum
08.28 ч. 29.03.2024. *
Добро дошли, Гост. Молимо вас пријавите се или се региструјте.
Да ли сте изгубили ваш активациони e-mail?

Пријавите се корисничким именом или имејлом, лозинком и дужином сесије

Помоћ за претрагу речника Вокабулара
Вести:
Правила форума - Речник - Правопис - Граматика - Вокатив - Језичке недоумице

 
   Почетна   Помоћ Претрага форума Календар Тагови Пријављивање Регистрација  
Странице: 1 2 [3] 4 5 ... 8
  Штампај  
Аутор Тема: од болесна/болесног краља  (Прочитано 45573 пута)
0 чланова и 1 гост прегледају ову тему.
Зоран Ђорђевић
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:

Струка: Дипл. инж.
Поруке: 2.364



« Одговор #30 у: 18.42 ч. 07.12.2008. »

Цитат
Следује их затвор...

Јес да је офф, али питам. Следује их или следује им?
Сачувана
Stoundar
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Поруке: 973


« Одговор #31 у: 19.27 ч. 07.12.2008. »

Naravno da im neće slijediti zatvor i sve to, ali im ne smiju slijediti ni pogrešni savjeti, nepotrebne lektorske izmjene ili minusi na pismenim radovima. Zato i postoje sve te nijanse u Pravopisu, kod Klajna i sl., koje Telebak ignoriše u svojoj prezentaciji. I uopšte se ne slažem s time da senzibilni Srbi neprestano razmišljaju o tome šta je srpskije i toga se drže — to su upravo nesenzibilni Srbi, ali na suprotni način od onih koje jezik uopšte ne zanima. Oni senzibilni konsultuju standardne priručnike i razumiju kada i zašto mogu pisati kako govore a kada ne.

U suštini, čini mi se da imamo drukčiji pogled na sve te nijanse između DA i NE, tipa BOLJE NEGO, ILI, I, itd. Naime, ja ih shvatam kao posljedicu toga da prosto ima govornika i pisaca kojima su jedni ili drugi oblici običniji, te da ne treba zabranjivati sporedne i alternativne oblike i tjerati ljude da idu protiv jezičkog osjećaja i prilagođavaju svoj govor većini (osim kada treba izabrati jednu varijantu, recimo u okviru teksta na kojem radi više pisaca), dok ih ti smatraš ustupcima nemaru, pa je totalno svejedno hoće li ih Telebak pomenuti ili ne.
Сачувана
Психо-Делија
језикословац
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 1.457


« Одговор #32 у: 20.31 ч. 07.12.2008. »

Цитат
Oni senzibilni konsultuju standardne priručnike

Два питања:
1. По овоме испада да је Телебаков приручник нестандардан (а по неким пређашњим постовима, то је, у ствари, само једно лично мишљење)?

2. Колико просечних Срба консултује "стандардне" приручнике" (ово се може посматрати и као реторичко питање)?

3. И који су то стандардни приручници?
Сачувана
Stoundar
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Поруке: 973


« Одговор #33 у: 21.15 ч. 07.12.2008. »

1. Standardni priručnici su oni koji daju preporuke u skladu s prihvaćenom normom, pa tako i Klajn i Pravopis i RMS pominju prijedlog kao sporednu ali pravilnu varijantu, a Telebak ne. Ako postoji realna mogućnost da se iz Telebakovog citata izvede zaključak koji nije u skladu s normom, ja takvu preporuku smatram nestandardnom, a već smo pronašli dva takva citata (od dva koja si pomenuo) i to o osnovnim temama, što me zabrinjava, mada naravno ne znam kako izgleda ostatak knjige.

2. Nemam pojma, ali se slažemo da bi trebalo da ih konsultuju ako im je stalo do standardnog jezika a ne znaju normu napamet, zar ne?

3. Vidi pod 1. Naravno, u svakom priručniku ima grešaka i ponekih varijanti, pa je zato bitno uporediti određeni stav s onima u ostalim priručnicima, ali kao što rekoh, brine me to što dva citata od dva koja si stavio podliježu zaključcima koji nisu u skladu s normom — koliko je još toga u srpskom standardu sporedno ali pravilno, a da nije pomenuto u toj knjizi? Ne bi trebalo da imaš utisak da Telebak ima tvrđe stavove, već sasvim prosječne stavove koje možemo pronaći i kod Klajna i u RMS i u Pravopisu.
« Задњи пут промењено: 21.39 ч. 07.12.2008. од Stoundar » Сачувана
Madiuxa
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Жена
Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 7.477


« Одговор #34 у: 21.22 ч. 07.12.2008. »

Цитат
Следује их затвор...

Јес да је офф, али питам. Следује их или следује им?

IM. Delija se malo zajabunio...
Сачувана
Психо-Делија
језикословац
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 1.457


« Одговор #35 у: 22.50 ч. 07.12.2008. »

Још само да ми кажеш како могу да дођем да те прихваћене норме "у складу с којом Правопис, Клајн и РМС дају препоруке"?
Сачувана
Stoundar
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Поруке: 973


« Одговор #36 у: 23.37 ч. 07.12.2008. »

Mada su javno dostupni poneki zaključci Odbora za standardizaciju, najčešće saznajemo normu otvaranjem što više mjerodavnih priručnika i poređenjem stavova u njima, s tim da neki priručnici imaju veću težinu, tipa Pravopis kada je riječ o pravopisnim pitanjima, ali ne i kada transkribujemo s engleskog, pa onda imamo jednotomni RMS i Veliki rečnik stranih reči i izraza, Klajnov RJN, Srpski jezički priručnik i mnoge druge knjige. Kada naiđemo na različite preporuke koje je nemoguće objasniti, prihvaćamo ih sve dok se situacija ne razjasni.

Po tom principu, nemam razloga da isključujem Telebakove knjige iz poređenja, ali je rezultat taj da u nekim osnovnim preporukama (ili njihovim prezentacijama, koje mogu da vode k pogrešnim zaključcima) poprilično odudaraju od ostalih priručnika. Na primjer, u vezi s prijedlogom, da je Telebak samo napisao mada se normativno ne smatraju jedino pravilnim umjesto dakle, i jedino pravilni, ne bi odudarao od društva. Naravno, kao što rekoh, nemam tu knjigu pa ne mogu da kažem više, ali ponavljam — u poređenju s ostalim priručnicima, ne bi trebalo da Telebakov ispada tvrđi, kao što si nekoliko puta rekao.
Сачувана
Психо-Делија
језикословац
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 1.457


« Одговор #37 у: 00.49 ч. 08.12.2008. »

Мени ту нешто није јасно: ако напишеш "у складу са прихваћеном нормом" онда то значи да постоји одређена норма коју је неко донио и прихватио (можда Одбор за стандардизацију?), а потом су на основу те норме писани приручници као што су Правопис, Клајнов РЈН, Речник страних речи . . . Једам ли ја то добро закључио? Ако је овај закључак тачан, онда долазимо да кључног питања: како ти знаш да су "стандардни приручници" писани у складу са "прихваћеном нормом"? Да ли си ти имао негде на дохват руке "прихваћену норму" па си је поредио са "стандардним приручницима" и дошао до закључка: види стварно, ови приручници су писани у складу са прихваћеном нормом коју ја имам на свом радном столу? Зато сам и поставио питање где се може наћи та прихваћена норма, или да будем јаснији: да ли је та норма нека апстракција, нешто што постоји само као конгломерат идеја и закључака у главама наши еминентних лингвиста, или је то конгломерат закључака и препорука који су негде записани и дати нашим еминентним лингвистима на увид е да би они онда написали Правопис, Речник страних речи или РЈН?

И још нешто: међу лингвистима су врло честа неслагања у погледу многих питања везаних за правопис и језик и то смо неколико пута констатовали управо на овом Форуму. Па ћемо у Правописном речнику наћи на препоручени облик Мекдоналдс, исто то и у РНЈ, а Прћић ће међутим, тврдити да је боље Макдоналдс, па ћемо наићи на случај да неки лингвисти кажу да је може и пријевоз и превоз, а други да може само превоз итд. Шта да радимо у таквим случајевима? И каква је то прихваћена норма када лингвисти имају могућност да давају различите, понекад и оштро супротстављене препоруке? Cool
Сачувана
Stoundar
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Поруке: 973


« Одговор #38 у: 16.06 ч. 08.12.2008. »

Мени ту нешто није јасно: ако напишеш "у складу са прихваћеном нормом" онда то значи да постоји одређена норма коју је неко донио и прихватио (можда Одбор за стандардизацију?),

To je samo dio prihvaćene norme, ali ne kažem da mora biti formalno prihvaćena u nekim Odlukama.

а потом су на основу те норме писани приручници као што су Правопис, Клајнов РЈН, Речник страних речи . . . Једам ли ја то добро закључио?

Ne mora uvijek biti na osnovu formalnog dogovora — vjerovatno se ponekad određeno mišljenje prosto prihvati i ponavlja u drugim priručnicima.

Ако је овај закључак тачан, онда долазимо да кључног питања: како ти знаш да су "стандардни приручници" писани у складу са "прихваћеном нормом"? Да ли си ти имао негде на дохват руке "прихваћену норму" па си је поредио са "стандардним приручницима" и дошао до закључка: види стварно, ови приручници су писани у складу са прихваћеном нормом коју ја имам на свом радном столу?

Najčešće ih uporedim s drugim priručnicima, jer nemam nikakvu Normu na stolu, a tako nešto vjerovatno ne postoji uvijek.

Зато сам и поставио питање где се може наћи та прихваћена норма, или да будем јаснији: да ли је та норма нека апстракција, нешто што постоји само као конгломерат идеја и закључака у главама наши еминентних лингвиста, или је то конгломерат закључака и препорука који су негде записани и дати нашим еминентним лингвистима на увид е да би они онда написали Правопис, Речник страних речи или РЈН?

Vjerovatno i jedno i drugo.

И још нешто: међу лингвистима су врло честа неслагања у погледу многих питања везаних за правопис и језик и то смо неколико пута констатовали управо на овом Форуму. Па ћемо у Правописном речнику наћи на препоручени облик Мекдоналдс, исто то и у РНЈ, а Прћић ће међутим, тврдити да је боље Макдоналдс, па ћемо наићи на случај да неки лингвисти кажу да је може и пријевоз и превоз, а други да може само превоз итд. Шта да радимо у таквим случајевима? И каква је то прихваћена норма када лингвисти имају могућност да давају различите, понекад и оштро супротстављене препоруке? Cool

Uvijek treba nastojati razumjeti zašto se lingvisti ne slažu, pa tako znamo da su transkripcije u Pravopisu nastale po starijem i manje razrađenom sistemu nego što je Prćićev, koji će prema dosadašnjim informacijama biti u novom Pravopisu, pa zato Prćiću treba dati prednost. Ako postoje nesuglasice koje ne razumijemo, onda nam preostaje liberalni pristup — može i ovako i onako.

Prema tome, prihvatio bih Telebakove stavove kada bi bili nalik Prćićevim — tipa to su inovacije koje su do sada bile slabo obrađene u Pravopisu, kod Klajna i u RMS, pa zato Telebaku treba dati prednost, ali ne vidim zašto bi bilo tako, osim ako ne pretpostavljamo da će novi Pravopis početi radikalno da ukida ijekavske oblike u zagradama (koji se ne smatraju dijelom hrvatske standardizacije, inače bi bili označeni s hs.) ili da će se mijenjati odnos prema imeničkoj promjeni.
Сачувана
Stoundar
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Поруке: 973


« Одговор #39 у: 16.51 ч. 08.12.2008. »

Malo sam istraživao:

Цитат
Lingvista iz Banjaluke Milorad Telebak smatra da su od srpskog jezika proizašli hrvatski, bošnjački, nažalost i crnogorski, a nije isključeno da će ih još biti, kao i da su to su jezici u političkom, a nikako u lingvističkom smislu.  Telebak je večeras u Zvorniku na tribini pod nazivom "Ljepota srpskog jezika, kako ga njegovati, čuvati, pravilno govoriti i pisati" istakao da je "srpski jezik priznat u našoj lingvistici i srbistici, a tako ga gledaju i svjetski lingvisti".

Telebak je rekao da se drugi na ovim prostorima trude da svoje nove "jezike i jezičiće urazliče od srpskog jezika" i da ih standardizuju na svoj način, na šta imaju pravo.

"Oni se trude da taj jezik nauče, jer oni ga čine drugačijim, nego što je do juče bio. Moraju da ga uče, ali se ispravljaju kada pogriješe, jer ne smiju reći nijednu riječ koja nije u duhu njihove leksičke norme", ocijenio je Telebak.

On je izrazio žaljenje što i naši političari, sudije, tužioci i drugi na nekim funkcijama, naročito u zajedničkim organima, upotrebljavaju nesrpske riječi kao što su - provedba, zvaničnici, uposlenici, opstojnost, općina...

"Dakle, sve su to riječi koje Hrvati i Bošnjaci guraju u svoje jezike, samo da bi se razlikovali od srpskog, dok je kod nas, kad je riječ o upotrebi čistog srpskog jezika, prisutna opuštenost i improvizacija", rekao je Telebak.

Govoreći o značaju jezika za narod i za pojedinca, Telebak je rekao da je dobrim dijelom ugrožena srpska jezička kultura.

"Zanemaruje se izučavanje srpskog jezika, pogotovo u srednjoj školi, potkopavaju se temelji srpskog jezika na sve moguće načine falsifikovanjem istorije i kulture, a, nažalost, i mi u tome pomažemo, jer dovoljno ne izučavamo jezik, nemarni smo i smatramo da je bolje učiti tuđi jezik", objasnio je Telebak.

Tribinu je organizovalo Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta" iz Zvornika.

Dakle, opuštenost i improvizacija je u redu sve dok se koriste one najsolidnije srpske riječi, dok je sve ostalo dio tamo nekih novonastalih jezičića.

http://www.svevijesti.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=2264&Itemid=131
Сачувана
Madiuxa
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Жена
Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 7.477


« Одговор #40 у: 17.47 ч. 08.12.2008. »

Uf sto mi se nesto odjednom taj Telebak ne svidja...  Angry
Сачувана
Психо-Делија
језикословац
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 1.457


« Одговор #41 у: 18.52 ч. 08.12.2008. »

А што, бона? Па мени је он баш онако кул. На страну што човека познајем лично. Grin
Сачувана
Madiuxa
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Жена
Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 7.477


« Одговор #42 у: 19.04 ч. 08.12.2008. »

А што, бона? Па мени је он баш онако кул. На страну што човека познајем лично. Grin

Pa moglo se pretpostavit, o, Delijo. Cheesy

Ne dopadaju mi se neke recenice u tekstu koji je citirao Stoundar. Na primer, koliko god se ja slagala sa izjavom da je podela na te silne jezike koji su nastali od devedesetih vestacka i politicka, ne dopada mi se njegovo karakterisanje istih kao "jezici i jezicici". Mozda se u sustini vise slazem s njegovim stavovima nego sto se to moze proceniti na prvi pogled, ali mi nekako nacin na koji izlaze iste se ne dopada.

Dalje, nisam misljenja da se jezik kojim SVI na prostoru bivse SFRJ govorimo (izuzimajuci naravno Slovence i Makedoncde) bas zove srpski. Zasto bi se tako zvao i zasto bi molim te Hrvati npr. govorili isto srpskim, a ne jednim dijalektom tog jezika koji svi mi govorimo? Mislim da je glavni problem u tome sto taj jezik u stvari nema neko zajednicko ime, nego svi zele da ga nazovu prema sebi, pa stoga imamo srpski, hrvatski, bosanski, crnogorski itd...

S druge strane, cini mi se da smo s Telebakom malo odlutali od prvobitne teme i da bi mozda ovo trebalo izdvojiti u poseban thread....
Сачувана
Stoundar
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Поруке: 973


« Одговор #43 у: 20.25 ч. 08.12.2008. »

Riječi zvaničnik i uposlenik našao sam u jednotomnom RMS bez ikakve posebne oznake, dok se obliku općin- sudi tako što se s njega upućuje na opštin- (jer se taj drugi nalazi kasnije po azbučnom redu, dok je u Pravopisu općina u zagradi, dakle kao sporedni oblik, ne kao dio hs.). Riječi provedba i opstojnost nisam našao.

Mislim da nema više šta da se raspravlja, ni o normi, ni o Telebaku, ni o pitanju bolesna kralja. Na osnovu poređenja dosadašnjih priručnika, pravilno je predlog i prijedlog (kao sporedni oblik), bolesnog i bolesna (kao manje uobičajeno), s tim da Telebak ne pominje sporedne oblike. Što se mene tiče, ne mora ljudima ništa da objašnjava, dovoljno je da kaže predlog i prijedlog (sporedni oblik), pa neka čitalac sam odluči šta će da koristi.

Što se tiče članka, nikako ne razumijem zašto Telebak ima problem s tim što govornici hrvatskog ili bosanskog navodno ne smiju reći nijednu riječ koja nije u duhu njihove leksičke norme, dok smatra da u srpskom sasvim opušteno i s improvizacijom treba izbjegavati oblik općina.
Сачувана
Madiuxa
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Жена
Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 7.477


« Одговор #44 у: 20.25 ч. 08.12.2008. »

Цитат
Što se tiče članka, nikako ne razumijem kako to da govornici hrvatskog ili bosanskog ne smiju reći nijednu riječ koja nije u duhu njihove leksičke norme, dok u srpskom sasvim opušteno i s improvizacijom treba izbjegavati oblik općina.

Па таки смо ми Срби — само опуштено и с импровизацијом...  Grin
Сачувана
Тагови:
Странице: 1 2 [3] 4 5 ... 8
  Штампај  
 
Скочи на:  

Покреће MySQL Покреће PHP Powered by SMF 1.1 RC2 | SMF © 2001-2005, Lewis Media Исправан XHTML 1.0! Исправан CSS!