Српски језик - Вокабулар форум
Srpski jezik - Vokabular forum
06.22 ч. 29.03.2024. *
Добро дошли, Гост. Молимо вас пријавите се или се региструјте.
Да ли сте изгубили ваш активациони e-mail?

Пријавите се корисничким именом или имејлом, лозинком и дужином сесије

Помоћ за претрагу речника Вокабулара
Вести:
Правила форума - Речник - Правопис - Граматика - Вокатив - Језичке недоумице

 
   Почетна   Помоћ Претрага форума Календар Тагови Пријављивање Регистрација  
Странице: 1 2 [3] 4 5  Све
  Штампај  
Аутор Тема: Bosansko gutanje samoglasnika  (Прочитано 49141 пута)
0 чланова и 2 гостију прегледају ову тему.
Бојан Башић
језикословац
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:

Поруке: 1.611


« Одговор #30 у: 14.03 ч. 30.09.2007. »

Међутим, тај "ветро" у ветробран нема везе с нашим ветром иако слично звучи, него је италијанског порекла. (Дакле, исправно је једино ветробран а не вјетробран у ијек.)

Upravo suprotno. Izraz vetrobran označava deo koji brani vozača od v(j)etra (u ijekavskom, dakle, v[j]etrobran), a „narodnu etimologiju“ proširuju baš oni koji su čuli za italijansku reč vetro (staklo). Smiley
Сачувана
Ђорђе Божовић
језикословац
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:
Đorđe Božović
Струка: lingvist
Поруке: 4.322


« Одговор #31 у: 14.21 ч. 30.09.2007. »

Upravo suprotno. Izraz vetrobran označava deo koji brani vozača od v(j)etra (u ijekavskom, dakle, v[j]etrobran), a „narodnu etimologiju“ proširuju baš oni koji su čuli za italijansku reč vetro (staklo). Smiley
Verovatno, ja sam se u tom trenutku setio jednog Klajnovog članka u NIN-u u kome on objašnjava da li je vjetrobran od vjetra ili je od italijanskog vetro, ali izgleda da sam pobrkao šta je od to dvoje narodna etimologija a šta nije. Smiley U svakom slučaju, primer stoji, ali sada obrnuto. Wink
Сачувана
Вук
члан
***
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:

Поруке: 194


« Одговор #32 у: 18.25 ч. 30.09.2007. »

Nije mi jasno otkud uopšte ideja da se jedna srpska kovanica nastala od srpskih reči po pravilima srpskog jezika i koja uz to još potpuno odgovara ulozi koja joj je namenjena, stavi pod kapu italijanskog jezika. Vidimo iz prethodnih komentara da je vetrobran i u drugim jezicima (italijanski i engleski) kovanica sastavljena od približno istih reči (vetar i braniti) kao i u srpskom jeziku. Zašto ovu reč na silu gurati u senku italijanske reči "vetro"?
Pre će biti da je italijanska reč vetro (staklo) dobila ime po srpskoj reči vetar, jer staklo kao grđevinski materijal i nije ni zašta drugo nego za zaštitu od vetra. A moguće je i to što otvaranjem prozora (stakla) pravimo vetar (promaju) u kući, tj. vetrimo.  Evo, zamoliću alcestu da malo pogleda po italijanskoj literaturi, i da ako može nađe nešto o nastanku ove reči, ne bi me iznenadilo ako se ispostavi da sam u pravu.

Što se tiče reči "pita", mislim da bi bilo uputnije, umesto u grčkom, "vavilonskom" ili u "indoevropskom korenu" potražiti je u slovenskim ili u srpskom jeziku. Namerno kažem u slovenskim ili u srpskom, jer u nauci postoji dilema da li su Sloveni Srbi ili su Srbi Sloveni, a i arheološki nalazi govore da je pojam Srbi mnogo stariji od pojma Sloveni.
U srpskom jeziku postoji glagol "pitati" u značenju hraniti. Npr. kad neko hrani bebu kašičicom, kaže se da on bebu "pita"(kratko "i"). Ili ako treba neku stariju ili bolesnu i iznemoglu osobu nahraniti kaže se "napitaj ga/je", što znači nahrani ga svojom rukom.
Takođe, postoji i glagol "vaspitati" koji znači sveukupno hraniti nekog (obično dete) i nečim drugim osim fizičkom hranom. Znači formiranje kompletne ličnosti sa svim karakternim osobinama koje bi vaspitavani trebao da ima po mišljenju vaspitača. Prefiks "vas" ima značenje "sav" ili "sveukupan".

Iz ovoga proizilazi da je "pita" u stvari hrana (fizička u glagolu "pitati", a duhovna u glagolu "vaspitati"), i ovo značenje se zadržalo do dan danas. Pita jeste hrana, a vaspitavanje jeste sveukupno formiranje ličnosti. Došlo je samo do sužavanja značenja reči pita od hrana uopšte na hranu od testa i nečega još od čega se već prave pite.
I onda ide stara priča. Pita->pitica->pit`ca->"pizza".


Pozdrav.
Сачувана
Нескафица
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 731


« Одговор #33 у: 18.30 ч. 30.09.2007. »

Is this guy for real?
Сачувана
Ђорђе Божовић
језикословац
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:
Đorđe Božović
Струка: lingvist
Поруке: 4.322


« Одговор #34 у: 18.44 ч. 30.09.2007. »

Nije mi jasno otkud uopšte ideja da se jedna srpska kovanica nastala od srpskih reči po pravilima srpskog jezika i koja uz to još potpuno odgovara ulozi koja joj je namenjena, stavi pod kapu italijanskog jezika. Vidimo iz prethodnih komentara da je vetrobran i u drugim jezicima (italijanski i engleski) kovanica sastavljena od približno istih reči (vetar i braniti) kao i u srpskom jeziku. Zašto ovu reč na silu gurati u senku italijanske reči "vetro"?
Тачно тако, и они који то чине (а тако сам и ја омашком урадио, требало је да напишем обрнуто да би пример успео Cheesy) чине исто оно што и ти са питицом! Smiley Откуд италијанско ветро у нашем ветробрану? Ниоткуд, нема га! Нема ни наше пите у италијанској пици, иако слично звуче, осим можда ако се не ради о заједничком праиндоевропском корену обеју ових речи...

Pre će biti da je italijanska reč vetro (staklo) dobila ime po srpskoj reči vetar [...]
А ја бих рекао да ће најпре бити да су све италијанске речи позајмљене из српског, и ја такође молим алчесту да то провери.
Сачувана
alcesta
језикословац
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Жена
Организација:

Име и презиме:

Поруке: 1.865



« Одговор #35 у: 18.51 ч. 30.09.2007. »

Vuče, sad stvarno ne znam da l' ti to mene zavitlavaš, ali 'ajde da se pravimo da si ozbiljan, kad si me već zamolio da pogledam...

Elem, logično bi bilo pretpostaviti da reč za staklo postoji otkad se zna za staklo. Pošto su staklo imali još u starom Egiptu, a verovatno i u Mesopotamiji, nekako mi je teško da zamislim Srbe u to vreme... u italijanskom je vetro od latinskog vitrum, da li je to izvorna latinska reč ili je još starija sad nemam vremena da gledam, ali je sigurno da su stari Rimljani koristili staklo, a i civilizacije pre njih. Razume se, ako baš hoćeš da Srbi budu narod najstariji ni ovo nije neki argument, ali uradila sam šta sam mogla. Smiley A da i ne pominjem kad su Sloveni došli do upotrebe stakla...

Ali priznaj ti nama da se šališ, a? Cheesy Ne mogu prosto da poverujem da si ozbiljan, i to ti je...

@Đorđe: može i alcesta, po latinskoj verziji, tj. po Vuku. Smiley Ali ako su italijanske reči stvarno iz srpskog, nećemo ih lako naterati da to i priznaju. Grin Samo je onda čudno što našim ljudima učenje italijanskog tako teško ide... Grin
Сачувана
Вук
члан
***
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:

Поруке: 194


« Одговор #36 у: 02.23 ч. 01.10.2007. »

alcesta, zaista ti hvala na trudu i izvini ako sam te stavio u možda neugodnu situaciju, tražeći da objašnjavaš nešto što možda nikad ne bi ni pomislila. Znaš kako, rasprava je malo napeta, pa čovek ponekad posegne za nečim što i nije baš...itd, itd. U svakom slučaju hvala ti.


Тачно тако, и они који то чине (а тако сам и ја омашком урадио, требало је да напишем обрнуто да би пример успео Cheesy) чине исто оно што и ти са питицом! Smiley Откуд италијанско ветро у нашем ветробрану? Ниоткуд, нема га! Нема ни наше пите у италијанској пици, иако слично звуче, осим можда ако се не ради о заједничком праиндоевропском корену обеју ових речи...


Ja se u italijanskom rečniku verovatno ne bi snašao, pa nisam ni pokušavao tamo da tražim, ali imam jedno elektronsko izdanje Morton Bensonovog rečnika (englesko srpski, naravno), i evo ti copy-paste iz njega:

piz•za ['pijtsÁ] n (cul.) napuljska pita, pica


Kao što vidiš ima pite u italijanskoj pici.
Сачувана
Нескафица
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 731


« Одговор #37 у: 02.56 ч. 01.10.2007. »

To je kao kad bi u engleskom rečniku uz reč "gumbo" našao "južnjački gulaš od morskih plodova", pa tvrdio da je to dokaz da reč "gumbo" potiče od "gulaš".

Ne uviđaš li da OBJAŠNJENJE reči ne mora imati ama baš nikakve veze s njenim POSTANJEM? Mada, to početno "gu" svakako je jaka veza...
Сачувана
kontra
језикословац
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Жена
Организација:

Име и презиме:

Струка: građevinarstvo
Поруке: 521



« Одговор #38 у: 10.42 ч. 01.10.2007. »

Is this guy for real?
not sure... je l' to ono "Srbi, pa amebe"?
Сачувана
Pedja
администратор
староседелац
*****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:
DataVoyage
Име и презиме:
Предраг Супуровић
Струка: програмер
Поруке: 1.958



WWW
« Одговор #39 у: 10.51 ч. 01.10.2007. »

piz•za ['pijtsÁ] n (cul.) napuljska pita, pica

Mogli bi smo i da tumačimo da je priređivač rečnika pogrešio, pošto mislim da pod pojmom pita, mi smatramo da jelo sadrži više obično tanjih kora. Pica ima samo jednu i to debelu.
Сачувана

kontra
језикословац
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Жена
Организација:

Име и презиме:

Струка: građevinarstvo
Поруке: 521



« Одговор #40 у: 11.26 ч. 01.10.2007. »

Pa, dobro, postoje i lenje pite (i to u dve varijante, prva s dve deblje kore, a između punjenje, a druga s jednom donjom korom, a sve nabacano na nju).
Сачувана
Pedja
администратор
староседелац
*****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:
DataVoyage
Име и презиме:
Предраг Супуровић
Струка: програмер
Поруке: 1.958



WWW
« Одговор #41 у: 15.09 ч. 01.10.2007. »

Pa, dobro, postoje i lenje pite (i to u dve varijante, prva s dve deblje kore, a između punjenje, a druga s jednom donjom korom, a sve nabacano na nju).

Kao osvedoceni gurman ja to ne prihvatam za pite Smiley
Сачувана

скамењен
посетилац
**
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Поруке: 32


« Одговор #42 у: 15.20 ч. 01.10.2007. »

Можда би се мало могли вратити и на времена пре речника и у разматрања о општем процесу етимологије уврстити следеће:

  • Опанцы - древняя сербская обувь (на санскрите "упанцы"), которую до сих пор носят сербские крестьяне, а так же часть индийцев и афганистанцев, курды (гивэх) и азербайджанцы. Раньше ее носили так же пеласги и этруссы.
  • Римо-греческие историки: Страбон, Клавдий Птолемей и другие, которые упоминали сербов в своих записях.
  • Сербский герб, с четырьмя осцилами - указан на одежде богини Артемиды, покровительницы Трои более 1200 лет до н.э., ф-ракийских женьщин и амазонок (женских воинов скифов).
  • В одной из первых надписей клиновым письмом в Месопотамии из периода 2000 лет до н.э. написано "Ур Нина сар (царь) Сирбурла"

Оваквим лингвистичким величинама, превод је, скромно се надам, сувишан.
Сачувана
Ђорђе Божовић
језикословац
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:
Đorđe Božović
Струка: lingvist
Поруке: 4.322


« Одговор #43 у: 16.20 ч. 01.10.2007. »

Сербский герб, с четырьмя осцилами [...]

Није ли он малчице новијег датума, настао од византијских четирију В? Или су и њега Сирбурли донели на брдовити Балкан из прапрапостојбина у долинама река Инда, Тигра и Темзе?
Сачувана
Вук
члан
***
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:

Поруке: 194


« Одговор #44 у: 17.04 ч. 01.10.2007. »

Можда би се мало могли вратити и на времена пре речника и у разматрања о општем процесу етимологије уврстити следеће:

  • Опанцы - древняя сербская обувь (на санскрите "упанцы"), которую до сих пор носят сербские крестьяне, а так же часть индийцев и афганистанцев, курды (гивэх) и азербайджанцы. Раньше ее носили так же пеласги и этруссы.
  • Римо-греческие историки: Страбон, Клавдий Птолемей и другие, которые упоминали сербов в своих записях.
  • Сербский герб, с четырьмя осцилами - указан на одежде богини Артемиды, покровительницы Трои более 1200 лет до н.э., ф-ракийских женьщин и амазонок (женских воинов скифов).
  • В одной из первых надписей клиновым письмом в Месопотамии из периода 2000 лет до н.э. написано "Ур Нина сар (царь) Сирбурла"

Оваквим лингвистичким величинама, превод је, скромно се надам, сувишан.


Crni skamenjeni. Kako si smeo da napišeš ovako nešto. Pa, znaš valjda, da Srbi pre Nemanjića nisu postojali. Ovo što arheologija nalazi mnogo pre Nemanjića nisu Srbi niti srpsko, to je "indoevropski koren".
Сачувана
Тагови:
Странице: 1 2 [3] 4 5  Све
  Штампај  
 
Скочи на:  

Покреће MySQL Покреће PHP Powered by SMF 1.1 RC2 | SMF © 2001-2005, Lewis Media Исправан XHTML 1.0! Исправан CSS!