Babun

(1/18) > >>

Madiuxa:
Pitali me, pa ja da pitam ovde: odakle u srpskom jeziku reč babun, i odakle je došla? Mislim prvenstveno na to što su tako pravoverni nazivali bogumile u srednjovekovnoj Srbiji. Nešto čisto sumnjam da su znali šta je to babun (majmuna nema, niti je ikad bilo u Srbiji), pa mi nekako nema mnogo veze s mozgom. Možda (ovo nagađam) u srednjem veku je "babun" značilo nešto sasvim deseto (osim, naravno pogrdnog imena za bogumile)?

Miki:
Цитирано: Петар Скок, Етимологијски рјечник хрватскога или српскога језика

babuń, gen. -una m starosrpska radna imenica (14.V.), u narodnom govoru potvrđena samo za Nevesinje, ali bez primjera. Ta je izvedenica obrazovana s pomoću sufiksa -un (v.) kao bjegun »bjegunac« od dosada nedovoljno utvrđene osnove. Označuje pripadnika bogumilske hereze, za koje se veli u starosrpskim vrelima: bezboznyje i pagonyje babuny, bledivi i prokleti, zli jeretici ІгъЫегі, а za bábunbsku rečb određuje Dušanov zakonik oštre kazne. Njihova hereza zove se babunska vera. Idi, prokleta babunijo veli se u Nevesinju kad se nekoga tjera od sebe. Što se upravo misli pod babunija, ne zna se. Kako je ta izvedenica dobivena s pomoću sufiksa -ija, vjerojatno znači isto što i babunska vjera. Riječ postoji još u búg. babunin, pl. babuni. Ime Babım m potvrđeno je i u hidronimiji. Tako se zove izvor u Hercegovini. U femininu Babuna potvrđena je kao oronim. Tako se zove planina u srednjoj Makedoniji između Prilepa i Velesa, koja počinje kod izvora rijeke Istok nedaleko od Peći. Još postoji izvedenica dobivena s pomoću -(a)c: Babuna, selo u Boki. Znači zacijelo naselje sljedbenika ove hereze. Da ime planine Babuna stoji u vezi s nazivom babun »bogumilski heretik«, kako se dosada obično uzimlje, izlazi odatle, što u toj planini postoji selo Bogomila. Drugo selo Tèhovo nalazi se na rijeci Babunici u istoj planini. Postoji još i ime plemena Babuni, koje G. Balaščev ubicira u blizini Bitolja. Ime je dakle potvrđeno i u antroponimiji, toponimiji i u izvedenicama: kao pridjev, apstraktum na -ija, kao etnikum na -ьс i ime rijeke na -ica. U jezicima, koji ovaj naziv posudiše iz starosrpskoga, vidi se da je riječ dobila značenje »superstiţie« (upór. češ. bobonky kod Brandia, Glossarium), u rumunjskom »čarolije« (boboane f pl.), u madžarskom i poljskom »praznovjerje, coprija« (babona, isto poljski zabobon). Miklošič pominje još hrvatski glagol boboniti »murmurare«, što je zacijelo onomatopeja. Nije u vezi s ovom riječi prezime stare hrvatske porodice Babanii iz Sane u Bosni, gdje se spominje župan Babonig iz plemena Babonežić (g. 1293) = Babonižić (ikavski oblik, goričko pleme), koje je ime izvedeno od starog slavenskog dvočlanog tipa Baboněg (upór. Bratoněg). Bobonežić je bilo obrnuto na osnovu pučke etimologije u Babonožić (upor. isto u imenu crnogorskog plemena Bratonožić od Bratoněg). Zacijelo je i Babordi dalje skraćivanje od Babonožić, nastalo zbog eufemizma da se izbjegne pomišljanje na bablje noge. Što se tiče značenja osnove bab- u babun, mislim da je dobro uputiti na srednjovjekovni idol bafomet, što je prekrajanje imena Muhamed. U srednjem vijeku Muhamedova vjera bila je na Zapadu od doba Karla Velikoga pa dalje smatrana kao glavni predstavnik poganstva i hereze uopće. Daničićevo izvođenje od baba ne čini mi se uvjerljivo.

Bojan:
koliko mi je poznato u našem jeziku se za babuna kaže pavijan!

Miki:
А да прочиташ прво шта је рекла Брунхилда, па шта сам ја цитирао, јер се нигде не помиње врста мајмуна, већ је реч о нечему сасвим десетом. ;)

Madiuxa:
Babun ili pavijan, obe reči stoje u RMS. Koja je više "naša", ne znam. Meni i jedna i druga reč zvuče podjednako familijarno.

Hvala, Miki. Vidim da si skinuo Skoka. :) Dakle, nema veze sa majmunom, nego se ne zna odakle potiče reč (ako sam ja dobro shvatila).

Навигација

[0] Индекс порука

[#] Следећа страна