Miki
Гост
|
|
« у: 16.37 ч. 26.10.2009. » |
|
Да ли ово наше „мутав“ (= ’нем’) долази од латинског mutus, у истом значењу? Нисам нашао код Скока. Има ли ко Миклошича?
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Duja
Гост
|
|
« Одговор #1 у: 16.51 ч. 26.10.2009. » |
|
HJP kaže da, preko italijanskog "muto".
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
ArsLonga
одомаћен члан
Ван мреже
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 320
|
|
« Одговор #2 у: 23.20 ч. 11.11.2009. » |
|
Verovatno u srodstvu sa rečima kao što su mucati, muk, umuknuti. Možda i sa muka, mukanje, kmečanje, meketanje (onomatopeja).
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Психо-Делија
језикословац
староседелац
Ван мреже
Пол:
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 1.457
|
|
« Одговор #3 у: 23.30 ч. 11.11.2009. » |
|
Па и у енглеском имамо реч mute са значењем нечујан, без гласа итд. Одакле је она доспела у енглески језик?
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Madiuxa
староседелац
Ван мреже
Пол:
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 7.477
|
|
« Одговор #4 у: 23.38 ч. 11.11.2009. » |
|
Па и у енглеском имамо реч mute са значењем нечујан, без гласа итд. Одакле је она доспела у енглески језик? Verovatno iz latinskog. U engleskom veliki broj reči potiče iz latinskog, što je najverovatnije uticaj normanskog jezika... Sećam se još sa faksa, mislim da je u pitanju bio predmet Teorija prevođenja, zapamtih zanimljiv podatak da Francuzi imaju običaj da kažu, kad žele da potcene engleski, da je engleski samo iskvareni francuski....
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Belopoljanski
староседелац
Ван мреже
Пол:
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 820
|
|
« Одговор #5 у: 23.46 ч. 11.11.2009. » |
|
Са историјског аспекта, утицај латинског и романских језика не представља ништа изненађујуће јер је Римско царство обухватало и Балкан, а на Балкану заједно са Словенима вековима обитавало романизовано становништво, а о Млецима и романском присуству на Јадрану да не говоримо. Право је чудо како таквих речи нема много више.
Мук и мучити (ћутати), као и муцати, подсећају на реч „мутав“, али су изведене из „мук“. Међутим, од речи „мутав“ скоро да и немамо изведеница, док све остале речи са кореном мут- означавају замућење, тако не делује нимало невероватно да реч води порекло из романских језика. Слично као и „матор“, на пример.
Занимљиво је и колико често те речи страног порекла имају погрдније значење од домаћих синонима. „Нем“ наспрам „мутав“ и „стар“ наспрам „матор“.
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
ArsLonga
одомаћен члан
Ван мреже
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 320
|
|
« Одговор #6 у: 08.14 ч. 12.11.2009. » |
|
Мук и мучити (ћутати), као и муцати, подсећају на реч „мутав“, али су изведене из „мук“. Ako moderna lingvistička nauka smatra da je sanskritsko मूक mūká 'nem, mutav' u srodstvu sa latinskim mutus, tada bi se moglo konstatovati da u isti "koš" spadaju i srpske reči, muk, mucati, mučiti. Zanimljivo je da gore pomenuta sanskritska reč ima i značenje 'mladunče mule' (lat. mullus, šp. mulato, srp. mulac?). Међутим, од речи „мутав“ скоро да и немамо изведеница, док све остале речи са кореном мут- означавају замућење, тако не делује нимало невероватно да реч води порекло из романских језика. A 'mutiti'? Moguće u srodstvu s 'meljati' (mulj). Слично као и „матор“, на пример.
Mator bi možda moglo da se uporedi sa mudar (omudrati, omatoriti, maturirati, lat. maturus 'zreo', sskr. मेधा medhā 'mudrost', avest. mązdra- 'mudar, razuman')
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Madiuxa
староседелац
Ван мреже
Пол:
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 7.477
|
|
« Одговор #7 у: 08.51 ч. 12.11.2009. » |
|
šp. mulato, srp. mulac? mulat
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
ArsLonga
одомаћен члан
Ван мреже
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 320
|
|
« Одговор #8 у: 11.38 ч. 15.11.2009. » |
|
Да ли ово наше „мутав“ (= ’нем’) долази од латинског mutus, у истом значењу? Нисам нашао код Скока. Има ли ко Миклошича?
Kod Miklošiča ništa posebno. Na strani 205., u knjizi, Etymologisches Wörterbuch der Slawischen Sprachen, on kratko navodi: Dakle, slovenačko mutec 'nem človek' der stumme, nemački stumm 'mutav, nem', pridev mutast 'nem'; nemački mut (valjda u nekom dialektu, ne kaže kom; jer Mut je 'hrabrost, junaštvo' na standardnom nemačkom; mutig sein 'biti hrabar'), rumunski mut, latinski mutus, slovački mutec.
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Miki
Гост
|
|
« Одговор #9 у: 11.45 ч. 15.11.2009. » |
|
О, хвала.
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Звездана
посетилац
Ван мреже
Организација:
Име и презиме: Звездана
Струка:
Поруке: 29
|
|
« Одговор #10 у: 19.11 ч. 15.11.2009. » |
|
Verovatno u srodstvu sa rečima kao što su mucati, muk, umuknuti. Možda i sa muka, mukanje, kmečanje, meketanje (onomatopeja).
Мук, муклина, промукао, намучен, мучнина,умукни!,замукни! помук од помучити се)),непомук? "Замолчи" на руском у значењу "умукни" треба проверити- шта је молчаније? sanskritsko मूक mūká 'nem, mutav' Мутав, мутавџија, Тута-Мута, омутавити, омутавети, мутавсон по најновијем сленгу))
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Ђорђе Божовић
језикословац
староседелац
Ван мреже
Пол:
Организација:
Име и презиме: Đorđe Božović
Струка: lingvist
Поруке: 4.322
|
|
« Одговор #11 у: 20.37 ч. 15.11.2009. » |
|
Molim vas, ljudi, ako ćemo se baviti etimologijom, onda obratimo pažnju na bitne sitnice; ne možemo tek tako ređati iz raznih jezika slične riječi kô iz bukvara i samo na takvom laičkom uočavanju sličnosti zasnivati nekakvu etimologiju.
Nije isto mȕT i mȗK, prosto ne da nije isto T i K, nego je vrlo različito, i nije etimološki isto ni Ȕ i Ȗ, pa makar bilo i 99% slično, te ne može im ni etimologija biti ista i ne smijemo ih trpati u isti koš.
Riječi sa korenom muk- jesu slovenske; ali ove sa mut- su latinske pozajmljenice, od lat. mutus ’nijem’. Mutavdžija, što je ’tkalac, tkač, strunar’, jeste pak turcizam (od tur. mutaf sa sufiksom -džija, dok je tur. mutaf od perz. mūytāb, od mūy ’dlaka’ i tāb ’pletenje’), dakle etimološki nešto sasvim drugojačije, bez obzira na to što, igrom slučaja, zvuči slično kao "mutav" i "Tuta-Muta".
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
ArsLonga
одомаћен члан
Ван мреже
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 320
|
|
« Одговор #12 у: 11.41 ч. 16.11.2009. » |
|
Molim vas, ljudi, ako ćemo se baviti etimologijom, onda obratimo pažnju na bitne sitnice; ne možemo tek tako ređati iz raznih jezika slične riječi kô iz bukvara i samo na takvom laičkom uočavanju sličnosti zasnivati nekakvu etimologiju.
U pravu si. Ipak, verujem, da se ni sličnosti ne smeju zanemarivati, već bi se trebalo pažljivo proveriti da li su takve sličnosti slučajne ili ne. Nije isto mȕT i mȗK, prosto ne da nije isto T i K, nego je vrlo različito, i nije etimološki isto ni Ȕ i Ȗ, pa makar bilo i 99% slično, te ne može im ni etimologija biti ista i ne smijemo ih trpati u isti koš.
Čini mi se da je glas 'u' isti u rečima mȕtav i mȕcav; ili možda grešim? Kada je t u pitanju, možda bi bilo zanimljivo da se uporede srpsko puštati i rusko пускать; dakle, na osnovu toga, reklo bi se da je sk > st alternacija prisutna u slovenskim jezicima (na to i Fasmer ukazuje), a time, pretpostavljam, i promena k > t. Riječi sa korenom muk- jesu slovenske; ali ove sa mut- su latinske pozajmljenice, od lat. mutus ’nijem’. Mutavdžija, što je ’tkalac, tkač, strunar’, jeste pak turcizam (od tur. mutaf sa sufiksom -džija, dok je tur. mutaf od perz. mūytāb, od mūy ’dlaka’ i tāb ’pletenje’), dakle etimološki nešto sasvim drugojačije, bez obzira na to što, igrom slučaja, zvuči slično kao "mutav" i "Tuta-Muta".
Ovde bi, mislim, trebalo najpre videti da li je glagol muliti (srditi se ćuteči; "zlovoljno mučati"; 7 knjiga Daničićevog rečnika, str. 148) u nekakvoj vezi sa pridevom mutav. Istina, Daničić to poredi s nemačkim maulen, ali ta nemačka reč ima potpuno suprotno značenje od srpskog muliti.
|
|
« Задњи пут промењено: 11.45 ч. 16.11.2009. од ArsLonga »
|
Сачувана
|
|
|
|
Звездана
посетилац
Ван мреже
Организација:
Име и презиме: Звездана
Струка:
Поруке: 29
|
|
« Одговор #13 у: 00.20 ч. 20.11.2009. » |
|
Rekla bih da je osnova za MUTAV ipak MUT-. . setila sam se još reči: MUTNA voda napr. . isve što je MUTNO (mustna vremena, smutna vremena). Da li su Rimljani govorili slično za mutnu vodu, verovatno će neko od vas naći. . ali ja shvatih ovo:
Mutav ne znači nem . Mutav je onaj čovek koji krklja dok priča, kao što mutna voda ima tamne šare i boju, kao što se u "smutna vremena" (izraz je češći kod Rusa nego kod nas) ne zna ko će pobediti, tako je neizvesno iz mutavog čoveka koji će glas izaći posle teških napora i uvrtanja glasnih žica i jezika. A nem (kao kod nemuštog jezika) znači apsolutno bez glasa i spoljnog govora.
Još jedna reč: SMUTLJAVINA Zatim : SMUTIŠ i prospeš. mutilica i td. . Da li su i ovo Rimljani imali i izvodili iz istog korena koji im znači "nem", ili možda Etrurci, proverite.
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Звездана
посетилац
Ван мреже
Организација:
Име и презиме: Звездана
Струка:
Поруке: 29
|
|
« Одговор #14 у: 00.28 ч. 20.11.2009. » |
|
Mutavdžija, što je ’tkalac, tkač, strunar’, jeste pak turcizam (od tur. mutaf sa sufiksom -džija, dok je tur. mutaf od perz. mūytāb, od mūy ’dlaka’ i tāb ’pletenje’), dakle etimološki nešto sasvim drugojačije, bez obzira na to što, igrom slučaja, zvuči slično kao "mutav" i "Tuta-Muta".
Možda bi na našem bilo jasnije MUTDŽIJA (onaj koji muti nešto) nego Mutavdžija. Ovaj persijski izraz i turski persizam kod nas bi pre bio "motadžija", koji mota pređu i tka, zar ne? Nisam našla persijski izraz u net rečniku koji koristim hxxp: dsal. uchicago. edu/dictionaries/steingass/ nadji mi, molim te, tacno ? Tuta Muta (za razliku od Tata Mate) je igra reči, znate to. Obično je Tuta Bugarin , doduše, u izrekama .
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
|