Српски језик - Вокабулар форум
Srpski jezik - Vokabular forum
07.14 ч. 29.03.2024. *
Добро дошли, Гост. Молимо вас пријавите се или се региструјте.
Да ли сте изгубили ваш активациони e-mail?

Пријавите се корисничким именом или имејлом, лозинком и дужином сесије

Помоћ за претрагу речника Вокабулара
Вести:
Правила форума - Речник - Правопис - Граматика - Вокатив - Језичке недоумице

 
   Почетна   Помоћ Претрага форума Календар Тагови Пријављивање Регистрација  
Странице: [1]
  Штампај  
Аутор Тема: Srpski dijalekti  (Прочитано 55678 пута)
0 чланова и 1 гост прегледају ову тему.
sinjurak
гост

Ван мреже Ван мреже

Организација:
riznica
Име и презиме:
velimir
Струка:
Поруке: 6



« у: 23.33 ч. 04.07.2010. »

možda ovakva tema postoji na forumu, ali je nisam našao.

zanima me, ako može neko da mi nabroji dijalekte u srbiji i da mi ih rasčlani po oblastima.


sve što sam tražio po netu me je samo još više zbunilo

 i da li je pravilno Veljo ili Velja?


pozdrav svima
« Задњи пут промењено: 23.48 ч. 04.07.2010. од J o e » Сачувана
J o e
уредник форума
староседелац
*****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 1.688



« Одговор #1 у: 23.47 ч. 04.07.2010. »

i da li je pravilno Veljo ili Velja?

Обоје је правилно. Једно се говори у једним крајевима, друго у другим. А за тебе важи онако како ти сам изговараш. Wink


О дијалектима смо овде-онде писали, углавном несређено. Мислим да нема нигде на једном месту.
Нашао сам једну тему о призренско-тимочком: http://www.vokabular.org/forum/index.php?topic=4145.0.
Не верујем да ће неко имати живаца да описује овде све дијалекте. Вероватно је лакше да скинеш неку од књига с нета па да сам прочиташ. У нашим граматикама поглавља о томе нису опширна и напорна. Ако хоћеш, послаћу ти линкове приватном поруком (пошто још увек немаш приступ потфоруму за даунлоуд).
Сачувана
Ђорђе Божовић
језикословац
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:
Đorđe Božović
Струка: lingvist
Поруке: 4.322


« Одговор #2 у: 01.32 ч. 05.07.2010. »

Evo samo ukratko — u Srbiji imaš šest štokavskih dijalekata i prizrensko-timočku dijalekatsku zonu. Neću navoditi njihove osobine i detalje, samo ugrubo granice i rasprostranjenost, i kako ih možeš prepoznati.

Prizrensko-timočki ili torlački dijalekti govore se na jugu i istoku, od okoline Prizrena preko sliva Južne Morave do Stalaća i gornjeg toka Timoka, do Zaječara. Dakle, tu spadaju vranjanski, leskovački, niški, pirotski kraj, i okolina. To je onaj dijalekat koji je postao popularan sa filmovima Tesna koža, serijom Porodično blago i sl. Smiley Ovi dijalekti rano su, još u srednjem veku, ispali iz štokavske jezičke zajednice i krenuli se odvojeno razvijati. Zato su najmanje slični ostalim dijalektima. Pri tome, oni su za to vreme stupali u niz intenzivnih kontakata s drugim balkanskim jezicima, time razvivši niz zajedničkih osobina sa tim jezicima (veći stepen analitičnosti, reduplikaciju objekta, određeni i neodređeni vid imenica i sl.), i tako ušavši u balkanski jezički savez. O drugim osobinama ovih dijalekata malo više na temi vezu na koju je dao Joe.

Ostatak Srbije (gde se govori srpskohrvatski) pokrivaju štokavski dijalekti, njih šest. Od tih šest, tri dijalekta pripadaju tzv. staroštokavskim dijalektima. Oni se dele na ijekavski staroštokavski (zetsko-južnosandžački) i ekavske staroštokavske (kosovsko-resavski i smederevsko-vršački). Zovu se starijim štokavskim dijalektima zato što su sačuvali pre svega stariju južnoslovensku akcentuaciju, a to znači da tipično imaju samo dva stara akcenta, oba silazna, jedan kratak i jedan dug.

Ijekavski zetsko-južnosandžački dijalekt govori se na istoku Crne Gore, a u Srbiju ulazi preko Peštera i obuhvata novopazarski kraj, na zapad do Sjenice, a na istok do Kosovske Mitrovice. Ovaj dijalekat zvuči otprilike onako kako se imitiraju Crnogorci u televizijskim serijama, dakle ijekavskog je izgovora i starije akcentuacije (dva silazna akcenta i na unutrašnjim slogovima, predakcenatske dužine).

Ekavski kosovsko-resavski dijalekat formirao se u srednjovekovnoj srpskoj državi, na potezu od Peći do Prištine i dolinom Ibra do Kraljeva, a zatim se preneo seobama stanovništva na sever preko Velike Morave u homoljski kraj. I danas se tuda govori, od Peći i Prištine (u srpskim selima) dolinom Ibra do Kraljeva, zatim odatle dolinom Zapadne Morave do Stalaća i preko nje i Velike Morave onamo do Dunava. Taj dijalekat može se čuti u seriji Selo gori a baba se češlja — on je ekavski, starije akcentuacije.

Njemu vrlo blizak je drugi ekavski staroštokavski dijalekat u Srbiji, smederevsko-vršački. Njime se govori od okoline Kragujevca delom Šumadije do Smedereva i do beogradskih sela, a zatim odatle preko Dunava u južnom Banatu, sve do Vršca. Ovaj dijalekat ima uglavnom sve osobine iste kao i kosovsko-resavski (zbog čega ih često i svrstavaju u isti dijalekat), jer su seobe išle i tuda na sever i uticale na formu ovoga dijalekta, ali jedna bitna strukturna osobina koja ga ipak razdvaja od kosovsko-resavskog jeste vokal -i u nekim nastavcima, tamo gde kosovsko-resavski ima -e. Svejedno, ovaj dijalekat isto ti zvuči kao kosovsko-resavski. Njemu, dakle, pripadaju i kragujevački, smederevski i vršački kraj.

Prekostala tri dijalekta su tzv. mlađi štokavski dijalekti. Tako se zovu jer se u njima dogodila promena stare akcentuacije, tako što su se stariji unutrašnji akcenti pomerili za slog ka početku reči postavši uzlazni, te se tako formirao četvoroakcenatski sistem od dva silazna i dva uzlazna akcenta, onakav kakav postoji i u standardnom jeziku. U Srbiji se govore jednim ijekavskim, jednim ekavskim i jednim ikavskim mlađim štokavskim dijalektom.

Ijekavski mlađi štokavski dijalekt zove se u dijalektologiji istočnohercegovačkim, jer se u istočnoj Hercegovini najpre formirao. Kasnije je seobama hercegovačkog stanovništva raznesen na razne strane, između ostaloga i u jugozapadnu Srbiju. Ovim dijalektom govori se u Srbiji u dolini Lima (okolina Priboja i Prijepolja, sve do Sjenice), u užičkome kraju (Tara, Zlatibor, ariljski, požeški i ivanjički kraj, Kosjerić i Užice), u čačanskome kraju (okolina Čačka i Gornjeg Milanovca), sve do Rudnika, pa odatle preko Povlena i Maljena u selima oko Valjeva, ali ne obuhvata i sámo Valjevo, i sve odatle do Drine i Loznice. Danas je pod uticajem škole i medija ovaj dijalekat manje-više ekavizovan, ali i dalje zadržava druge istočnohercegovačke dijalekatske osobine, zbog kojih se oseća bliskost sa istočnohercegovačkim govorima Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Postakcenatske dužine se, recimo, nikada ne krate, a kratki nenaglašeni vokali iza akcenta se redukuju. Dakle, ako čuješ nekoga da govori kao da je ìz Bosnē, a iz Srbije je, znači da je Ero iz Užica. Smiley

Ekavski mlađi štokavski dijalekat zove se šumadijsko-vojvođanski, i govori se u Šumadiji i zapadnoj Srbiji, na sever i zapad od granice sa istočnohercegovačkim i smederevsko-vršačkim, pa preko Save u Sremu, većem delu Bačke i srednjem i severnom Banatu. To je ekavski dijalekat sa četvoroakcenatskim sistemom, ali govori koji pripadaju ovome dijalektu među sobom dosta se razlikuju u nekim detaljnijim osobinama. Ovde u užoj Srbiji spadaju deo Šumadije oko Lazarevca i Aranđelovca, i odatle sve do Valjeva, i tu valjevski kraj do Drine i šabački kraj s Mačvom. Postakcenatske dužine se ovde gdege manje ili više krate, gdegde ćemo naći kanovačko duljenje, izgovor pojedinačnih glasova kojekuda dosta varira, aorist i imperfekat su što severnije to slabije poznati itd. Pa tako ovde spadaju i razni lalinski i sremački i bačvanski govori koji su takođe bivali karikirani što u pesmama što na teveu i sl. Đole Balašević vrlo ubedljivo govori vojvođanskim poddijalektom ovoga dijalekta. Wink

Ikavski mlađi štokavski dijalekat govori se u zapadnoj Hercegovini i Dalmaciji i kojekuda po Bosni, ali se i u Srbiji ugnezdio u dve oaze. Jedna je u Bačkoj (oko Sombora i Subotice), gde ovim dijalektom govore Bunjevci doseljeni odozdo, a druga je u Azbukovici, gde ovim dijalektom govore potomci rudara takođe doseljenih iz Hercegovine i Dalmacije u 17. ili 18. veku. (Zaboravio sam tačno koji vek beše. Smiley) Bunjevački govor ne razlikuje se mnogo od susednih vojvođanskih i slavonskih govora, osim što je ikavski, a ovi su ekavski. Ikavska oaza u Azbukovici takođe se nije ni po kojim drugim osobinama razlikovala od okolnog ijekavskog dijalekta, osim po svojoj ikavici, ali se eventualno do danas i ugasila; većina govornika prešli su na dominantni ijekavski dijalekat, odnosno danas na ekavicu. Zamisli, dakle, Đorđa Balaševića kako govori ikavski i eto ti manje-više bunjevačkoga govora.

No svi ti dijalekti danas se, naravno, manje-više gube, tj. menjaju se, kako njihovi govornici prolaze kroz razne škole i u školama uče kako je "ispravno" govoriti, i još brže, kako su i radio i televizija stigli i u zadnje selo. Onda ljudi uglavnom napuštaju dijalekte, jer se trude približiti svoj govor onome što smatraju "pravilnim" jezikom, što ih uče u školama ili što čuju na radiju i televiziji, s manje ili više uspeha. Wink Kada naiđeš na ženu ili čoveka toliko nesvesne svoga jednom usvojenog jezika da njihovom dijalektu ni škola ni vojska ni televizija ni radio ni snaha iz drugog sela ni Farma ni Veliki Brat nisu uspeli nauditi niti najmanje, to je onda prava poslastica. Onda od njih možeš da čuješ kako je dijalekat toga mesta izgledao pre otprilike pedeset godina, kao da si u nekakvom lingvističkom vremeplovu. Smiley
« Задњи пут промењено: 01.34 ч. 05.07.2010. од Ђорђе Божовић » Сачувана
Ђорђе Божовић
језикословац
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:
Đorđe Božović
Струка: lingvist
Поруке: 4.322


« Одговор #3 у: 01.50 ч. 05.07.2010. »

Evo kako to izgleda na karti (samo još zamisli smederevsko-vršački kako se proteže od tačkice koja označava Kragujevac preko Smedereva do granice s Rumunijom):

http://img682.imageshack.us/img682/7908/dijalekti.png
Сачувана
J o e
уредник форума
староседелац
*****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 1.688



« Одговор #4 у: 17.49 ч. 05.07.2010. »

Свака ти част кад те није мрзело да куцаш. Wink

Ево и карте из Ивићеве дијалектологије:
http://img651.imageshack.us/f/ivick.jpg/
Сачувана
Ђорђе Божовић
језикословац
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:
Đorđe Božović
Струка: lingvist
Поруке: 4.322


« Одговор #5 у: 18.33 ч. 05.07.2010. »

Zaboravio sam još jednu bitnu poslasticu — diljem Vojvodine postoje i naseobine kolonista iz Crne Gore, Hercegovine, Bosne, Like, koji su tu doneli i ijekavske oaze, uglavnom istočnohercegovačkog, ali i "crnogorskoga" zetsko-južnosandžačkoga tipa (čuveno selo Lovćenac Smiley i sl.). Dakle, i tu imamo brojne nanose ijekavskoga mlađeg i starijega dijalekta. Ti govori kolonista su se takođe dosta dugo čuvali od uticaja ekavske sredine, ali danas verovatno i oni dosta slabije opstaju.

Ne mrzi me, jako volim dijalektologiju. Smiley Raduju me diskusije na tu temu.
Сачувана
kulsavaj
гост

Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:

Струка: VSS
Поруке: 7



« Одговор #6 у: 21.12 ч. 20.07.2012. »

Kako vi tretirate govor koji govore kosovski Albanci, Goranci, Romi s Kosova ili čak može i Hrvati iz Letnice 30km sjeverno od Skoplja?
Naime ono što mi je "čudno" što Srbi s Kosova nemaju fontskih "problema", dok svi ovi ostali navedeni imaju jak utjecaj (a valjda je to albanski jezik) na fonetiku tih ljudi? Npr.  kod nas u Slavoniju, u Voćin kod Slatine je doselila velika skupina Letničana, pa su novinari konstatirali kako je to mješavina srpskog, albanskog i makedonskog jezika!?

Ovoliko za početak i prvo pitanje, a imam ih još mnogo!
Сачувана

Dinamo Vinkovci
Danga
одомаћен члан
***
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:

Струка: професор српског језика
Поруке: 205



« Одговор #7 у: 01.42 ч. 22.07.2012. »

Говор косовских Албанаца третирамо као албански језик! Grin Ако си мислио на говор косовских Срба и других неалбанаца који говоре српскохрватским језиком, њихови говори припадају призренско-тимочком дијалекту.
Призренско-тимочки дијалект је дијалект српског језика, староштокавске групе, којим се говори на простору од Призрена на југу до реке Тимок на северу. Његова источна граница је, почев јужно од Зајечара, граница са Бугарском, до границе са Македонијом, а западна - од границе са Албанијом, преко Дечана и Вучитрна до Сталаћа. Постоји један нагласак, који може бити на било ком слогу у речи. Нагласак није променио положај у речи у односу на старосрпски. Положај нагласка је сличан оном у косовско-ресавском дијалекту, као и свим староштокавским дијалектима.
Овај дијалект је карактеристичан по великој сличности са старосрпским, старословенским, односно протословенским језиком у погледу гласова, јер је задржао велики део гласова које су у другим дијалектима изгубљене. Чува се стари полугласник, који је у свим другим дијалектима промењен у -а (дьн - дан, тьньк - танак). Самогласно л (упореди стандардни језик - самогласно р) је у неким деловима дијалекта задржано (плн - пун, длг - дуг, слнце - сунце, слза - суза), док је у другим деловима прешло у -лу (плун, длуг, слунце, слуза). Сугласници ћ и ђ у овом дијалекту најчешће прелазе у ч и џ: свеча, меџа.
Постоје сви глаголски облици као у стандардном језику, али се разликују у творби и положају нагласка. Футур се гради помоћу ћу/ћеш/ће + презент. На крају мушког рода радног глаголског придева задржано је првобитно л (казал, работал), али је у неким деловима замењено са -ја (казаја). Аорист се много чешће користи него имперфекат.
Сугласника х нема (страота - страхота).
Пре изговарања именице, увек постоји прилог "cи" и прилоѕи као сто су "ги" "гa" "гу". Пример: "А што га си идеш тамо?" ..или... "Ги немој да причаш о тому."
У неким деловима се уместо упитне речице шта користи речица кво (Кво си работал? - Шта си радио?)
Друштвене прилике изразито не погодују овом говору. Како се он највише разликује у односу на стандардни језик, највише и трпи. Са спољних страна (телевизије), долазе поруке како је то језик који није способан да служи комуникацији међу другим становницима Србије. Све ово полако доводи до његовог потискивања и изумирања.
Сачувана
kulsavaj
гост

Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:

Струка: VSS
Поруке: 7



« Одговор #8 у: 13.59 ч. 22.07.2012. »

Hvala na pojašnjenjima. 
Ali za govor kosovskih Albanica nisam mislio na albanski jezik, već na srpski jezik koji govore kosovski Albanci.  Naravno da Albanac na Kosovu kad govori srpski, neće govoriti dijalekt koji se ne govori po Kosovu.  Preko Vikipedije sam upoznat da su na Kosovu prisutna dva dijalekta, prizrensko-timočki je u južnijem dijelu, a kosovsko-resavski je sjeverniji dio Kosova. 
I da postavim pitanje na direktniji način: zašto fonološki Albanci ne mogu pravilno svladati srpski? Pri tome ne mislim na rijetke Albnace koji uspiju to prevladati, već na veliku većinu Albanaca kod kojih se "stalno osjeti prizvuk", to je u biti moje pitanje.  Ili još vulgarnije rečeno zašto se stalno osijeti "lj" u njihovom govoru kad govore srpski?
Сачувана

Dinamo Vinkovci
Pedja
администратор
староседелац
*****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:
DataVoyage
Име и презиме:
Предраг Супуровић
Струка: програмер
Поруке: 1.958



WWW
« Одговор #9 у: 11.21 ч. 27.07.2012. »

Možda je objašnjenje u sinapsama u mozgu.

U razvojnom dobu mozga, sinapse se formiraju na osnovu toga kako je on podstican. To se odnosi na sve funkcije mozga pa i na govor. Ako je neko razvio govorni aparat u sredini gde se govori jedan jezik, koji koristi određeni skup glasova, vrlo je verovatno da će imati problem sa izgovaranjem glasova iz drugih jezika, kojih u tom jeziku nema.
Сачувана

kulsavaj
гост

Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:

Струка: VSS
Поруке: 7



« Одговор #10 у: 13.45 ч. 27.07.2012. »

Цитирано: Pedja link=topic=5877. msg65775#msg65775 date=1343380872
Možda je objašnjenje u sinapsama u mozgu. 

U razvojnom dobu mozga, sinapse se formiraju na osnovu toga kako je on podstican.  To se odnosi na sve funkcije mozga pa i na govor.  Ako je neko razvio govorni aparat u sredini gde se govori jedan jezik, koji koristi određeni skup glasova, vrlo je verovatno da će imati problem sa izgovaranjem glasova iz drugih jezika, kojih u tom jeziku nema.

Koliko sam ja upućen, navodno da iza šeste godine se strani jezik  uči nešto drugačije nego do šeste.  Ali svejedno mi je čudno, jer Kosovo je bilingvističko, kosovski Albanci nemaju problema s nerazumijevanjem srpskih riječi, njima to ipak nije baš strani jezik a vjerojatno da ove s kojima mi dolazimo u kontakt i nisu baš educirani, pretpostavljam da talentirani, školovani i inteligentni Albanci bi trebali moći jednako dobro govoriti i albanski i srpski s minimalnim razlikama? A i Goranci kojima je srpski prvi i osnovni jezik također imaju nešto drugačiji fon pojedinih glasova (pa prije 20 dana su u BG u tramvaju napali Goranca jer je u izgovoru imao "premekano" ć).  Romi iz Podujeva i okoline Prištine, ista stvar, po njima mi je to i došlo na razmišljanje, jer njima fond riječi nije problem, tzv.  starija generacija ljudi rođenih i odraslih na Kosovu oni svi fonetski imaju "pomak", dok mlađi već kako koji, neki su se prilagodili bolje neki lošije, ali generacije rođene na Kosovu imaju "lj", a naravno ovi koji su rođeni i odrastali u Slavoniji nemaju fonetski "pomak", jedino imaju ali minimalno, drugačije naglaske i padeže kadkad "pobrkaju". 
Сачувана

Dinamo Vinkovci
kulsavaj
гост

Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:

Струка: VSS
Поруке: 7



« Одговор #11 у: 15.13 ч. 28.07.2012. »

Jel može  netko pojasniti o čemu se u biti radi, imam par pitanja za neke pojave u govoru, ali ne mogu niti pitanje stručno postaviti, pa mi niti dijagnoza ne bi bila točna, ali evo:
1.  deklinacija imenice Tito, naime relativno često se može čuti kako se u genitivu i dativu ovo ime deklinira Tite umjesto Tita, odnosno Titi umjesto Titu.   Za ostale padeže ne znam, ali za ova dva sam siguran da se tako koriste, e sad da li netko može reći gdje je korijen te pojave, tog takvog "nespretnog" dekliniranja? Mislim javlja se u praksi ali zbog čega?
2.  "brzina" govora, o čemu se tu radi? Evo primjer: ljudi iz Dalmacije neuporedivo brže govore nego u Slavoniji, manje više će svi iz okolice Zagreba reći kako slavonci govore polako i razvlače, a mi njima da ih ponekad ne možemo pratiti koliko brzo "izverglaju" misli, a ono što je interesantno je što ljudi iz Novog Sada će reći za nas iz Osijeka da im "prebrzo" pričamo.   O čemu se tu radi? Zašto uopće dolazi do toga da govorimo različitim brzinama? To je kod stranog jezika izraženo, npr.   slovenski ako je prebrz nema šanse da povežem, ali također i kad pretjerano brzo čitaju vijesti  po srpskim tv postajama, ali i splitski spikeri također, više od pola pobjegne?
3.  zašto u govoru ljudi sjevorozapadne Bosne kad izgovore "bez veze" to zvuči kao jedna riječ, a nekim drugim "govorima" se osjeća kako su to dvije riječi?
4.  opet deklinacija, ali bosanskih govornika, umjesto bicikl koriste bicikli, umjesto loptu kažu lopte? O čemu se tu radi? Ovo bicikli, to ima i kod nas u Slavoniji po nekim selima, samo sam mislio da je to tako zbog toga što su izvorno ti govornici slovačkog, rusinskog ili ukrajinskog porijekla, pa sam mislio kako to ima utjecaj, ali evo ima i u govorima Bosne. 

Ako sam promašio temu, oprostite, slobono smjestite na mjesto koje je prikladno.   I možda da otvorite temu o bilingvizmu u Srbiji ali i šire, o gubljenju jezika predaka ili o očuvanju jezika predaka, o poteškoćama ljudi koji dolaze iz npr.   familija koje u kući govore isključivo mađarski, a školu pohađaju na srpskom?
Сачувана

Dinamo Vinkovci
VladKrvoglad
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 1.137


« Одговор #12 у: 19.13 ч. 28.07.2012. »

Zanimljiva pitanja.
Razmislio sam za Tita - Titi.

Mslim da se ovde radi o prebacivanju na izvesan obrazac deklinacije; na onaj kao kod skracene varzije imena Miodrag, Mihajlo,Mihovil itd - Mijo. Radi s o reci sa dugosilaznim akcentom; a taj akcenat u Bosni cesto koriste i kad izgovaraju Tito.

Dakle; Mijo - Miji, Tito - Titi.

Brzina govora se cesto oslanja na 'pevanje' u intonaciji. Tako se, na muzicki nacin, lakse pamte celi sklopovi recenica, a koji se posle verglaju. Ipak, ako duze slusas, videcs da je to najcesce u okviru nekih rutiniranih razgovora. Kad moraju reci nesto sto trazi odstupanje od sablona, i oni uspore, naravno. 
Сачувана
kulsavaj
гост

Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:

Струка: VSS
Поруке: 7



« Одговор #13 у: 00.49 ч. 29.07.2012. »

Цитирано: VladKrvoglad link=topic=5877. msg65783#msg65783 date=1343495636
Zanimljiva pitanja.
Razmislio sam za Tita - Titi.

Mslim da se ovde radi o prebacivanju na izvesan obrazac deklinacije; na onaj kao kod skracene varzije imena Miodrag, Mihajlo,Mihovil itd - Mijo.  Radi s o reci sa dugosilaznim akcentom; a taj akcenat u Bosni cesto koriste i kad izgovaraju Tito.

Dakle; Mijo - Miji, Tito - Titi.

Brzina govora se cesto oslanja na 'pevanje' u intonaciji.  Tako se, na muzicki nacin, lakse pamte celi sklopovi recenica, a koji se posle verglaju.  Ipak, ako duze slusas, videcs da je to najcesce u okviru nekih rutiniranih razgovora.  Kad moraju reci nesto sto trazi odstupanje od sablona, i oni uspore, naravno.  


To cijela Slavonija, starije generacije (predvidivo nedovoljno školovana) kaže Titi i Tite.  Ne znam za ostala područja.

Ali sam u jednom tv dokumentarcu, crno-bijelom iz Titovog vremena čuo kako ljudi iz Srbije kažu Tita kao nominativ.  Dosta često se ta kratka muška imena u nekim dijelovima Srbije (slično i deklinacija oko Dubrovnika) koja u tzv. zapadnoj varijanti završava na o, dobija a na kraju.

Сачувана

Dinamo Vinkovci
Тагови:
Странице: [1]
  Штампај  
 
Скочи на:  

Покреће MySQL Покреће PHP Powered by SMF 1.1 RC2 | SMF © 2001-2005, Lewis Media Исправан XHTML 1.0! Исправан CSS!