Српски језик - Вокабулар форум
Srpski jezik - Vokabular forum
10.39 ч. 29.03.2024. *
Добро дошли, Гост. Молимо вас пријавите се или се региструјте.
Да ли сте изгубили ваш активациони e-mail?

Пријавите се корисничким именом или имејлом, лозинком и дужином сесије

Помоћ за претрагу речника Вокабулара
Вести:
Правила форума - Речник - Правопис - Граматика - Вокатив - Језичке недоумице

 
   Почетна   Помоћ Претрага форума Календар Тагови Пријављивање Регистрација  
Странице: 1 2 [3]  Све
  Штампај  
Аутор Тема: JEL'/JE L'  (Прочитано 87313 пута)
0 чланова и 0 гостију прегледају ову тему.
ArsLonga
одомаћен члан
***
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 320



« Одговор #30 у: 11.32 ч. 17.07.2010. »

Griješiš, ofde nema jednačenja po zfučnosti i nikakvog prafila po kome bi „v“ prešlo u „f“. Šta ko čuje, to ne znam, jer nisam otorinolaringolog i ne bafim se tim problemom kad neko mesto „v“ čuje „f“. (A zapitao bih se za sfoj sluh i psihu kada bih ja bio jedan od toga „felikog broja slučajefa“. Smiley I obratno, zapitao bih se za sfoju ortoepiju kada ne bih umeo da izgovorim „jevtino“ bez razflačenja filice i kliberenja.)

Zato mi nije jasno zašto neko ko govori „jevtino“ — posebno naglašava svoje reči sagovorniku; a neko ko govori „jeftino“ povinuje se nekom pravilu prelaska „v“ u „f“ koje ne postoji u srpskom jeziku. Važi li to za još neku najobičniju reč srpskoga jezika, da se izgovarajući je trudim da naglasim neki glas tako da bi me čula većina koja me inače ne čuje? Prosto, izgovorim li „jevtino“, to znači da izgovaram „jevtino“ tako da moj sagovornik čuje „jevtino“. (Kao god što, izgovorim li „mačka“, izgovaram „mačka“ tako da moj sagovornik čuje „mačka“.) I isto tako, izgovorim li „jeftino“, to znači da izgovaram „jeftino“ tako da moj sagovornik čuje „jeftino“, a ne da „posebno naglašavam“ sagovorniku sa slušnim poteškoćama koji sam glas izgovorio, „f“.


Misliš na komšiju Jeftu ili Jevtu?  Smiley
Сачувана
Aleph
одомаћен члан
***
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 218



« Одговор #31 у: 17.59 ч. 16.04.2011. »

E, pa tu duboko zalazimo u fonetiku. Smiley Možda je i bilo teže onima koji izgovaraju [v] kao alofon od standardnog /ʋ/, ili ga čak imaju u svom govoru i kao fonemu, pa onda jednačenje po zvučnosti tu i te kako dopada, ali ko lasno izgovara /ʋ/ u /jɛʋtin/, njemu nema razloga da bude teško ili da dođe do jednačenja. Odgovor, dakle, verovatno leži u nekim fonetskim slojevima narodnog govora, to si dobro primetio. Ali to ne znači da je samo po sebi teško izgovoriti „jevtin“, da je to odstupanje od neke glasovne promene, ili da se radi o nekakvom prenaglašavanju.

(Uostalom, gle obrnut slučaj: nije li narodu bilo „teže“ da izgovori „furuna“ pa u dijalektu čujemo „vur’na“; nije li mu bilo „teže“ da kaže „familija“, „telefon“ i „asfalt“, pa katkad čujemo „vamilija“, „televon“ i „asvalt“? — Dakle, ne možemo izvoditi zaključak o nekakvoj promeni „v“ u „f“ radi lakšeg izgovora, i obratno, već je posredi fonetska sličnost ovih dvaju glasova usled koje se oni često zamenjuju u mnogim leksemama. Dosta toga nije ušlo u standardni jezik, a ovo što jeste — „jevtin“ i „jeftin“ — samo odražava tu šarenolikost u upotrebi glasa „f“ po narodnim govorima, i nije u vezi jedno sa drugim: „jeftin“ dolazi odonud gde se [v] jednači prema /t/, „jevtin“ odonud gde se izgovara /ʋ/ a gde foneme /f/ obično nema, a nisu se jedno u drugo pretvarali jer je nešto bilo „lakše“ a nešto „teže“, već su kao takvi ušli u književni jezik iz govora u kojima su već u tome obliku postali. Nema, dakle, „teškoća“ u izgovoru /jɛʋtin/, a oblik /jɛftin/ postoji iz drugih, dubljih fonetskih razloga a ne zbog toga što je bio pojednostavljenje od /jɛʋtin/.)

To bi trebalo da znači „pretrpeo određene izmene“, što kaže tvoja profesorka, ali te izmene svakako nisu pojednostavljenje oblika „jevtin“ jednačenjem po zvučnosti, već je posredi alofonizam koji je „zaživeo u svakodnevnom govoru“, što pak ne znači da je nezgodno ili nemoguće bez prenaglašavanja izgovoriti „jevtin“.



Npr. meni nikad nije imalo smisla za srpsko v koristiti znak za labiodentalni aproksimant.

Pa se onda navodi da može biti spušteni zvučni labiodentalni frikativ.

Spušteni? Kako ti shvataš dijakritiku za spušten glas ako je u pitanju suglasnik?
Сачувана
mare011
Гост
« Одговор #32 у: 22.54 ч. 15.05.2012. »

Stvar istorijske fonetike: /f/ je u srpskom jeziku postojalo samo u onomatopejama sve dok se u starim srpskim spomenicima nisu pojavile pozajmljenice kao što su filozof, freska itd.  U određenim periodima i na određenim teritorijama dolazilo je do alterniranja /f/ u /v/ ili /p/; primer: Stefan, Stevan, Stepan.
Сачувана
mare011
Гост
« Одговор #33 у: 22.56 ч. 15.05.2012. »

Nego, mene ovo jel'/je l' interesuje. . .
Сачувана
Тагови:
Странице: 1 2 [3]  Све
  Штампај  
 
Скочи на:  

Покреће MySQL Покреће PHP Powered by SMF 1.1 RC2 | SMF © 2001-2005, Lewis Media Исправан XHTML 1.0! Исправан CSS!