Српски језик - Вокабулар форум
Srpski jezik - Vokabular forum
06.29 ч. 29.03.2024. *
Добро дошли, Гост. Молимо вас пријавите се или се региструјте.
Да ли сте изгубили ваш активациони e-mail?

Пријавите се корисничким именом или имејлом, лозинком и дужином сесије

Помоћ за претрагу речника Вокабулара
Вести:
Правила форума - Речник - Правопис - Граматика - Вокатив - Језичке недоумице

 
   Почетна   Помоћ Претрага форума Календар Тагови Пријављивање Регистрација  
Странице: [1]
  Штампај  
Аутор Тема: backwash water  (Прочитано 7368 пута)
0 чланова и 1 гост прегледају ову тему.
Masha13
члан
***
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Струка: prevodilac
Поруке: 177


« у: 10.14 ч. 30.04.2013. »

kako prevesti  backwash water? Voda za ispiranje?
Сачувана
Fingon
посетилац
**
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:
Ђорђе Благојевић
Струка: правник
Поруке: 34


« Одговор #1 у: 12.28 ч. 30.04.2013. »

http://en.wikipedia .org/wiki/Backwash_(geography)
http://en.wikipedia .org/wiki/Backwashing_(water_treatment)
Сачувана
OMali
pod_nadzorom
одомаћен члан
*
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 250


« Одговор #2 у: 13.53 ч. 30.04.2013. »

 Pozdrav Mašo,

Prevodio sam sa engleskog vezano za tehnološki proces fabrike za prečišćavanje otpadnih voda, i vjerovatno da sam upotrebio baš taj izraz. Pogledao sam i na internetu i to je jedino značenje koje sam našao za frazu "backwash water" - voda za pranje filtera koja se cirkuliše u smjeru suprotnom od smjera tečnosti koje prolazi kroz filtere, kako bi se skinuo nagomilani talog s njih. Pumpe za vodu na bazenima na primjer imaju ventile kojima se voda preusmjerava da bi se filteri očistili.
 Sa ovim "back" engleska riječ "backwash" uključuje i informaciju da se filteri ispiraju cirkulacijom vode u toku obrnutom od smjera kretanja tečnosti koju taj filter normalno filtrira. Ne izgleda mi da mi možemo tu da smislimo neki elegantan prevod, kojim bi se uključila ta informacija, a da to nije neka gigantska opisna frazetina. Naišao sam u nekim tekstovima na internetu da je prevodilac ne mogavši da nadje odgovarajući precizan prevod zadržao originalnu riječ "backwash", ne prevodeći je. Lično, kad je u pitanju ova fraza "backwash water" nešto ne mogu da sjetim konteksta u kojem bi ova informacija da se ta voda za ispiranje filtera cirkuliše u smjeru prema zadnjoj strani filtera bila nešto baš neophodna, tako da bi mi prevod na naš jezik, čak i da je moguća neka malo neka elegantnija fraza, bio pomalo kao ono kad dobiješ uputstvo sa ručnom bušilicom u kojem piše da nipošto ne čačkaš zube sa uključenom bušilicom ili da je ne guraš u rektum ili tako. Ne mislim ni za glagol da bi to bila vitalna informacija koju baš moramo da uključimo u prevod, po cijenu dodavanja gomile riječi da bismo to objasnili.
Za englesku riječ "backwash" koja znači "talas koji ide unazad gledano od smjera gdje se nalazimo", kao iza broda ili kad se odbije od obale, ja ne znam koji pridjev bih mogao da upotrebim da opišem taj talas. Nisam stari morski vuk i ne surfujem i onda ne znam.

« Задњи пут промењено: 13.58 ч. 30.04.2013. од OMali » Сачувана
Masha13
члан
***
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Струка: prevodilac
Поруке: 177


« Одговор #3 у: 15.14 ч. 30.04.2013. »

Jao, divni ste. :) Da, upravo je taj termin koji sam ukratko prevela na voda za ispiranje.
Ucinilo mi se ipak naispravnije.  :)

Zelim predivan praznik!
Сачувана
OMali
pod_nadzorom
одомаћен члан
*
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 250


« Одговор #4 у: 15.29 ч. 30.04.2013. »

 Hvala Mašo, takodje, uživaj za praznike!
Сачувана
Pedja
администратор
староседелац
*****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:
DataVoyage
Име и презиме:
Предраг Супуровић
Струка: програмер
Поруке: 1.958



WWW
« Одговор #5 у: 21.21 ч. 30.04.2013. »

Može da vam zvuči neobično ali "ispirajuća voda" bi trebalo da je sasvim odgovarajući prevod.
Сачувана

Masha13
члан
***
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Струка: prevodilac
Поруке: 177


« Одговор #6 у: 11.45 ч. 16.05.2013. »

Da, Pedja moguca je i ta opcija, ali nije prikladna u ovom slucaju.

Voda za ispiranje odredjuje namenu vode za nesto. Dakle ta voda je za to to, u ovo slucaju se koristi za ispiranje.

Ispirajuca voda je voda koja je koristena za ispiranje. To znaci da bi bila vec i "obradjena"
procesom ispiranja.


Primer masine za ves, recimo. Voda iz cesme, ona koja dotice je voda za ispiranje i ona koje se ulaze, trosi u procesu, a
ona voda koja je vec koristena, dakle otice, je ispirajuca voda.


Puno Vam hvala. Smiley

Pozzz
« Задњи пут промењено: 12.16 ч. 16.05.2013. од Masha13 » Сачувана
Pedja
администратор
староседелац
*****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:
DataVoyage
Име и презиме:
Предраг Супуровић
Струка: програмер
Поруке: 1.958



WWW
« Одговор #7 у: 07.38 ч. 19.05.2013. »

Ja to drugačije shvatam. Za mene je ispirajuća voda - voda za ipsiranje (koja je namenjena za ispiranje, odnosno radi taj posao). Kada je posao obavljen to postaje, na primer, otpadna voda.
Сачувана

OMali
pod_nadzorom
одомаћен члан
*
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 250


« Одговор #8 у: 11.22 ч. 19.05.2013. »

 Meni ne ide "ispirajuća voda", ni u jednom smislu i ne mogu da smislim kontekst u kome bi "ispirajuća" išlo kao atribut uz imenicu "voda" . Tu očekujem predlošku frazu sa predlogom "za" jer jedino mi ima smisla govoriti o svrsi vode kad dodamo ovo značenje ispiranja. To će mi u većini slučajeva biti daleko prirodniji izbor, a u nekim kao u ovome, jedini izbor.
Možemo na primjer reći "tekuća voda" to je baš prvi izbor, ali "tekuća" ne govori o svrsi, nego je epitet kao "brza", "čista", "mlaka" itd. Kad je u pitanju atribut koji bi označio svrhu vode došlo bi u obzir "pitka voda", naišao sam i na "napojna voda" na primjer, ali opet mi daleko bolje legne "voda za piće" i "voda za napajanje", a ne velim da će se svi složiti sa mnom.
Neprihvatljivo bi mi bilo i "rashladjujuća voda" za "voda za hladjenje/rashladjivanje", ili "razblažujuća voda" za "voda za razblaživanje" i slične fraze ovoj "ispirajuća voda". Složio bih se sa Pedjom da bi izraz "otpadna voda" ili tako slično bio odgovarajući za vodu koja je iskorištena u nekom procesu ispiranja, i da bi izraz "ispirajuća voda" bio neodgovarajući kada govorimo o takvoj vodi.
« Задњи пут промењено: 12.34 ч. 19.05.2013. од OMali » Сачувана
Masha13
члан
***
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Струка: prevodilac
Поруке: 177


« Одговор #9 у: 14.33 ч. 19.05.2013. »

Ja to drugačije shvatam. Za mene je ispirajuća voda - voda za ipsiranje (koja je namenjena za ispiranje, odnosno radi taj posao). Kada je posao obavljen to postaje, na primer, otpadna voda.


opet, namena se u srpskom u ovom kontekstu iskazuje sa za. Ispirajuca voda je ona u procesu ispiranja tj. pokazuje stanje u kom se nalazi. Otpadna voda opet sasvim nesto drugo. Opsti je pojam vode koja se ne moze piti/koristiti.

voda za ispiranje

provereno sa konsulltacjama profesora


pozdravko
Сачувана
Pedja
администратор
староседелац
*****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:
DataVoyage
Име и презиме:
Предраг Супуровић
Струка: програмер
Поруке: 1.958



WWW
« Одговор #10 у: 06.55 ч. 21.05.2013. »

Neprihvatljivo bi mi bilo i "rashladjujuća voda" za "voda za hladjenje/rashladjivanje", ili "razblažujuća voda" za "voda za razblaživanje" i slične fraze ovoj "ispirajuća voda". Složio bih se sa Pedjom da bi izraz "otpadna voda" ili tako slično bio odgovarajući za vodu koja je iskorištena u nekom procesu ispiranja, i da bi izraz "ispirajuća voda" bio neodgovarajući kada govorimo o takvoj vodi.

Potraži na forumu teme o Vukovom uticaju na srpski jezik. Ovi oblici su ređe u upotrebi baš zato što ih je on izbacio. Naknadno se use ipak vratili jer jesu deo jezika, ali šteta je učinjena.

Na kraju, sve je to samo pitanje uobičajenosti i navike a ne ispravnosti. Ako ti je tekuća voda ok, nema razloga da ispirajuća voda, rashjađujuća voda ili razbađujuća voda ne budu. Samo na to nisi navikao.
Сачувана

OMali
pod_nadzorom
одомаћен члан
*
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 250


« Одговор #11 у: 13.10 ч. 21.05.2013. »

 
Pa i ja velim da je ispravnost stvar za druge nauke i zanate, nije to za jezik. Pitanje je uobičajenosti, a "ispirajuća" nije uobičajen pridjev u ovom kontekstu, iz razloga koje je Masha navela, pa ko god da je kriv za to. Kad je u pitanju namjena nečega tu biramo predlošku frazu sa predlogom "za" posle imenice. Znači u ovom slučaju nije pitanje da li neki drugi pridjev koji završava sa "ća" ide dobro kao atribut imenici nego je pitanje kojoj grupi značenja taj pridjev pripada. "Tekuća" je epitet, "ispirajuća" nije, i to očigledno utiče na sintaksu, pa da ne zatvaramo oči pred tim kad je to moguće izdvojiti kao relevantan faktor u ovom slučaju. Možemo naći kao što sam prije rekao i pridjeve kojima se izražava namjena u atributskoj poziciji kao alternativu, kao "pitka voda" ili tako, ali bogme to opet teško ide, i teško mogu da se sjetim još nekog primjera.  Ko ima vremena može da mozga o značenjima pridjeva i da sam uoči pravilnosti koje postoje u srpskom u pogledu njihove distribucije.

Mashi kao prevodiocu je bitno da izabere očekivanu upotrebu u dijalektu jezika na koji prevodi sa engleskog, a to je u srpskom bez sumnje "voda za ispiranje" (444 rezultata na Guglu prema mršavih 9 za "ispirajuća voda"). A da nije jednostavno odgovoriti na pitanje je li neka upotreba standard u jeziku ili nije to je fakat. U nedostatku korpusa jezika dje bi mogli da raščlanjujemo upotrebe po relevantnim kriterijumima, moramo se služiti Guglom da vidimo frekventnost upotrebe i regionalnu distribuciju. Sa Gugla je teško doći do podataka o distribuciji po registrima jezika, a ne možemo ni vremenski da razlučimo kako se to kretala ta upotreba, kao što možemo sa engleskim koristeći Google Ngram. Što je važnije još, nećemo znati ni koliko je neka relativno rijetka upotreba koja je zabilježena u jeziku neprihvatljiva ljudima koji koriste drugu, više uobičajenu frazu, kao u ovom slučaju. Nije svaka upotreba jednako neprihvatljiva, pa neka se ne koristi. U ovom slučaju bih rekao da "ispirajuća voda" ne grebe toliko uši, i vjerovatno će većini ljudi trebati malo vremena da razmisli prije nego što konstatuju da je "voda za ispiranje" ipak njihov intuitivni izbor.

Što se tiče Vuka i pravljenja izbora u jeziku to može biti interesantna tema ako se bavimo pitanje istorije jezika i tako. Samo mislim da se previše bavimo istorijom inače, kao i politikom a onda tako i jezik objašnjavamo. Kada govorimo o jeziku, prevashodno bi trebali da se bavimo jezikom koji upotrebljavamo, to nam je korisno znanje, a učenje o ovim istorijskim lomovima i političkim peripetijama je tu nekorisno znanje, i plus se tu onda bez potrebe razbuktaju često neke loše emocije i tako, a ništa nećemo biti pametniji kad je u pitanju jezik koji upotrebljavamo.

 To kako je Vuk i šta se dešavalo u njegovo vrijeme to nije tako važno sad u ovom vremenu u kojem mi živimo i za jezik koji govorimo. Možda je tačno da se bečkim i ovim i onim dogovorima iz tog vremena nešto ugovorilo što je odredilo tok jezika koji govorimo, ja to zaista ne znam, nemam pojma ja šta se tamo dešavalo i neću sad da čitam Wikipediju da bi se o tome informisao, ne treba mi to nešto i nije ni zanimljivo. A jeste mi vjerovatno da su ljudi u to vrijeme mogli više da lome preko koljena u jeziku nego danas i možda su tim dogovorima značajno uticali na tok jezika, samo se to dešavalo u uslovima kada je bilo pedesetak pismenih ljudi na ovom brdovitom i nepismenom Balkanu, što ovim stvarima onda daje drugačiju perspektivu. Kad danas Sima Strahota napiše priručnik o jeziku sa ambicijom da skrene tok jezika to ispadne smiješno zaista. Ljudi danas čitaju i pišu, ne patišu, pa ima internet i čuda druga, a kad smo u pećini živjeli ta komunikacija jasno nije bila tako živa kao danas. Zato može Sima da krene u krstaški rat za odbranu norme od nepismene svjetine, zajedno sa trideset pet kupaca njegovog jezičkog pravilnika i malo više baba Smiljana, jezičkih templara, samo uz svu njihovu nesumnjivu jezičku stručnost i to, sigurno je da idu u izgubljen rat. U jeziku je izgleda važniji kvantitet nego kvalitet, i onda ovi nepismeni što ne čitaju ništa i ne kupuju jezičke pravilnike, oni tu rule the game.

Što ti reče Pedja, jezik je stvar navike, a tu se zna, navika jedna muka, odvika trista muka. A tu naviku steknemo kroz upotrebu jezika naravno. Da bi neka upotreba postala navika ili da to nazovemo standard jezika ili intuitivni izbor bilo koga od nas, mora da se dobro isfiltrira i da bude prisutna na prodajnim mjestima jezika, na teveju, u školi češ to da čuješ od učiteljice, rodbina će koristiti taj jezik, babe, djedovi, ona sisata dje kupuješ hljeb, biće to u bajkama, basnama, u novinama. Rječnici, gramatike i druge knjige o jeziku bi trebalo da nam taj jezik sistematizuju, i da daju što vjerniju sliku toga jezika, a ne jezika kakav bi trebao da bude po bilo čijem svidjanju ili shvatanju. To je onda upotrebljivo štivo, i ljudi koji to čitaju jasno znaju zašto to čitaju - da bi naučili kako jezik koji govore funkcioniše i tako sebi te stvari oko jezika malo pojasne i onda da znaju koji je to jezik koji ljudi očekuju od njih u govoru ili pisanju. Da li to ljudima koji će da čitaju knjige o jeziku treba, i koliko im treba, kad i zašto, to je individualna stvar. Ne ide se u zatvor ako se ne govori standardni jezik, i može svako za sebe da izabere koliko mu je potrebno da svoj jezik prilagodi jeziku većine.

Umjesto takvog pisanja o jeziku, lingvisti mogu da pišu 90%/10% političke pamflete zalažući se za srpsko-hrvatski jezik, ili za originalni trademark srbski jezik ili kakav god oće i to je isto u redu. I da se ljute kao djevojčica u drugom osnovne ako ljudi ne zovu taj svoj jezik srpsko-hrvatskim odnosno srbskim pa kako god narod govorio, np. Samo kad je čovjeku glavna preokupacija u pisanju o jeziku kako će da nazove jezik, i još su mu pri tom glavni argumenti za naziv jezika nebulozni vicevi o jednom Srbinu, jednom Hrvatu i tako, i nacionalna pripadnost čovjeka, pa koja god da je, nema potrebe da upozorava ljude koje interesuje jezik da to ne čitaju, to će doći samo od sebe, neka se ne sjekira.

Velim da prevodiocu umjesto te priče mnogo više koriste gramatička uopštavanja koja možemo da napravimo u jeziku, kao u ovom primjeru ovo sa upotrebom pridjeva koji označavaju namjenu imenice koju kvalifikuju. To je li to došlo od Vuka, Hrvata, Srba ili Bugara neka se bave ljudi kojima je preokupacija politika, istorija i tako, kad je jezik kojii govorimo u pitanju to je prilično periferna problematika.
Сачувана
Тагови:
Странице: [1]
  Штампај  
 
Скочи на:  

Покреће MySQL Покреће PHP Powered by SMF 1.1 RC2 | SMF © 2001-2005, Lewis Media Исправан XHTML 1.0! Исправан CSS!