Српски језик - Вокабулар форум
Srpski jezik - Vokabular forum
07.19 ч. 17.05.2024. *
Добро дошли, Гост. Молимо вас пријавите се или се региструјте.
Да ли сте изгубили ваш активациони e-mail?

Пријавите се корисничким именом или имејлом, лозинком и дужином сесије

Помоћ за претрагу речника Вокабулара
Вести:
Правила форума - Речник - Правопис - Граматика - Вокатив - Језичке недоумице

 
   Почетна   Помоћ Претрага форума Календар Тагови Пријављивање Регистрација  
Странице: 1 2 [3] 4 5  Све
  Штампај  
Аутор Тема: Prvi kontakti s novim „Pravopisom“, konačno :)  (Прочитано 76745 пута)
0 чланова и 1 гост прегледају ову тему.
Радашин
члан
***
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 148


« Одговор #30 у: 11.37 ч. 12.12.2010. »

Занима ме како је у том правопису решено питање писма, да ли се тамо помиње да српски језик има два (равноправна) писма, да ли се експлицитно помиње "српска латиница" као писмо српског језика итд...

Био бих захвалан да неко постави наводе из правописа, или скен тог дела. Уствари, најбоље би било када би на нету био доступан правопис у  електронском облику...
Сачувана
Belopoljanski
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 820



« Одговор #31 у: 13.52 ч. 12.12.2010. »

Српска ћирилица и латиница која је остала као наслеђе некадашње заједничке српскохрватске језичке бла бла бла, дакле нема фразе „српска латиница“.
Сачувана
Зоран Ђорђевић
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:

Струка: Дипл. инж.
Поруке: 2.364



« Одговор #32 у: 16.27 ч. 12.12.2010. »

Фраза "српска латиница" је типичан оксиморон.
Сачувана
Dacko
члан
***
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Поруке: 64


« Одговор #33 у: 17.27 ч. 12.12.2010. »

Богме, код мене пише да је према изговору.

За бљештав… јасно стоји „(ијек.)”.


Izgleda da se ne slažemo oko toga šta je dovoljno jasno. Kao što je nekog svojevremeno na ovom forumu zbunilo to što se u rečniku kao pravilno pominju i „jel’“ i „jelte“, jer nije obratio pomnu pažnju na dodatak u kome stoji „razg.“ ili mu pak to ništa i ne znači, tako i ovde uz blještav, blještavost, blještavilo, blještati zaista stoji (ijek.), ali tek posle izraza „pored bliještati“. I sigurna sam da se to može shvatiti i kao da je samio „bliještati“ ijekavski oblik, dok prethodno pomenuti nisu. Znam to zbog dugogodišnjeg okapanja s raznim prevodiocima koji imaju svoja tumačenja pravopisnih pravila. A kad su ovako nejasno formulisana, ne mogu ih mnogo ni kriviti. Pravopis treba da bude napisan tako da ga razumeju i osnovci, a ne da na jednom mestu piše jedno, na drugom drugo ili da bude toliko dvosmislenosti.
Сачувана
Belopoljanski
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 820



« Одговор #34 у: 17.54 ч. 12.12.2010. »

Фраза "српска латиница" је типичан оксиморон.

А „српска ћирилица“?
Сачувана
Радашин
члан
***
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 148


« Одговор #35 у: 18.06 ч. 12.12.2010. »

Ако је српска ћирилица оксиморон, онда је и српски језик оксиморон...
Сачувана
Зоран Ђорђевић
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:

Струка: Дипл. инж.
Поруке: 2.364



« Одговор #36 у: 18.12 ч. 12.12.2010. »

Има ли уопште потребе за одредницом "српска"?
Сачувана
Prekobrojna
одомаћен члан
***
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 202


« Одговор #37 у: 20.09 ч. 12.12.2010. »

Фраза "српска латиница" је типичан оксиморон.

Ако је српска ћирилица оксиморон, онда је и српски језик оксиморон...

Nisam primetila da je bilo reči o srpskoj ćirilici. Spomnuta je, rekla bi, samo latinica.

Има ли уопште потребе за одредницом "српска"?

Možda da bi se razlikovalo od ruske, pod uslovom da se i rusko pismo zove ćirilica.
« Задњи пут промењено: 20.12 ч. 12.12.2010. од Jelena3 » Сачувана
Радашин
члан
***
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 148


« Одговор #38 у: 20.18 ч. 12.12.2010. »

Као што постоји руски азбучни састав, тако постоји и српски, унеколико различит од руског.
Тако постоји и немачки абецедни састав, који није исти као и (Србима oмиљени) хрватски абецедни састав.
Сачувана
Ђорђе Божовић
језикословац
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:
Đorđe Božović
Струка: lingvist
Поруке: 4.322


« Одговор #39 у: 21.07 ч. 12.12.2010. »

Obje fraze su oksimoroni jer pisma, koliko ih makar ja poznajem, nemaju nacionalnost. Zato je krajnje besmislena, makar meni, ideja nekih srbopatriota o latinici koja se upotrebljava za njihov jezik kao o „hrvatskoj latinici“ — samo zato što to pismo poreklom dolazi iz Hrvatske. Pa onda ispada kao da je latinica po nacionalnosti — „hrvatsko“ pismo. Ali, ajde, ako već tako imbecilno razmišljamo, fore radi, odakle dolazi ćirilica? Iz Makedonije? Smiley A otac joj Grk (grčki alfabet), i majka joj (glagoljica) — opet Hrvatica ili, šta, Čehinja? Cheesy Šta je, onda, ćirilica po nacionalnosti? Pa naravno, kao i sva deca iz mešovitih brakova — Jugoslovenka. Wink

Sad bez šale, pisma nemaju nacionalnost, naravno, ali imaju, međutim, različite varijante prilagođene različitim jezicima. Tako, nisu sigurno isto srpski i ruski azbučni sastav, recimo, ili srpskohrvatski i nemački abecedni sastav. Zato, možemo govoriti o ćirilici srpskog jezika, o ćirilici ruskog jezika, o latinici srpskog jezika (ako jezik nazivamo srpskim) itd. To se, kraće i spontanije, naravno, kaže prosto — srpska ćirilica, ruska ćirilica, srpska latinica itd. I u tome nema ničeg pogrešnog. To nije izraz nikakvih nacionalnih pretenzija, nije konstatacija nikakvog porekla i sl., već je konstatacija upotrebe određenog pisma u određenom jeziku. To svi mi mislimo kada kažemo bilo „ruska ćirilica“ bilo „srpska latinica“, zato mi nije jasan rezon tih srbopatriota po kojem srpska latinica ne postoji. Čime se, onda, štampa više od pola pisane produkcije na jeziku koji se zove srpskim? Pa neka je i pala s Marsa, a ne došla iz Hrvatske, — čim se već decenijama masovno i pretežno upotrebljava u srpskom jeziku, onda je i latinica svakako srpsko pismo.

Ali jasno mi je, a i vama sigurno, da nisu ni srbopatrioti blesavi ljudi — znaju i oni sve to što sad napisah, i svesni su i oni svega toga. Pa zašto onda oni uporno inzistiraju na ćirilici, a latinicu ne mirišu? Prosto, zato što kao i svaki nacionalistički pokret (s elementima fašizoidnosti) imaju suludu ideju da nacija mora biti homogena masa istih ljudi koji razmišljaju isto, govore isto, pišu isto, veruju isto — naravno, i glasaju isto — i da tu nema mesta za različitosti (bilo koje, od homoseksualnosti do latinice — inače će da te biju). Zato oni šire glupu i providnu propagandu protiv latinice, jer je idealna slika srpske nacije, koju oni drže, slika homogene nacije s homogenim načinom razmišljanja (svi Srbi složno, i kako već idu one njihove parole), a to se učvršćuje između ostaloga i snagom simbola, naravno. Tako, po njihovoj logici, jedna jedinstvena složna srpska nacija mora imati jedne jedinstvene složne svoje simbole, pa tako mora imati i svoje jedno jedinstveno nacionalno pismo — ne moraju da imaju ’leba da jedu, samo kad oni imaju svoje nacionalno pismo, svima im je oko srca milije — a za to je odabrana ćirilica, dakako. Koliko je ta logika pogrešna, prosudite sami.

Jer, srpski nacionalizam, kao i svaki nacionalizam, sebi je postavio ideal toga kako srpska nacija treba da izgleda, samo što je srpski nacionalizam taj ideal pronašao u srednjem veku (u Svetom Savi, naravno, i u njegovom svetonazoru koji su ovi nacionalisti, i još neki malo ranije prije njih, nazvali „svetosavlje“ i uredno izbrusili na nivo ideologije). A modelirati danas, u 21. veku, naciju prema idealu iz 13. veka, jasno je da baš i ne ide. (Ali je jasno i kome je to i zašto bilo, i jeste, u interesu!) Zato srpski nacionalizam uvek gubi svoje bitke, i nikako ne može nijedan svoj ideal postići. (Ajde, to što su progurali ćirilicu u Ustav i slične sitne pobede srpskog nacionalizma, to se stvarno ne može računati. Šta je dobijeno tom ćirilicom u Ustavu? Ništa. Roll Eyes Međutim, nijednu pravu pobedu srpski nacionalizam nije uspeo ostvariti — i njegova slika o Srbima i o Srbiji je i dalje jednako imaginarna kao što je bila i pre trideset godina, kada su srpski nacionalisti krenuli u te svoje bitke, kada su krenuli ostvariti te ideale, koje ni za trideset godina nisu ostvarili. Nisu, jer su krenuli anahrono, nepromišljeno i u rascepu s vremenom, ljudima, kulturom, svime. U 21. veku ne možeš biti Sveti Sava, pa da si sâm Rastko Nemanjić. Wink
« Задњи пут промењено: 21.09 ч. 12.12.2010. од Ђорђе Божовић » Сачувана
Радашин
члан
***
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 148


« Одговор #40 у: 21.08 ч. 12.12.2010. »

A имају ли језици националност?
У Ирској се вековима користи енглески језик, јел он зато постао ирски језик?
Сачувана
Ђорђе Божовић
језикословац
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:
Đorđe Božović
Струка: lingvist
Поруке: 4.322


« Одговор #41 у: 21.10 ч. 12.12.2010. »

A имају ли језици националност?

Ako jednim jezikom govore Englezi, Irci, Škoti, Velšani, Amerikanci i još dvadesetak drugih nacionalnosti; ili ako jednim jezikom govore Nemci, Švajcarci, Austrijanci; ili ako jednim jezikom govore Hrvati, Bošnjaci, Crnogorci i Srbi — šta misliš, imaju li onda i jezici nacionalnost?

У Ирској се вековима користи енглески језик, јел он зато постао ирски језик?

U smislu „jezik Iraca“ — naravno da jeste postao i jezik Iraca.

Istom logikom, ako se decenijama koristi latinica u srpskom jezičkom izrazu, je li ona zato postala srpsko pismo — u smislu „pisma Srba“ ili „pisma srpskog jezika“, pa naravno da jeste.
« Задњи пут промењено: 21.13 ч. 12.12.2010. од Ђорђе Божовић » Сачувана
Радашин
члан
***
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 148


« Одговор #42 у: 21.12 ч. 12.12.2010. »

A имају ли језици националност?

Ako jednim jezikom govore Englezi, Irci, Škoti, Velšani, Amerikanci i još dvadesetak drugih nacionalnosti; ili ako jednim jezikom govore Nemci, Švajcarci, Austrijanci; ili ako jednim jezikom govore Hrvati, Bošnjaci, Crnogorci i Srbi — šta misliš, imaju li onda i jezici nacionalnost?


Ја само знам да се језици зову националним именима (осим вештачких). Зашто ли је то тако?
Сачувана
Радашин
члан
***
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 148


« Одговор #43 у: 21.17 ч. 12.12.2010. »



U smislu „jezik Iraca“ — naravno da jeste postao i jezik Iraca.

Istom logikom, ako se decenijama koristi latinica u srpskom jezičkom izrazu, je li ona zato postala srpsko pismo — u smislu „pisma Srba“ ili „pisma srpskog jezika“, pa naravno da jeste.


A ти не знаш да су Ирци готово изгубили свој језик током британске окупације, те да данас великом већином говоре енглески језик? Који је разлог да ми пристајемо да од себе и свог језика правимо Ирце?
Сачувана
Ђорђе Божовић
језикословац
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:
Đorđe Božović
Струка: lingvist
Поруке: 4.322


« Одговор #44 у: 21.29 ч. 12.12.2010. »

Još jedan, vrlo omiljen, metod srbonacionalizma, dakle, naravno, jeste i igranje na kartu paranoje i zastrašivanja. Od Vatikana i svetske zavere, pa do „Evropa će nam oteti Kosovo i dati ga Amerikancima“ i „mi ćemo izgubiti ćirilicu ako budemo pisali latinicom!“ Roll Eyes

Ima i ubedljivijih primera — Miloševićevi su govori bili posebno vrsni u tome, a danas je pak Amfilohije taj metod doveo do savršenstva (anateme, prokletstva, rod i porod, „drvo koje ne daje ploda“ itd.).

Mislim da je suvišno istačinjati kako Srbi u 20. i 21. veku nisu isto što Irci pre trista, četiristo i petsto godina. Irci tada jedva da su i bili pismeni, pa nisu ni mogli očuvati svoj jezik, nisu imali jaku pisanu tradiciju na svom jeziku (i pre engleskog pisali su latinski, jer su bili mali poslušni katolici, naravno — eto kako im se to vratilo Wink), a tek nisu imali moderne tehnologije i računarsku pismenost. Roll Eyes
Сачувана
Тагови:
Странице: 1 2 [3] 4 5  Све
  Штампај  
 
Скочи на:  

Покреће MySQL Покреће PHP Powered by SMF 1.1 RC2 | SMF © 2001-2005, Lewis Media Исправан XHTML 1.0! Исправан CSS!