Српски језик - Вокабулар форум
Srpski jezik - Vokabular forum
13.47 ч. 18.05.2024. *
Добро дошли, Гост. Молимо вас пријавите се или се региструјте.
Да ли сте изгубили ваш активациони e-mail?

Пријавите се корисничким именом или имејлом, лозинком и дужином сесије

Помоћ за претрагу речника Вокабулара
Вести:
Правила форума - Речник - Правопис - Граматика - Вокатив - Језичке недоумице

 
   Почетна   Помоћ Претрага форума Календар Тагови Пријављивање Регистрација  
Странице: 1 ... 8 9 [10] 11
  Штампај  
Аутор Тема: Називи рођака  (Прочитано 140839 пута)
0 чланова и 0 гостију прегледају ову тему.
Madiuxa
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Жена
Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 7.477


« Одговор #135 у: 13.02 ч. 04.05.2010. »

Код мене то разликују тако што кажу зет за сестром, зет за ћерком. Већ сам помињао снаја за братом, снаја за сином.
hehe... Ma kod Srbina nema sta nema... Cheesy
Сачувана
Зоран Ђорђевић
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:

Струка: Дипл. инж.
Поруке: 2.364



« Одговор #136 у: 15.11 ч. 04.05.2010. »

Код мене то разликују тако што кажу зет за сестром, зет за ћерком. Већ сам помињао снаја за братом, снаја за сином.
hehe... Ma kod Srbina nema sta nema... Cheesy

Кад мора да се прецизира да сам ја стрицу синовац, а стрини деверичић, онда снајка и зет не могу да остану недефинисани. Smiley
Сачувана
Ena
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Струка: filolog
Поруке: 1.114


« Одговор #137 у: 11.23 ч. 01.06.2010. »

Moja mama ima dva devera i dve jetrve, jednu zaovu i imala je jednog zeta (zaovinog muža), ima brata i snaju.

Znači ja imam ujaka i ujnu, 2 strica i 2 strine, 1 tetku i imala sam teču. Stričeve zovem čikama, tetku zovem teta, ujaka zovem ujo. Sa svima njima sam u prisnom kontaktu i ovi nazivi mi nikada nisu predstavljali nepoznanicu. Naravno mama se jetrvama i zaovi nikada nije obraćala sa jetrvo/zaovo već ih zove po ličnom imenu ali kada priča o njima trećim licima onda ona kaže moja jetrva/ moja zaova. I o (1) strini i tetki kao i o njihovim muževima uvek priča pohvalno Smiley. Čak sam na početku studiranja i stanovala najpre kod čike i strine oko 2 godine, a onda kod tete i teče oko godinu dana.

Mislim da nije na odmet znati šta su nam najbliži srodnici. Ako su nam bliski znaćemo prirodno, ako nisu predlažem poštovanje principa "od viška znanja ne boli glava" Wink.
Сачувана

These our actors, as I foretold you, were all spirits, and are melted into air, into thin air ...
Miki
Гост
« Одговор #138 у: 12.09 ч. 01.06.2010. »

Ена, сад је време да нам кажеш како је прошао порођај, како се зове девојчица и да лепо напредује! Smiley
Сачувана
Соња
језикословац
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Жена
Организација:
/
Име и презиме:
Соња Ђорђевић
Струка:
Поруке: 1.404




« Одговор #139 у: 12.22 ч. 01.06.2010. »

    Ето ти, на то сам потпуно заборавила! Никако да се по'ватам са сопственим другарицама, колегиницама и осталима и бројном новом децом (од прошлог помињања једна се породила, једна је сад већ очигледно трудна, а најзад сам упознала кумче Smiley), па сам Ену и њену бебу потпуно сметнула с ума...
Сачувана
Ucenik
посетилац
**
Ван мреже Ван мреже

Пол: Жена
Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 18



« Одговор #140 у: 10.33 ч. 02.06.2010. »

Цитирано: Срећко Петровић link=topic=5312.  msg53523#msg53523 date=1270844799
Цитат
Зна ли когод има ли и у једном другом језику толико издиференцираних назива за рођаке? (Ујаку си сестрић, а ујни заовић.  )

Сумњам.   Нико нема што Србин имаде: стрица/стрину, ујака/ујну, течу/тетку >>> синовца/синовицу, сестрића/сестричину, братанца/братића/братаницу/братичину (а од свих ових прво поменутих имаш и брата и сестру - од стрица/ујака/тетке).   Па шурак/шурњаја, заова, јетрва, пашеног, свастика, зет/снаја, таст/ташта, свекар/свекрва, кум/кума (и венчани и крштени  Grin), затим њихови потомци - кумић/кумица, па кумче - којем сам кумујеш, ево већ сам се уморио а тек сам почео да бројим. 


U pravu si.   Ovde gde sad živim,kod slovenske braće nema ni izdaleka toliko preciznih označavanja stepena srodstva,nije im to toliko bitno,valjda. 
Jednim istim nazivom,npr teta,govore i o tetki i o ujni i o strini. . . Da ne pišem dalje. . .
Сачувана
Madiuxa
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Жена
Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 7.477


« Одговор #141 у: 11.03 ч. 02.06.2010. »

A gde je to "ovde"? Izvini na radoznalosti, ali ima nas ovde dosta koji smo u dijaspori, i uglavnom znamo ko je gde jer odmah pitamo kako ko novi dođe... Smiley
Сачувана
Ucenik
посетилац
**
Ван мреже Ван мреже

Пол: Жена
Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 18



« Одговор #142 у: 12.42 ч. 02.06.2010. »

Slovakia.
Сачувана
Madiuxa
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Жена
Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 7.477


« Одговор #143 у: 12.52 ч. 02.06.2010. »

Slovačka? Zanimljivo... Smiley
Сачувана
Ucenik
посетилац
**
Ван мреже Ван мреже

Пол: Жена
Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 18



« Одговор #144 у: 13.32 ч. 02.06.2010. »

Jezik je veoma sličan našem,što znači da nijedan jezik neću govoriti ni pisati kako treba. . . 
Сачувана
Madiuxa
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Жена
Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 7.477


« Одговор #145 у: 13.36 ч. 02.06.2010. »

Jezik je veoma sličan našem,što znači da nijedan jezik neću govoriti ni pisati kako treba. . . 
Ne mora da znači. Samo treba praktikovati oba u istoj meri... Smiley
Сачувана
Ucenik
посетилац
**
Ван мреже Ван мреже

Пол: Жена
Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 18



« Одговор #146 у: 13.57 ч. 02.06.2010. »

Цитирано: Бруни link=topic=5312. msg56464#msg56464 date=1275478595
Цитирано: Ucenik link=topic=5312. msg56462#msg56462 date=1275478344
Jezik je veoma sličan našem,što znači da nijedan jezik neću govoriti ni pisati kako treba.  .  .  
Ne mora da znači.  Samo treba praktikovati oba u istoj meri. . .  :)


Ne mora da znači,ali je tako,na žalost,vidim po sebi.
Сачувана
Madiuxa
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Жена
Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 7.477


« Одговор #147 у: 10.48 ч. 04.06.2010. »

Цитирано: Бруни link=topic=5312. msg56464#msg56464 date=1275478595
Цитирано: Ucenik link=topic=5312. msg56462#msg56462 date=1275478344
Jezik je veoma sličan našem,što znači da nijedan jezik neću govoriti ni pisati kako treba.  .  .  
Ne mora da znači.  Samo treba praktikovati oba u istoj meri. . .  Smiley


Ne mora da znači,ali je tako,na žalost,vidim po sebi.

Vrlo je zanimljiv fenomen ljudi koji govore dva vrlo slična jezika. Ja vidim to po ovim Katalancima ovde, koji svi govore katalonski i španski (tj. kastiljanski bi bilo pravilnije nazvati ovaj jezik). Sve zavisi koji jezik više koriste — oni koji više koriste katalonski, ubacuju katalonske reči, strukturu rečenice, izraze i sl. kad govore kastiljanski, i obrnuto. S druge strane, takođe ima uticaja koliko je koji jezik zastupljen u određenoj oblasti. Npr. u Barseloni, gde je kastiljanski veoma prisutan (što zbog imigranata iz LA i iz ostalih delova Španije, što imigranata iz drugih nehispanskih zemalja koji po pravilu prvo uče kastiljanski, a potom katalonski), katalonski je put kastiljanskih reči i izraza, dok se mnogo čistiji katalonski govori po selima i drugim delovima Katalonije gde je prisustvo imigranata manje, pa samim tim i kastiljanski manje zastupljen...

Nemoj se previše brinuti, nego pričaj i čitaj oba jezika što je više moguće. Wink
Сачувана
Ђорђе Божовић
језикословац
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:
Đorđe Božović
Струка: lingvist
Поруке: 4.322


« Одговор #148 у: 21.26 ч. 04.06.2010. »

Da, to jeste tako kod svih ljudi koji paralelno govore dva jezika (bilo koja dva, svejedno da li međusobno slična ili manje slična, ili čak i više od dva), bilo kao pravi bilingvali bilo da su jedan jezik naučili posle prvog jezika, ali ga govore skoro jednako dobro i intenzivno ga upotrebljavaju kao i prvi jezik.

Ne mora uvek da znači kako će se jezici pomešati, naravno, ali je to poprilično sigurna tendencija u svima takvim slučajima, ako govornik sâm ne preduzima nikakve mere da ogradi jedan jezik od drugoga, i da ih posebno neguje, nego se prosto spontano koristi obama. Jer takav je naš kognitivni aparat — ne mogu baš dva jezika u potpunosti da dođu na samo jedan mozak. Smiley Onda se spontano i mešaju.

Tako osobine jednoga ulaze u drugi i obratno (reči, struktura rečenice itd.) i nastaje neka vrsta pidžina. To se dogodilo na Balkanu tokom osmanskog perioda — kako su se svi balkanski narodi u to vreme zatekli u jednoj istoj državi, i kontakti među njima su stoga porasli više nego kada su bili (pa i danas kad su) razdeljeni na posebne države. Mnogi ljudi bavili su se trgovinom, putujući po celom Balkanu, česte seobe ljudi su se događale tako da su se govornici raznih jezika nalazili sasvim izmešani međusobno, i tako dalje, zbog čega su većina ljudi i bili bilingvalni ili su makar jako dobro znali još jedan ili čak i više drugih balkanskih jezika osim maternjeg. Albanski pored srpskohrvatskog, bugarski pored turskog, arumunski pored albanskog, grčki pored makedonskog, srpskohrvatski pored romskoga itd., kontakti su među govornicima različitih jezika bili jaki. Onda se upravo događalo takvo mešanje, kreolizacija i približavanje između jezika, pa su balkanski jezici u velikoj meri prilagodili svoju leksiku, morfologiju, sintaksu jedni drugima. A tako je, onda, zauzvrat i komunikacija bila još omogućenija. U lingvistici se takva pojava zove jezički savez odnosno šprahbunt (Sprachbund), i balkanski jezici su dosta citiran i istražen primer za nju; — jezici koji su relativno slabo slični i srodni međusobno, ali u kojima se dogodio taj fenomen usled snažnih jezičkih kontakata u odgovarajućoj sociolingvističkoj situaciji.

A isti takvi jezički kontakti i danas se lasno događaju između svih jezika i engleskoga. Kako danas mlađe generacije, budući okružene engleskim gotovo u jednakoj meri kao i maternjim jezikom, sve ranije i sve bolje govore engleski pored maternjeg jezika, skoro ih izjednačujući do nivoa bilingvizma, događa se ponovo ista vrsta pidžinizacije, mešanje i preključivanje reči, morfosintakse itd.

Taj deo lingvistike koji se bavi proučavanjem takvih jezičkih kontakata, uticaja geografske bliskosti između jezika na strukturu tih jezika, i fenomena koji se događaju u govornicima tako da oni počinju mešati jezike i preključivati kodove, jeste jedna fantastična grana lingvistike koja još uvek nije rekla svoju zadnju reč. Smiley Obično se jezici porede po istorijskoj srodnosti i u njoj se najčešće traže objašnjenja za pojave u njima, ali nesumnjivo se pozornost mora jednako obratiti i na njihov geografski položaj, tj. na jezike u okruženju, srodne ili nesrodne, jer kontakti moraju uvek postojati, i onda uticati na pojave u tim jezicima. Recimo, cela prizrensko-timočka dijalekatska zona je kod nas tako formirala svoje ključne strukturalne jezičke osobine — jakim kontaktima sa jezicima iz okruženja (makedonski, albanski, razni vlaški dijalekti, romski, turski itd.), upravo nekom vrstom kreolizacije, mešanjem osobina međusobnim uticajima raznolike prirode i opsega.
Сачувана
ArsLonga
одомаћен члан
***
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 320



« Одговор #149 у: 10.09 ч. 05.06.2010. »

Da, to jeste tako kod svih ljudi koji paralelno govore dva jezika (bilo koja dva, svejedno da li međusobno slična ili manje slična, ili čak i više od dva...]

Misliš na ova naša "četiri" (srpski + srpski pa na kvadrat)?  Cheesy
Сачувана
Тагови:
Странице: 1 ... 8 9 [10] 11
  Штампај  
 
Скочи на:  

Покреће MySQL Покреће PHP Powered by SMF 1.1 RC2 | SMF © 2001-2005, Lewis Media Исправан XHTML 1.0! Исправан CSS!