Deprecated: preg_replace(): The /e modifier is deprecated, use preg_replace_callback instead in /home/vokab/public_html/forum/Sources/Load.php(216) : runtime-created function on line 2 Deprecated: preg_replace(): The /e modifier is deprecated, use preg_replace_callback instead in /home/vokab/public_html/forum/Sources/Load.php(216) : runtime-created function on line 2  Одштампај страницу - Промена присвојних придева

Српски језик - Вокабулар форум
Srpski jezik - Vokabular forum

О српском језику и култури => Граматика српског језика => Тему започео: Вученовић на 09.27 ч. 16.03.2007.



Наслов: Промена присвојних придева
Порука од: Вученовић на 09.27 ч. 16.03.2007.
Приклонио бих се Фаренхајтову ставу. (Фаренхајтовом?)  

Ja bih rekao Farenhajtovom. Čini mi se, međutim, da je i Farenhajtovu okej, ali nisam siguran.


Наслов: Промена присвојних придева
Порука од: karloružni на 10.05 ч. 16.03.2007.
Приклонио бих се Фаренхајтову ставу. (Фаренхајтовом?)  

Ja bih rekao Farenhajtovom. Čini mi se, međutim, da je i Farenhajtovu okej, ali nisam siguran.

I ja bih tako rekao. Međutim, čujem na TV-u kako se u Hrvatskoj tako govori i nekako mi se sviđa taj arhaični prizvuk. Na isti način još menjaju i prisvojne zamenice (njezin otac, njezina oca, njezinu ocu) i zamenice kakav, takav itd. kao i neodređene prideve. Potonje se održalo u srpskom npr. u spoju "pisac oštra pera".


Наслов: Промена присвојних придева
Порука од: Нескафица на 19.01 ч. 16.03.2007.
I ja bih tako rekao. Međutim, čujem na TV-u kako se u Hrvatskoj tako govori i nekako mi se sviđa taj arhaični prizvuk. Na isti način još menjaju i prisvojne zamenice (njezin otac, njezina oca, njezinu ocu) i zamenice kakav, takav itd. kao i neodređene prideve. Potonje se održalo u srpskom npr. u spoju "pisac oštra pera".

Sve te promene po neodređenom vidu (prisvojnih prideva, prisvojnih zamenica, kvalitativnih odnosno-upitnih zamenica) sasvim su legitimne i u srpskom, jedino što se ređe koriste i danas su već stilski obojene. Dapače je u ranije vreme promena bila isključivo po neodređenom vidu.


Наслов: Промена присвојних придева
Порука од: karloružni на 12.53 ч. 18.03.2007.
Po određenom  :)


Наслов: Промена присвојних придева
Порука од: Нескафица на 12.59 ч. 18.03.2007.
Neodređenom. "Farenhajtov stav - Farenhajtovu stavu" je neodređeni vid. "Farenhajtovom stavu" je određeni vid.


Наслов: Промена присвојних придева
Порука од: karloružni на 13.13 ч. 18.03.2007.
Izvinjavam se. Mislio sam da si rekao "u poslednje vreme", a ne "u ranije vreme".


Наслов: Промена присвојних придева
Порука од: Бојан Башић на 13.48 ч. 18.03.2007.
Prisvojni pridevi na -ov/-ev/-in imaju samo neodređeni vid. Zato nije dobro govoriti o promeni određenog vida ovakvih prideva, već terminološki razlikujemo njihovu imeničku (Farenhajtova, Farenhajtovu) i pridevsku (Farenhajtovog, Farenhajtovom) promenu.


Наслов: Промена присвојних придева
Порука од: Lolita на 14.42 ч. 18.03.2007.
Ja mislim da oba vida (određeni i neodređeni) imaju samo opisni pridevi. Svi ostali imaju samo jedan.


Наслов: Промена присвојних придева
Порука од: Нескафица на 15.14 ч. 18.03.2007.
Prisvojni pridevi na -ov/-ev/-in imaju samo neodređeni vid. Zato nije dobro govoriti o promeni određenog vida ovakvih prideva, već terminološki razlikujemo njihovu imeničku (Farenhajtova, Farenhajtovu) i pridevsku (Farenhajtovog, Farenhajtovom) promenu.

Kontracitat (podvlačenja Neskafičina):

"Pridevi na -ov, -ev i -in, koji su nekada imali samo neodređenu promenu, danas su takođe prišli određenoj (očev, očevog, očevom, sestrin, sestrinog, sestrinom itd.). Samo u ponekim okamenjenim sintagmama još i danas redovno upotrebljavamo genitiv na -a, npr. "grom iz vedra neba", "teška srca", "usred bela dana". Razlozi za ovo ujednačavanje bili su višestruki: mnogi pridevi (npr. oni sa završecima -ski, -ji, -nji, -ći, pridev mali i dr.) imaju samo određenu promenu; u ženskom i srednjem rodu nastavci se razlikuju samo po dužini (nenaglašenih) vokala, koja se danas u gradskom govoru ne oseća; što je najvažnije, nema čvrstih načela za upotrebu neodređenog oblika (osim u predikatu), pa kažemo npr. jedan moj DOBAR prijatelj ali jedan moj STARI prijatelj, ovaj vrlo ZANIMLJIV predlog ali i ovaj vrlo ZANIMLJIVI primer i sl." - Ivan Klajn, Srpski jezički priručnik, str. 128-129

Ni pomena, dakle, o imeničkoj i pridevskoj promeni pomenutih prideva. Termini "imenička promena" i "pridevska promena" nemaju veze s PRISVOJNIM nego s POIMENIČENIM PRIDEVIMA - npr. reč "mlada" u značenju "nevesta" može se menjati pridevski - "prišli smo mladoj" - ili imenički - "prišli smo mladi".


Наслов: Промена присвојних придева
Порука од: Бојан Башић на 18.03 ч. 18.03.2007.
Stevanović, 260b (podvlačenje moje):

Цитат
Prisvojni pak pridevi koji se završavaju na -ov ili -ev i -in... u nom. jednine imaju, dakle, samo oblike neodređenog vida.
...
I prirodno je što ovi oblici i u ostalim padežima imaju oblike neodređenog pridevskog vida, tj. što u pojedinim padežima imaju završetke imeničke promene.
...
Ali su vrlo česti i danas nesrazmerno češći od imeničkih završetaka tih prideva pa, razume se, i pravilni oblici ostalih njihovih padeža s nastavcima pridevske promene.

Uporedimo ova dva citata. Pre svega, Klajnovo „danas su takođe prišli“ svakako se ne odnosi na period između Stevanovićevog i njegovog objašnjenja, već na nešto što se dogodilo pre obojice. Dalje, posle citata iz SJP mogu se složiti s tim da se zaista koristi i termin „određena promena“ (ali ne isključivo, kao što sam upravo pokazao), no i dalje ne mislim da je to najbolje rešenje, budući da (ovo svakako nije sporno) određeni vide prisvojnih prideva ovog oblika ne postoji; zaista, kako bi on glasio — Farenhajtovi (kompjuter)?

Termin imenička promena ne vezujemo ni za prisvojne prideve, ni za poimeničene, ni za nešto treće konkretno, već tako nazivamo svaku promenu do koje dolazi upotrebom padežnih nastavaka koji se koriste prilikom promene imenica. Da je Farenhajtov imenica, u padežima bi izgledalo Farenhajtova, Farenhajtovu, i otud ime.


Наслов: Промена присвојних придева
Порука од: Нескафица на 22.06 ч. 18.03.2007.
Ne brkaj POSTOJANJE (ne)određenog vida s PROMENOM po jednom ili drugom vidu.


Наслов: Промена присвојних придева
Порука од: Бојан Башић на 17.38 ч. 19.03.2007.
Ne brkam postojanje s promenom, već navodim reference za upotrebu drugačije terminologije, i jednovremeno iznosim argumente za takve nazive; dakle: iako postojanje i promena nije isto, ne vidim razlog da se promena naziva po nečemu čega u ovom slučaju nema, jer postoji nedvomislen(iji) izraz.

Nema veze, činjenica je da su i jedna i druga terminologija u upotrebi, pa neka svako koristi nazive koji se njemu više sviđaju.


Наслов: Одг: Промена присвојних придева
Порука од: deniko на 16.57 ч. 26.09.2008.
Da li je pravilno reći DEČJI ili DEČIJI?


Наслов: Одг: Промена присвојних придева
Порука од: Соња на 19.58 ч. 26.09.2008.
   Читава расправа о томе налази се на http://www.vokabular.org/forum/index.php?topic=376.0.


Наслов: Одг: Промена присвојних придева
Порука од: Психо-Делија на 21.17 ч. 26.09.2008.
Ево једног цитата из књиге "Говоримо" српски бањолучког лингвисте Милорада Телебака:

Цитат
Замјенице и придјеви на -ов, -ев и -ин код Срба имају замјеничку промјену, а у Хрвата - именичку. Зато код Срба дува вјетар промјенљивог правца, а у Хрвата - промјенљива правца. Србин жениног брата зове шуром, а Хрват женина брата - шогором.
(напомена: болд је ауторов). 8)


Наслов: Одг: Промена присвојних придева
Порука од: Оли на 01.34 ч. 27.09.2008.
Мислим да цитат из СЈП говори у прилог чињеници да Клајн није прецизан када користи граматичке термине (заменице, прилози и сл. из оног поста који ја не умем да нађем), а да се заправо ради о именичкој и придевској промени, како је то углавном дефинисано у литератури, мада у овом случају то није примарно, већ је примарно како придев може да гласи.


Наслов: Одг: Промена присвојних придева
Порука од: Оли на 11.19 ч. 27.09.2008.
Da li je pravilno reći DEČJI ili DEČIJI?

Упутисмо те на расправу од пет страна, али ти нико не одговори на питање. Правопис каже: може оба, али се за нијансу више препоручује овај први.


Наслов: Одг: Промена присвојних придева
Порука од: Психо-Делија на 11.41 ч. 27.09.2008.
Наш другар Клајн у свом РЈН каже:

dečji (bolje) i dečiji

Али, пази сад:

ovčji i ovčiji (drugi oblik je lakši za izgovor). 8)


Наслов: Одг: Промена присвојних придева
Порука од: alcesta на 13.32 ч. 27.09.2008.
Mislim da negde ima bar orijentaciono pravilo koje me sad mrzi da tražim ;D a koje kaže da može i jedno i drugo, ali je bolje/lepše/preporučljivije/štagod bez "i" ako se ispred "č" nalazi samoglasnik. Pošto se u "ovčiji" ispred č nalazi suglasnik, sasvim je u redu tako, jer se ne gomilaju suglasnici.


Наслов: Одг: Промена присвојних придева
Порука од: deniko на 19.34 ч. 17.10.2008.
Imam jos jednu nedoumicu: Da li se kaze KONTRASTNI ili KONTRASNI (od imenice KONTRAST)?


Наслов: Одг: Промена присвојних придева
Порука од: Психо-Делија на 19.41 ч. 17.10.2008.
Контрастни.