Deprecated: preg_replace(): The /e modifier is deprecated, use preg_replace_callback instead in /home/vokab/public_html/forum/Sources/Load.php(216) : runtime-created function on line 2 Deprecated: preg_replace(): The /e modifier is deprecated, use preg_replace_callback instead in /home/vokab/public_html/forum/Sources/Load.php(216) : runtime-created function on line 2  Одштампај страницу - Inicijali u transkripciji

Српски језик - Вокабулар форум
Srpski jezik - Vokabular forum

Страни језици и српски језик => Транскрипција страних речи => Тему започео: Stoundar на 20.36 ч. 29.12.2008.



Наслов: Inicijali u transkripciji
Порука од: Stoundar на 20.36 ч. 29.12.2008.
U Rečniku geografskih imena našao sam ovu zanimljivu odrednicu:

Washington, D. C. /!vašington/ Vašington, Okrug Kolumbija ILI /!vašington dI sI/ Vašington, D. C. (skraćeno od `District of Columbia´)

Može li se iz ovoga zaključiti da se inicijali koji se koriste kao vlastito ime slobodno mogu pisati prema Prćićevim pravilima vezanim za poluleksikalizovane akronime, pa je tako ime lika iz Dallasa najbolje transkribovati kao J. R. Juing, ne kao Džej Ar Juing ili Dž. R. Juing? Prćić i kaže u ovom članku (http://web.archive.org/web/20051025132715/http://www.maticasrpska.org.yu/download/danas16.pdf) u Jeziku danas da akronimi (rijetko) nastupaju i kao i lična i kao geografska imena, mada navodi samo primjere JFK (kao lično ime) i LA (kao geografsko), bez tačaka i razmaka. U ćirilicu se prosto preslovljava, s unošenjem drugih slova za ona koja nedostaju (mada mi nije jasno po kom bi se principu birala takva slova).


Наслов: Одг: Inicijali u transkripciji
Порука од: Бојан Башић на 22.35 ч. 29.12.2008.
Može li se iz ovoga zaključiti da se inicijali koji se koriste kao vlastito ime slobodno mogu pisati prema Prćićevim pravilima vezanim za poluleksikalizovane akronime

Ne, jer je sve razjašnjeno u knjizi Engleski u srpskom na str. 243-244. Prćić kaže da je najbolje pronaći puno ime i tako ga transkribovati („Pronalaženje punih oblika ne bi trebalo da predstavlja krupniji problem ako se imaju na umu štampane i elektronske enciklopedije i biografije, te brojne pretražive baze podataka na internetu.“) — navodi primere Tomas Sterns Eliot i Džon Ronald Ruel Tolkin; za slučaj nužde (ako nikako ne možemo da nađemo puno ime autora i sl.) navedena je i druga mogućnost: slovo pišemo kako se izgovara u engleskom, ali s crticom između („...preostaje drugi način, po kome se ovi inicijali ponašaju kao poluleksikalizovani akronimi, čiji izgovor sledi engleske vrednosti slova, dok pisanje podrzumeva transkripciju tog slogovnog izgovora...“) — Džej-Ar Juing, Džej-Ar Juinga, Džej-Ar Juingu, ali ako ime stoji bez prezimena onda se menja kao celina, Džej-Ara, Džej-Aru...

Vidim, konačno si nabavio Rečnik geografskih imena. :)


Наслов: Одг: Inicijali u transkripciji
Порука од: Stoundar на 12.43 ч. 30.12.2008.
Može li se iz ovoga zaključiti da se inicijali koji se koriste kao vlastito ime slobodno mogu pisati prema Prćićevim pravilima vezanim za poluleksikalizovane akronime

Ne, jer je sve razjašnjeno u knjizi Engleski u srpskom na str. 243-244. Prćić kaže da je najbolje pronaći puno ime i tako ga transkribovati („Pronalaženje punih oblika ne bi trebalo da predstavlja krupniji problem ako se imaju na umu štampane i elektronske enciklopedije i biografije, te brojne pretražive baze podataka na internetu.“) — navodi primere Tomas Sterns Eliot i Džon Ronald Ruel Tolkin

A uzima li se u obzir i to da ima raznih vrsta razloga za korištenje inicijala, kao što su estetika, prikrivanje spola, zamjena za ime koje se njegovom nosiocu ne sviđa? Na primjer, JK Rowling i njen izdavač odlučili su se za korištenje inicijala jer su se bojali da se knjige o Harryju Potteru neće dobro prodavati dječacima. Na osnovu pregleda nekih od naslovnih stranica srpskih izdanja, vidim da se na njima primjenjivalo naknadno skraćivanje: Dž. K. Rouling. Ovakav postupak vjerovatno bolje odražava izvornu namjeru nego navođenje punog imena ili inicijala u obliku akronima — ne vjerujem da joj je baš stalo do toga da je zovu Džej-Kej, već da joj se ne vidi puno ime.

Ali, ima i drugih slučajeva, što nas dovodi do Prćićeve druge opcije:

; za slučaj nužde (ako nikako ne možemo da nađemo puno ime autora i sl.) navedena je i druga mogućnost: slovo pišemo kako se izgovara u engleskom, ali s crticom između („...preostaje drugi način, po kome se ovi inicijali ponašaju kao poluleksikalizovani akronimi, čiji izgovor sledi engleske vrednosti slova, dok pisanje podrzumeva transkripciju tog slogovnog izgovora...“) — Džej-Ar Juing, Džej-Ar Juinga, Džej-Ar Juingu, ali ako ime stoji bez prezimena onda se menja kao celina, Džej-Ara, Džej-Aru...

Smatra li Prćić da ovakve oblike treba izbjegavati i onda kada nosioci imena insistiraju na njima, ili je i to dobar razlog za njihovo korištenje, pored slučaja u kom ne znamo puno ime, pa tako J. R. neće postati Džon Ros ili samo Džon u titlovima?

Vidim, konačno si nabavio Rečnik geografskih imena. :)

Sasvim slučajno, u jednoj knjižari u Sarajevu, ali vidim da ću morati planirati godišnje posjete Beogradu za vrijeme Sajma. :)