Deprecated: preg_replace(): The /e modifier is deprecated, use preg_replace_callback instead in /home/vokab/public_html/forum/Sources/Load.php(216) : runtime-created function on line 2 Deprecated: preg_replace(): The /e modifier is deprecated, use preg_replace_callback instead in /home/vokab/public_html/forum/Sources/Load.php(216) : runtime-created function on line 2  Одштампај страницу - Nedoumica... STOJALI NA ili STAJALI NA

Српски језик - Вокабулар форум
Srpski jezik - Vokabular forum

О српском језику и култури => Правопис српског језика => Тему започео: WINKS на 12.53 ч. 22.10.2009.



Наслов: Nedoumica... STOJALI NA ili STAJALI NA
Порука од: WINKS на 12.53 ч. 22.10.2009.
hm, u velikoj sam dilemi. . . .  da li je ispravno: STOJALI NA. . .  ili STAJALI NA. . . .  ???


Наслов: RE: Nedoumica... STOJALI NA ili STAJALI NA
Порука од: Miki на 21.13 ч. 01.12.2009.
Зависи шта желиш рећи: стајати је свршен, стојати несвршен глагол.

Стајали смо на станици кад је воз наишао.

Стојали смо на киши и чекали.


Наслов: RE: Nedoumica... STOJALI NA ili STAJALI NA
Порука од: Madiuxa на 21.46 ч. 01.12.2009.
Ma jes ti siguran? Meni to stojati nekako totalno zvuci pogresno...

Da budem iskrena ne vidim nikakvu razliku izmedju ta dva primera.... :(


Наслов: RE: Nedoumica... STOJALI NA ili STAJALI NA
Порука од: marijica на 21.52 ч. 01.12.2009.
Proverila sam u recniku.  Pravilna su oba glagola - oba su i nesvrsena i istog znacenja.  Dakle i stojati je pravilno.  Ne postoji razlika izmedju znacenja pomenuta dva primera :)


Наслов: RE: Nedoumica... STOJALI NA ili STAJALI NA
Порука од: Madiuxa на 21.56 ч. 01.12.2009.
Stvarno, kad nesto razmislim... Kako se ta dva glagola menjaju u prezentu? Od stojati bi bilo stojim, stojis, stoji itd., ali stajati? Stajim? haha neee..  ;D Bice da imaju isti prezent?


Наслов: RE: Nedoumica... STOJALI NA ili STAJALI NA
Порука од: Miki на 22.10 ч. 01.12.2009.
Proverila sam u recniku.  Pravilna su oba glagola - oba su i nesvrsena i istog znacenja.  Dakle i stojati je pravilno.  Ne postoji razlika izmedju znacenja pomenuta dva primera :)

И ја проверих у речнику, и морам да се извиним: погрешно бејах преписао, оба су несвршена, као што рече Маријица. Што онда значи и да нема разлике у онима двама мојим примерима, и да су оба глагола правилна. (Нисам је ни ја нашао док сам писао, да будем искрен, само сам се водио тиме да је један несвршен а други свршен па на основу тога дао примере, а што сам, у ствари, ја погрешно протумачио! ;D)


Наслов: RE: Nedoumica... STOJALI NA ili STAJALI NA
Порука од: marijica на 22.16 ч. 01.12.2009.
hm.  Ovo jos vise buni, prema recniku prezent od stajati bi bio stajem.  To onda bas ''deluje'' nesvrseno?!


Наслов: RE: Nedoumica... STOJALI NA ili STAJALI NA
Порука од: Madiuxa на 22.21 ч. 01.12.2009.
hm.  Ovo jos vise buni, prema recniku prezent od stajati bi bio stajem.  To onda bas ''deluje'' nesvrseno?!

Pa da! To ti je ono, npr... Polako parkiram i stajem uz ivicnjak... Kao pristajem, pa stajem...


Наслов: RE: Nedoumica... STOJALI NA ili STAJALI NA
Порука од: marijica на 22.24 ч. 01.12.2009.
Ha, sad sam ja pogresila, htela sam reci da deluje svrseno, ali me je ovaj primer razuverio :)


Наслов: RE: Nedoumica... STOJALI NA ili STAJALI NA
Порука од: Duja на 09.01 ч. 02.12.2009.
Da probam da podvučem crtu: reč je zapravo o dva glagola, oba nesvršena, različitog (ali srodnog) značenja, i različitih naglasaka:

1) stàjati, prezent stòjīm, pridev prošli stàjaō — biti nepomičan, biti zaustavljen
2) stȁjati, prezent stȁjēm, pridev prošli stàjaō — zaustavljati se, kočiti (tj. nesvršeni par od stȁti)

E sad, za onaj pod 1), navodno postoji i alternativni infinitiv (a time i pridev prošli) stòjati, stòjaō. Moram da priznam da taj oblik meni zvuči malo čudno (i pokrajinski), ali ako rečnik tako kaže... (naprimer, HJP (http://hjp.srce.hr/index.php?show=search) ga ne navodi).


Наслов: RE: Nedoumica... STOJALI NA ili STAJALI NA
Порука од: Ђорђе Божовић на 17.09 ч. 02.12.2009.
U književnom jeziku nema dužina na nastavku za radni glagolski pridev. (I "pridev prošli" je prilično neobičan termin; ako već hoćemo tako, onda bismo ga pre mogli nazvati "pridevom sadašnjim", a trpni pridev "pridevom prošlim"... ali nema razloga da ih nazivamo tako, glagolski pridevi ne razlikuju vreme, nego stanje — aktivno tj. radno, ili pasivno tj. trpno. Glagolski prilozi se razlikuju u prošli i sadašnji.)

Ta dužina se javlja u nekima dijalektima (i u mom dijalektu, recimo), na primer sažimanjem grupe -ao u jedno dugo -ō (stàjao > stàjō) ili usled dijalekatskog duljenja svakoga -o nastalog od -l.


Наслов: RE: Nedoumica... STOJALI NA ili STAJALI NA
Порука од: Duja на 17.13 ч. 02.12.2009.
U književnom jeziku nema dužina na nastavku za radni glagolski pridev. (I "pridev prošli" je prilično neobičan termin; ako već hoćemo tako, onda bismo ga pre mogli nazvati "pridevom sadašnjim", a trpni pridev "pridevom prošlim"... ali nema razloga da ih nazivamo tako, glagolski pridevi ne razlikuju vreme, nego stanje — aktivno tj. radno, ili pasivno tj. trpno. Glagolski prilozi se razlikuju u prošli i sadašnji.)

Bio sam napisao "prošlo vreme", shvatio da to nije vreme, pa izmenio u "pridev prošli"; dakle, u pitanju je lapsus :D.

I u mom dijalektu se vrši to sažimanje, a ja tu dužinu donekle zadržavam i kad govorim standardno sa -ao, pa nisam bio siguran treba li ili ne.


Наслов: RE: Nedoumica... STOJALI NA ili STAJALI NA
Порука од: Miki на 17.41 ч. 02.12.2009.
’Бем ти те дужине... :D


Наслов: RE: Nedoumica... STOJALI NA ili STAJALI NA
Порука од: Ђорђе Божовић на 17.45 ч. 02.12.2009.
Kod mene je jedna vrlo zanimljiva situacija — i ja izgovaram tu dijalekatsku dužinu na svakom nastavku -o za radni glagolski pridev svakoga glagola (kupiō, vidiō, staō, čekaō, čuō i sl.), a moja sestra, s kojom sam dakle zajedno u istoj kući odrastao, — jok. :D

Mislim da sam ja tu, u stvari, naknadno izmenio kućevni govor pod uticajem sredine, ili sam ga možda prosto profesionalno deformisao proučavajući lokalni dijalekat. :D


Наслов: Одг: Nedoumica... STOJALI NA ili STAJALI NA
Порука од: mare011 на 07.27 ч. 02.11.2013.
Ovo je stara tema, ali meni odgovori koje sam pročitao nisu razjasnili stvar. Dakle, očigledno su u pitanju dva različita glagola stojati i stajati. Pre nekih godinu dana sam primetio da je značenje glagola stajati u stvari zaustavljanje koje se desava više puta, dakle to je učestali nesvršen glagol, dok je stojati samo nesvršen i počeo sam njega da koristim u govoru jer se retko, ili nikad, učestalo zaustavljam, pa posle o tome razglabam.

Dakle od glagola stojati glagolska imenica bi bila stojanje, a ne stajanje, pa bih rekao, npr.:

Ubija me ovo stojanje.

Iako mi je logično, zvuči mi malo neprirodno, što ne znači da je netačno, naravno. Čini mi se da je to još jedna krnjiva analogija nastala u narodu, bez nekog drugog razloga do nepoznavanja književnog jezika i baš zbog toga ne bi trebalo da utvrđujemo jezička pavila na osnovu onoga što oko sebe čujemo, već na osnovu činjenica. Stvarno ne vidim zašto bi to o prešlo u a. Može li neko da potvrdi moje tvrdnje, ili ih negira i to obrazloži?


Наслов: Одг: Nedoumica... STOJALI NA ili STAJALI NA
Порука од: VladKrvoglad на 10.38 ч. 03.11.2013.
Marko, ovo sto cu napisati je samo moje razmisljanje.

Zasto bi bas 'o' preslo u 'a' - ne bih znao da odgovorim. Osim sto se radi o dva razlicita akta, oba u vezi sa zaustavljanjem, pa je jasno da ih treba odvojiti.

Evo, prezenti su sledeci:

stojim, stojis, stoji...
stajem, stajes, staje...


"Stajem pred semaforom i nastavljam da stojim."

Uporedi i ove dve recenice:

"Ubija me to stojanje" (proces gde stojim, stojim i samo stojim)
"Ubija me to stajanje" (stalno, iscrpljujuce zastajanje)

S toga nije cudo da postoji ime StOjan, a ne StAjan. :)


Наслов: Одг: Nedoumica... STOJALI NA ili STAJALI NA
Порука од: mare011 на 19.07 ч. 03.11.2013.
Hvala na odgovoru, Vlad. To je i moje mišljenje. :)


Наслов: Одг: Nedoumica... STOJALI NA ili STAJALI NA
Порука од: Марко С. на 23.19 ч. 26.10.2015.
Да ли ово онда значи да радни глаголски придев треба бити од стати - стајао, нпр. „Аутобус је стајао на станицу.”, а од стојати - стојао, нпр. „Стојао сам на станици и чекао аутобус.”?

инф.: стати, стајати
през.: стајем, стајеш, стаје, итд.
р. гл. пр.: стајао, стајала, стајало, итд.

инф.: стојати
през.: стојим, стојиш, стоји итд.
р. гл. пр.: стојао, стојала, стојало, итд.

Ово ми изгледа логично, иако то „стојао” звучи мало чудно.


Наслов: Одг: Nedoumica... STOJALI NA ili STAJALI NA
Порука од: VladKrvoglad на 08.41 ч. 27.10.2015.
Zanimljivo pitanje. POmalo nocna mora za lingviste?
Evo i mojeg razmisljanja, mada mislim da je u gramatici stvar pojednostavljena...
Koji pojavni oblici postoje?


stati        stanem

stajati      stajem

(stojati)      stojim



Verujem da je kriterijum u determinaciji - svrseni/nesvrseni glagol.

"Stati, stanem, stao" je svrseni vid.

Stajati (stOjati), stajem, stojim" - nesvrseni.


Verujem da je dodatni element zabune - znacenje glagola 'stajati':
a) zaustavljati se
b) stajati ' a ne sedeti/kretati se' - ovde se mesa sa glagolom 'stOjati'.

Koliko su ova dva znacenja prozeta, ilustruje nam i cinjenica da ni glagol 'stati' nije jednostavnog znacenja (zaustaviti se) vec ima i naznake onog drugog: 'ne sedeti'.
 Evo primera: "Stati na svoje noge"..  ( = stajati na svojim nogama/stojim na svojim nogama !!!)



Наслов: Одг: Nedoumica... STOJALI NA ili STAJALI NA
Порука од: Pedja на 10.26 ч. 27.10.2015.
Interesantno, da se koristi se samo 'stoj', nema verzije sa 'a'.


Наслов: Одг: Nedoumica... STOJALI NA ili STAJALI NA
Порука од: MasaMalinovski на 11.39 ч. 27.10.2015.
Ne koristi se mnogo ali postoji. Ja bih rekao staj ali hjp kaze staji (dugouzlazni pretpostavljam), pa što se toga tiče ne znam. Oko znacenja:

a) stoj - (ne krećes se) nemoj počinjati kretanje

b) stani - (krećes se) zaustavi se
b') staji ili staj - uzastopna verzija 'stani' (zaustavi se više puta u toku jedne kretnje) ili trajna verzija ovoga (započni radnju zaustavljanja kako bi se u potpunosti zaustavio)

stani / staj je isto što i zaustavi (se) / zaustavljaj (se)
znači "ne staj dok ne stignemo" = "nemoj se zaustavljati dok ne stignemo"
ili putnik vozaču: "staj često, da bih napravio fotke" = "zaustavljaj se često, da bih napravio fotke"
ili instruktor vožnje učeniku: "sada staj polako uz liniju" = "sada se zaustavljaj polako uz liniju"


Наслов: Одг: Nedoumica... STOJALI NA ili STAJALI NA
Порука од: VladKrvoglad на 12.42 ч. 27.10.2015.

Marko, ovo sto cu napisati je samo moje razmisljanje.
Evo, prezenti su sledeci:
stojim, stojis, stoji...
stajem, stajes, staje...
"Stajem pred semaforom i nastavljam da stojim."
Uporedi i ove dve recenice:
"Ubija me to stojanje" (proces gde stojim, stojim i samo stojim)
"Ubija me to stajanje" (stalno, iscrpljujuce zastajanje)

S toga nije cudo da postoji ime StOjan, a ne StAjan. :)



KOliko je tesko u jeziku naci jedinstvenu logiku - evo ja moram da se ispravim sto se tice one sale oko imena: prosle godine sam upoznao osobu koje se zove... StAjka.
Dakle, ne radi se o StOjki...!!!?  :)


Наслов: Одг: Nedoumica... STOJALI NA ili STAJALI NA
Порука од: VladKrvoglad на 14.35 ч. 27.10.2015.
Interesantno, da se koristi se samo 'stoj', nema verzije sa 'a'.


Malo bih prosirio Masin odgovor.

Stati: stani! ("Stani malo, nemoj toliko zuriti")
Stajati: staj! ("Staj tu kraj mene i zajedno cemo se boriti kad pocne napad" = "Stani (i ostani stojeci) tu kraj mene i...)
Stojati: stoj! / stoji ("Stoj, ko ide?" / "Stoji u tom cosku i cekaj na mene" = stani u taj cosak i cekaj (stojeci) na mene")



Наслов: Одг: Nedoumica... STOJALI NA ili STAJALI NA
Порука од: Марко С. на 15.37 ч. 27.10.2015.
Можда је Пеђа мислио на именицу „стој” за коју не постоји еквивалент са а. Можда је „стаја” тог порекла?

Дакле, сви бисте се сложили са речницима и интернетима и књигама у томе да је боље „Даљински је стајао на столу.” и „Стајао сам на станици.” него „стојао” у тим случајевима. Или оба? Или како? Мени сад то „стајао” не да да спавам. Ја бих рекао да је мешање та два глагола настало непознавањем језика и континуираном неправилном употребом. Можда таквим нијансама није суђено да преживе у народу.


Наслов: Одг: Nedoumica... STOJALI NA ili STAJALI NA
Порука од: s.z. на 01.19 ч. 28.10.2015.
Дошло је до вишеструке забуне.

Реч 'стојати' уопште не постоји. Постоји само 'стајати', и то као две засебне речи са различитим значењима, акцентима и коњугацијама: ста̏јати и ста̀јати. Облици са 'о' су део конјугације ове друге речи, а неправилан облик 'стојати' је једноставно настао под утицајем исправних конјугованих облика 'стојим', 'стојиш', 'стоји'.

ста̏јати:
- Непрелазни глагол са само једним значењем: престајати се кретати, престајати са неком радњом ('Побогу, зашто стајеш?').1
- Конјугација: стајем, стајеш, стаје, стајемо, стајете, стају.

ста̀јати:
- Сва друга значења речи 'стајати' односе се на ову реч. Бити лоциран на одређеном месту ('Даљински стоји на столу'), стајати на месту ('На послу морам доста да стојим'), стајати на ногама ('Ноге ме заболеше од стајања!'2), коштати ('То би вам стало неких пет хиљада динара'), одговарати нечему ('Баш му стоји!').
- Конјугација: стојим, стојиш, стоји, стојимо, стојите, стоје.

1Владе, од ове речи је настало то 'Стајка'. Име је наизглед погрдно. Није то више она постојана Стојка, већ Стајка која застајкује, ваљда у раду. Могло је настати по узору на шаљиви надимак особе која је остала у добром сећају, и поред слабије радне навике, па је неко дете именовано по њој. Или се ипак ради о некој данас нестандардној конјугацији? Ни могућност грешке не треба искључити. Тешко је рећи. У прошлости се имена ове врсте нису давала тек тако. Мала је вероватноћа да би неко свом детету свесно дао погрдно име, што донекле ограничава могућности.
2У ову реченицу може да се уклопи и једна и друга реч, зависно од контекста. Ако је бол изазван наглим заустављањем, онда значење одговара речи 'ста̏јати'. Ипак, овакав коментар ћемо најчешће чути од некога ко је провео доста времена на ногама, што одговара другој речи, 'ста̀јати'.

Императив 'стој' је помало проблематичан. Употреба узвика 'Стој! Руке у вис!' није сасвим логична ако се обраћате лопову у бегу. Јасно је да од њега желите да стоји, уместо да бежи, али да би стајао, он прво мора стати - престати да бежи. Наређења се обично дају тако што се наводи жељена акција, а не жељени исход неопходне акције. Мислим да је у случају лопова у бегу прикладнији узвик 'Стани!', док је 'Стој!' на месту при упаду у неки објекат, где (још) нисте у трку. Вероватно цепидлачим.


Наслов: Одг: Nedoumica... STOJALI NA ili STAJALI NA
Порука од: VladKrvoglad на 08.35 ч. 28.10.2015.
S.z., znam za to gramaticko resenje. Nasao sam ga bio kod Hrvata. Ali nisam mogao proveriti kod nas, a njihova gramaticka resenja su ponekad nesto drugacija: u ovakvom slucaju je pitanje 'korektnosti u gramatici' - prosto izabiranje nekog od mogucih resenja. Primer:
Kod nas postoje 3 pomocna glagola: jesam, biti i hteti, kod Hrvata dva: biti i hteti, a 'jesam' im je oblik prezenta, dok je nas prezent biti (budem, budes...) kod njih proglasen subjonktivom glagola biti.

Tako je i sa ovom dilemom: stajati/stojati versus stajati/stajati

Nemajuci mogucnost da proverim kod nas, napisah: "Verovatno je to u gramatici pojednostavljeno". Okej, ako je tako. Mada, meni se licno to resenje manje svidja.

Naime, mislim da oblik 'stojati' (pa da li je pravilan ili ne, nema sad veze) nije nAstao od oblika za prezent 'stojim, stojis..."  - morao je postOjati i koristiti se u narodu, jer imamo licna imena Stojan; Stojadin, Stojko, Stojak...kao i oblik glagola postOjati (postOjim, postOjis...) ili nastOjati (nastOjim, nastOjis...) - a za razliku od nastajati 'nastAjem, nastAjes...) ili ustajati, rastajati, prestajati...



 


Наслов: Одг: Nedoumica... STOJALI NA ili STAJALI NA
Порука од: s.z. на 16.05 ч. 28.10.2015.
У праву си. Ово изнад нисам свесно преузео од Хрвата, али јасно је да постоје две речи 'стајати', што оставља само то 'стојати', које вероватно можемо сматрати верзијом ове друге речи. Верујем да 'стојати' чак и старији облик те друге (или можда чак и обе?) речи. Имам утисак да су облици са 'о' и 'а' некада постојали напоредо, па су се временом стопили - очигледно не сасвим, што објашњава шаролику конјугацију друге речи (понегде видимо 'о', понегде 'а'). Постоји и доста примера где је значење ове две речи нејасно. Рекло би се да одговара једној, а конјугација указује на другу. Вероватно додатан доказ да ствари нису баш тако јасне у пракси. Нисам противник ових вештачких решења - чак их подржавам, јер су неопходна за изградњу нормираног стандардног језика. Волео бих да сус е ауторитети огласили по овом питању.

Извињавам се што нисам боље прочитао претходне коментаре