|
Наслов: Оток, отеклина или отекотина? Порука од: Глинто на 00.45 ч. 18.01.2013. Да ли се све три варијанте могу подједнако користити у српском језику или је нека од ове три речи неправилна? Чини ми се да се код нас највише употребљава реч оток, у мањој мери отекотина, а мислим да је отеклина хрватска реч (јер, наравно, у хрватском језику реч оток има потпуно друго значење).
??? Наслов: Одг: Оток, отеклина или отекотина? Порука од: OMali на 09.08 ч. 18.01.2013. Meni ne može "otekotina", da počnem od toga. Drugo, ne slažem se da je "oteklina" hrvatska riječ više nego što je srpska. Možda oni nemaju alternativu "otok" za isto značenje, to ne znam. To što postoji riječ "otok" sa značenjem "ostrvo" u hrvatskom ne znači da ne postoji homonim sa značenjem "oteklina".
Sad gugl statistika veli da je "otok" rijedak u hrvatskom za "oteklinu", i našao sam ga samo u nekim medicinskim izvještajima, i to samo na par sajtova. Što se tiče srpskog, gugl je izbacio 111 rezultata na srpskim sajtovima za "oteklinu" i 472 za "otok" za riječ sa istim značenjem. Gugl je izbacio samo jedan rezultat za "otekotinu" na srpskim sajtovima, i to zanimljivo na Politikinom sajtu, evo citat: 1. Odavno je poznato da se reumaticni simptomi, cak i naticanja javljaju u mladim (cak i vrlo mladim godinama): npr kod mene u 19 ! Zatim, negliziranjem takvih otekotina sa godinama se (naravno) sve mnogo vise iskomplicira. Jasno je da je ovo prilično zbrkano napisano, pa još kad pročitaš "negliziranje" onda i ne obratiš pažnju da je i "otekotina" čudan izraz :) Наслов: Одг: Оток, отеклина или отекотина? Порука од: Глинто на 10.12 ч. 18.01.2013. Jasno je da je ovo prilično zbrkano napisano, pa još kad pročitaš "negliziranje" onda i ne obratiš pažnju da je i "otekotina" čudan izraz :) Да, да, неглизирање, комплицирање и тако то... :) Хвала на детаљном одговору и уложеном труду у копање података. И претпоставио сам да је оток најсигурнија варијанта, али боље је прво питати. Наслов: Одг: Оток, отеклина или отекотина? Порука од: OMali на 16.08 ч. 18.01.2013. Molim lijepo Glinto. I meni bi "otok" bio izbor u ovom slučaju.
Наслов: Одг: Оток, отеклина или отекотина? Порука од: VladKrvoglad на 22.47 ч. 18.01.2013. "Otok" je najfrekventnija rec za nabubrelo tkivo.
Ali, oteklina, otekotina, cak oteknuce i oteknutost - jesu sinonimi. Uzgred, u ijekavici ostrvo/otok ima sasvim drugi akcenat u odnosu na otok/otekotinu. Podsetio bih da je ijekavica priznata kao ravnopravan govor u nasem jeziku i da stoga "otok" nije samo hrvatska rec, makar je oni mnogo cesce rabe. Наслов: Одг: Оток, отеклина или отекотина? Порука од: Глинто на 02.49 ч. 19.01.2013. "Otok" je najfrekventnija rec za nabubrelo tkivo. Ali, oteklina, otekotina, cak oteknuce i oteknutost - jesu sinonimi. Значи, може све. Одлично. Uzgred, u ijekavici ostrvo/otok ima sasvim drugi akcenat u odnosu na otok/otekotinu. Podsetio bih da je ijekavica priznata kao ravnopravan govor u nasem jeziku i da stoga "otok" nije samo hrvatska rec, makar je oni mnogo cesce rabe. Примљено к знању. Хвала пуно на одговору г. Krvogladе, драго ми је да вас поново видим активног на форуму. 8) Наслов: Одг: Оток, отеклина или отекотина? Порука од: OMali на 09.32 ч. 19.01.2013. Podsetio bih da je ijekavica priznata kao ravnopravan govor u nasem jeziku i da stoga "otok" nije samo hrvatska rec, makar je oni mnogo cesce rabe.
Ma šta ravnopravna, ravnopravnija! Pa ako uzmemo odrednicu "hrvatska" kao nacionalnu onda bi možda i mogla da se potvrdi ova tvoja konstatacija jer Srbi iz Krajine u Hrvatskoj bi vjerovatno koristili "otok" a ne "ostrvo". Ali ako shvatimo da jezik ne dolazi sa rodjenjem ni sa nacionalnom pripadnošću nego se razvija potpadanjem pod odredjeni centar političkog uticaja onda se ne može reći da je "otok" srpska riječ. Riječ "otok" se ne koristi u Crnoj Gori ni u Istočnoj Hercegovini, a pretpostavljam ni nidje drugo u Republici Srpskoj. A leksika se može preklapati ili ne nezavisno od toga je li dijalekat ekavski ili ijekavski. Ove odrednice "ekavski" i "ijekavski" su onako prilično grubo uopštavanje različitosti dijalekata i to sa stanovišta njihove relativno marginalne karakteristike. Ijekavski dijalekat u Istočnoj Hercegovini i Crnoj Gori je i gramatički i leksički skoro pa identičan dijalektu koji se govori u Srbiji a prilično je različit od dijalekta koji se govori u Hrvatskoj, sa tendencijom daljeg diferenciranja. Наслов: Одг: Оток, отеклина или отекотина? Порука од: VladKrvoglad на 11.29 ч. 19.01.2013. OMali, Srbi u Hrvatskoj i u delovima Bosne koriste ovu rec. Meni je to dovoljno da je prihvatim i koristim i sam ako mi zatreba.
Navika da se proglasava za "pravilno" samo ono sto se koristi licno ili u najblizem okruzenjeu - strahovito osiromasuje jezik. Opet primer koji sam jednom vec naveo: na Zlatiboru zatrazih od coveka da mi nadje i donese klin, misleci na ekser/cavao. Tip je zbunjen lutao trazeci klin za cepanje. Kad sam mu objasnio sta sam trazio, bunio se da klin nikako ne znaci i ekser, vec samo cepac ("klin se klinom izbija"). Nije pomoglo ni pominjanje onoga "okaciti kopacke o klin", jer je tvrdio da je taj klin za kacenje bio drveni i ne okrugao nego pljosnat ili cetvrtast (a to kao nije vrsta eksera?); a nije priznavao ni deminutiv "klinci" itd. Tek se zamislio kad sam ga podsetio na narodnu pricu o "klin-corbi". Jer, morao je priznati da baba u prici nije mogla dati komadje drveta za u corbu, vec metalne klince, cavle iliti eksere. Uzgred, "cavli" su mu bili sasvim okej, ali je njegov apsolutni favorit bila nemacka rec "ekseri"... Druga je prica o tipu koji je tvrdio da rec "sused" nije srpska nego iskljucivo hrvatska???! Kad sam ga pitao koja bi to bila srpska rec, najozbiljnije mi je dao turcizam "komsija" kao rec bez alternative!!!? :)))) Наслов: Одг: Оток, отеклина или отекотина? Порука од: VladKrvoglad на 11.32 ч. 19.01.2013. Хвала пуно на одговору г. Krvogladе, драго ми је да вас поново видим активног на форуму. Pritisle neke nedace, pa se ne stize... bude bolje! :) Наслов: Одг: Оток, отеклина или отекотина? Порука од: OMali на 12.00 ч. 19.01.2013. U ovom slučaju ne možemo reći da je to osiromašivanje jezika ako koristimo "ostrvo" a ne "otok", a ne možemo reći ni da je greška. Ono što možemo reći da "otok" nije standard u srpskom jeziku za dato značenje, da se ispravim. Malo mi je "srpska riječ" nedefinisana fraza, uzeo sam je sa značenjem "uobičajena u srpskom jeziku". "Otok" je definitivno substandard, mislim da to ne treba posebno da dokazujem. Ljudi koji govore srpski ne koriste ovu riječ u medijima, nisam nailazio na tu riječ u srpskoj literaturi, ni u školi, pa ne možemo reći da je standard. Da kažem još da ljudi griješe kad shvataju jezik kruto sa nekim čvrstim granicama izmedju prihvatljivog i neprihvatljivo, pravilnog i nepravilnog. Da li će ljudi da je koriste u srpskom jeziku odlučiće sami, jezik je društvena imovina. Kad bude dovoljno rasprostranjena čućeš lijepu Maju Žeželj da je izgovori, do tada će ipak štrčati u svakodnevnom govoru. Može doprinijeti izražaju u nekom kontekstu, a u nekom drugom može bosti uši. U engleskom jeziku je opstala gomila normanskih (staro-francuskih) riječi koje su ovi donijeli sa osvajanjem Britanije, i još su upotrebi paralelno sa riječima koje su izvorno engleske a imaju isto značenje. Nikakav problem, i tako nešto je moguća opcija i za otok i ostrvo. Meni se samo ne čini da je "otok" prihvatljiva alternativa za "ostrvo" u standardnom srpskom jeziku.
Da dodam na tvoju listu leksičkih neudomica, moja baba je koristila riječ "fajercak" za "upaljač". Ta riječ je ušla u govor naroda u Istočnoj Hercegovini kao naziv za "upaljač" tokom švapske vladavine. Na isti način je u srpski došla riječ "špiglo" za ogledalo koju je takodje koristila. Te riječi nisu standard srpskog jezika, a nije da ne mogu da budu. Samo nisu. Ili da uzmemo vranjansku gradaciju koju sam skoro pročitao: pijan - popijan - najpijan - celiva se sas beton. Isto može da bude standardan način u poredjenju, ali trenutno nije. Sve to ne znači da sam protiv da ljudi upotrebljavaju ove riječi ili ovakva poredjenja, naprotiv. Potpuno se slažem s tobom da je jezik mnogo živopisniji uz postojanje nestandardnih leksičkih i drugih varijanti, i da bismo svi bili mnogo siromašniji kad one ne bi postojale. Наслов: Одг: Оток, отеклина или отекотина? Порука од: Pedja на 12.33 ч. 19.01.2013. Da malo dopunim. Otok u smislu ostrvo nije kod nas uobičajeno ali daleko da niej naša reč.
Recimo u kanjonu reke Đetinje (užički kraj) postoje otoke. To su šljunčani sprudovi koji su nastali tako što je voda spirala zemlju a nanosila sitan kamen na obale. Tako "otoka" u stvari ima i šire značenje nego "ostrvo". Наслов: Одг: Оток, отеклина или отекотина? Порука од: VladKrvoglad на 23.03 ч. 19.01.2013. OMali, jasno je da reci iz narecja takodje obogacuju recnik, ali u ovom slucaju smo razgovarali o recima koje jesu standard. Dakle, ja ne trazim da se rec "otok" koristi umesto reci "ostrvo", vec konstatujem da pored tog "ostrva", postoji i sinonim "otok".
Pa nek koristi ko sta hoce, a ne da mi neko prebacuje 'kako ne govorim srpski', ako koristim neke reci koje neko SMATRA da nisu standard. Uzgred, pomenuo si reci koje su upotrebi u nekom podrucju, a u drugom mozda ne znaju znacenje. Setio sam se jedne rasprave na nekom drugom sajtu, gde je neki zagrizeni Crnogorac pokusavao da mi dokaze kako je novocrnogorski sasvim drugaciji jezik od srpskog. Argument mu je bio jedan pasus u kome je od ukupno reci, oko 60% bilo lokalizama, arhaizama i slenga, i trebalo je da zakljucak bude kako se eto ne razumemo kad on govori svoj jezik. Zaboravio je samo da i sam primeti da su sve te nerazumljive reci em na silu strpane u jednu recenicu umesto u jednu celu novelu, te da su uprkos nerazumljivosti, sve bile upotrebljene u pravilnim padezima, vremenima, broju i rodu, te sintaksi recenice, pa je dovoljno nabubati tih 50 ili 500 ili mozda i svih 1000 reci razlike, pa da se opet 100% razumemo. Inace, rezultat citanja njegovog uratka je bio kao da citas "Pop Ciru i pop Spiru" - to je onaj srpski nadeven posrbljenim nemackim i austrijskim recima, samo je ovaj njegov bio nadeven uglavnom italijanizmima. Наслов: Одг: Оток, отеклина или отекотина? Порука од: VladKrvoglad на 23.15 ч. 19.01.2013. Pedja, mislim da si lepo iskazao sustinu.
A zanimljiv mi je i taj oblik "otoka". Dakle, recni tok nanosi sljunak u sprudove-ostrvca i ta se zovu "otoke"? Etimologija je reci "otok" (kao ostrvo) - nesto sto oko sebe ima tok, strujanje, pa strci, bubri iz toga. Odnosno, "otice". A iz tog "oticanja", bubrenja, proizilazi i drugo znacenje = bubrenje tkiva. Наслов: Одг: Оток, отеклина или отекотина? Порука од: Глинто на 01.53 ч. 20.01.2013. Etimologija je reci "otok" (kao ostrvo) - nesto sto oko sebe ima tok, strujanje, pa strci, bubri iz toga. Odnosno, "otice". ...што ме подсети да и реке и језера могу имати своју притоку и отоку. Наслов: Одг: Оток, отеклина или отекотина? Порука од: OMali на 08.46 ч. 20.01.2013. Pa nek koristi ko sta hoce, a ne da mi neko prebacuje 'kako ne govorim srpski', ako koristim neke reci koje neko SMATRA da nisu standard.
Ja SMATRAM da "otok" nije uobičajena riječ u srpskom jeziku a smatram jer je očigledno da nije. Ti možeš da je koristiš razumjećemo se to nije problem. Ono o čemu govorimo odje je li to standard ili nije, ti veliš JESTE a ja velim NIJE i to ti je bogami steilmeijt. Ne možemo sad lupati postove oko toga pa ja sve u klin a ti sve u ploču. Probaj Gugl pretragu na srpskim sajtovima za "na otoku Java", "na otoku Mindanao" ili kojem god otoku/ostrvu i onda probaj isto sa "na ostrvu Java" i "na ostrvu Mindanao" i tako, pa uoči razliku. Za "na ostrvu Java" Guglu je izbacio 76 rezultata a za "na otoku Java" jedan. Pošto me interesovao jezik u tekstu na tom jednom vebsajtu sa otokom pogledao sam i interesantna stvar zaista. Sajt je vesti rs http://www.vesti.rs/Zivot/Gde-zive-najpromiskuitetniji.html koji je izgleda neka vrsta portala koji prenosi vijesti sa drugih sajtova. U ovom slučaju prenijeli su tekst "Gdje žive najpromiskuitetniji muškarci" sa sajta B92 http://www.b92.net/zivot/sex.php?nav_id=590589&fs=1 Možda ćeš misliti da pokušavam da dokažem sad da sam u pravu, ali pogledaj sam pa se uvjeri: tekst je potpuno isti na oba sajta osim jedne riječi a ta riječ je "ostrvo" odnosno "otok". Originalni tekst na B92 sadrži riječ "ostrvo" a preneseni "otok". Kako je to moguće? U objašnjenju na sajtu vesti.rs stoji ovo: Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva ovog sajta, već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite kako bi uklonili sporni sadržaj. Ne znam je li ova statistika netačna u ovom tekstu, ali sigurno vrijedja Njemce i Tajlandjane. A hvali Brazilce i ove druge. Nisam siguran kako je softver automatizovano naciljao jednu jedinu riječ i promijenio "ostrvo" u "otok", mada imam neku ideju kako se to dogodilo. Kako god, ne prebacuje ti niko ništa ovo je demokratija i tvoj vokabular je tvoja stvar. I ne mora većina ljudi da dijeli tvoj stav da je "otok" standardna riječ u srpskom vokabularu, ali mora jedan značajan broj ljudi da je koristi da bi govorili o njoj kao o standardu. Ako ti Gugl izbaci 76:1 odnos ostrvo/otok na srpskim sajtovima, pa i taj jedan rezultat najvjerovatnije dolazi iz hrvatskog softvera onda bolje da to prihvatiš kao činjenicu a ne da pokušavaš da dokažeeš nedokazivo. Možda ćeš naći "otok" sa drugim frazama ponedje na srpskim sajtovima ali ti savjetujem da u tom slučaju pročitaš tekst pa da vidiš je li to isto sa hrvatskog izvora vrag im pizdu izdrapao. Setio sam se jedne rasprave na nekom drugom sajtu, gde je neki zagrizeni Crnogorac pokusavao da mi dokaze kako je novocrnogorski sasvim drugaciji jezik od srpskog. Ti si mi oko ovoga Vlad zagriženi Srbin koji radi istu stvar kao i taj zagriženi Crnogorac, pokušavajući da uguraš nestandardne riječi u srpski jezik. Takvih stvari sam čuo dosta, i argumentacija je potpuno ista kao tvoja: neće meni niko govoriti kako ja pričam, pa isto tako isuču etimologiju, pa djedove i babe obavezno koji su govorili tako a ne ovako i tako dalje. Uglavnom je slučaj da ti ljudi ne samo što pokušavaju drugima da nametnu neprirodan vokabular nego i sami sebe siluju da govore mimo onoga što im dodje prirodno. Što je to tako za to bi čovjek trebalo da čita o psihičkim poremećajima a ne lingvističkim dilemama da bi saznao. Znači mogu bizin, može sić, može veljadun, trla vrla i šta ja znam sve da postane standard u crnogorskom to ne sporim, postoje svi uslovi da takve riječi postanu dio standardnog jezika u državi Crnoj Gori, na isti način na koji se silovao hrvatski jezik. Jezik je kao što se često kaže, dijalekat sa armijom i mornaricom. Ne postoji bolji i lošiji jezik, ali postoji standardni. Da smo normalni, a nismo normalni to je jasno, jezik bi se razvijao samostalno, i prilagodjavao prirodno onome što izusti većina ljudi koji se služe tim jezikom kao glavnim komunikacionim orudjem, a ne bismo imali nepismene siledžije koje nameću neandertalske varijante koje samo čine da se ljudi još lošije razumiju. Наслов: Одг: Оток, отеклина или отекотина? Порука од: Pedja на 10.00 ч. 20.01.2013. Podela na standardne i standardne reci u jeziku se u stvari ondno na reči koje postoje nezabeležene i zabeležene i one koje se koriste često i one koje nisu uobičajene.
Sve reči srpskohrvatskog jezika (kako ga lingvisti nazivaju) se deo jednog jezika. Negde su neke reči više u upotrebi a negde manje, negde se neke koriste a negde ne. To se menjalo s vremenom. Imaš na primer očigledan primer sa rečju "tisuća" koju danas većam prepoznajemo kao hrvatsku iako je ona starija od podele na Srbi i Hrvate. Vrlo je opasno praviti ovakvu podelu kako ti to nastojiš. To je ista ona vrsta greške koju je Vuk svojevremeno napravio kada je jezik delio po verskoj pripadnosti. To se ne sme raditi. Jezik se ne može tretirati kao posledica trenutnuh političkih ili društvenih procesa. Наслов: Одг: Оток, отеклина или отекотина? Порука од: OMali на 10.39 ч. 20.01.2013. Podela na standardne i standardne reci u jeziku se u stvari odnosno na reči koje postoje nezabeležene i zabeležene i one koje se koriste često i one koje nisu uobičajene.
To da termini "standardna upotreba" i "nestandardna upotreba" odgovaraju dihotomiji "zabilježena" i "nezabilježena upotreba" ili značenjima "prihvatljiva" i "neprihvatljiva" upotreba, mi baš čudno tumačenje života mi. Ne znam šta da kažem za ovu konstataciju da su "sve riječi dio jednog jezika" osim da si u pravu, samo su neke riječi manje a neke više dio upotrebe toga jezika, kao što se sve pečurke jedu samo neke samo jednom. I ne znam šta bih ti tu više rekao, kad ni precizna statistika nije pomogla da se dogovorimo oko ovoga. To što je "tisuća" bila sastavni dio jezika koji su Srbi govorili kad su izašli iz neke pećine u Karpatima ti je pogrešan rezon ako oćeš da govoriš o standardu jezika koji mi sad govorimo, jednostavno jer mjeriš pogrešnim aršinom. Riječ "tisuća" nije standardna riječ u leksikonu modernog srpskog jezika, a ti je koristi i ubijedi druge da je koriste i postaće standard. To da dijelim jezik po vjerskoj pripadnosti to nije tačno, i ne znam kako si to zaključio časti mi. Govorim vam da ne silujete jezik sa tom pričom "ova riječ je izvorno srpska" i onda mora biti jednako prihvatljiva kao i druga riječ koja je standard u upotrebi na ulici, pijaci, teveju ili bilo dje drugo. To meni izgleda uvrnuto da ti pravo kažem. "Otok" u ovom trenutku nije riječ koja se u srpskom jeziku uobičajeno upotrebljava za "ostrvo" a nije ni "tisuća", i kad je tako upotrebom tih riječi ćeš skrenuti pažnju ljudima kojima se obraćaš sa onog o čemu pričaš na to da si upotrebio riječ koja se često ne koristi u jeziku. To je nepoželjan efekat u komunikaciji, cilj ti je da preneseš to što misliš bez distrakcija. Kad mi je drug sa filološkog na drugom tredu preporučio da čitam knjigu koja se zove "Pravogovor srpskog jezika" ili nešto tako prvo što sam pomislio bilo je čudne li riječi. Pa jebote kako da učim o jeziku iz knjige koja u naslovu ima riječ koja nije standard u tom jeziku. Blesavo. Dakle, bilo to opasno nekome ili ne pravim podjelu izmedju nečega što je standard u upotrebi i nečega što nije standard u jezičkoj upotrebi u okviru političkog prostora u kojem smo svi izloženi ovom dijalektu istog jezika koji govore i drugi na Balkanu, samo ga nazivaju drugačije. Da ti kažem drugačije, pa da se složim da je tisuća ili otok dio mog vokabulara, ili da mislim da je dio vokabulara ljudi u okviru prostora koji je pod srpskim jezičkim uticajem i koji susrećem svakodnevno, govorio bih banalnosti. To "posledica trenutnih političkih i društvenih procesa" to je garant sa Osme sjednice, djeluje socijalistički :) Sve što sam rekao do sad u okviru ove teme je upravo to da se ne zamaramo time šta je čije, i otkud riječi potiču, je li iz pećine ili je posle to došlo i da jednostavno registrujemo ono što je sad u upotrebi. Nema nikakve potrebe da se nameću arhaične i neprirodne upotrebe kao standard, ne vidim svrhu tome. Ako koristiš koristi, i pusti druge da koriste što se njima svidja, neka se jezik razvija kako je prirodno a to je po principu laissez faire. Ako ne razumiješ zašto ljudi ne koriste "otok" u srpskom, možeš da kontaktiraš ovih 76 sajtova koje sam našao da koriste "na ostrvu Java" pa ih pitaj što "ostrvo" a ne "otok". Наслов: Одг: Оток, отеклина или отекотина? Порука од: Pedja на 10.54 ч. 21.01.2013. Nema potrebe da se ljutiš. Ja nisam rekao da ti praviš podelo po verskoj pripadnosti nego da je to Vuk napravio.
Ja se na zalažem za korišćenje "hrvatskih" reči nego sam samo napomenuo da te reči nisu nepostojeće u "srpskom" već da su neuobičajene i manje upotrebljavane. Suština je da "hrvatski" i "srpski" nisu dva jezika nego jedan te isti jezik, a da je vremenom, zbog postojanja određene vrste izolacije između njih i različitih jezičkih uticaja došlo i do manjih razlika u oblikovanju rečnika. Korstiti "otok" i "tisuća" u srpskom niej pogrešno nego je samo neuobičajeno isto koliko je neobičajeno koristiti i mnoge druge danas arhaične reči. Наслов: Одг: Оток, отеклина или отекотина? Порука од: OMali на 12.43 ч. 21.01.2013. Ne ljutim se Pedja, samo sam temperamentan diskutant na forumima :)
Onda se nismo razumjeli oko terminologije, a dijelom i zbog toga što sam u prvom postu rekao da se ne može reći za riječ "otok" da je srpska riječ. To je pregruba kvalifikacija jer je teško definisati šta je to hrvatska a šta srpska riječ baš, pogotovo jer je bilo dosta neraščišćenih računa kad su se braća dijelila u svemu pa i u jeziku izgleda, a ni jezik nije lako podijeliti i to stoji. "Standardna" meni prilično dobro odgovara riječi "uobičajena" u ovom slučaju i obrnuto, "nestandardna" riječi "neuobičajena". Nije to jedina riječ koja je standard u jednom dijalektu a nije u drugom kad su u pitanju hrvatski i srpski. Tu bi čovjek mogao da iznijansira riječi po tome koliko su prihvatljive ili neprihvatljive u jednom ili drugom dijalektu, uporedjujući ih sa njihovim alternativama. Hrvati su tu ono, kod njih je to bilo malo više dirigovano kad je u pitanju leksika, sa malo više revolucionarnih političkih uticaja na jezik nego u srpskom, pa sumnjam da "ostrvo" uopšte konfigurira kao opcija u hrvatskom. Наслов: Одг: Оток, отеклина или отекотина? Порука од: VladKrvoglad на 08.55 ч. 11.02.2013. OMali,
Ja nisam ni zagrizeni Srbin, niti nepismeni siledzija, kako (verovatno nehoticno) ispadne iz tvoje replike. Test sa guglom je nepouzdan, jer najcesce ne ukljucuje neke bitne aspekte upotrebe reci. Navescu samo jednu: literaturu, koja skoro nikad nije dostupna na netu. Znaci, romani, price, pa i pesme, istorijska upotreba, specificno tehnicka... I tvoj stav o frekventnosti reci kao merilu standarda nije tacan, jer nije kompletan. Rec koja jeste jednom uzeta za standard (najcesce radi frekventnosti, ali to nije jedini kriterijum) - jeste standard, dok je (ju!) se ne izbaci. A to izbacivanje ne vrsimo ni ti ni ja. Наслов: Одг: Оток, отеклина или отекотина? Порука од: OMali на 09.52 ч. 11.02.2013. Ja sam ponekad ugriženi Srbin, to žene ponekad me ugrizu, ono u naletu strasti :) Nekako smo ovu diskusiju o riječima prenijeli na shit priču o nacionalnim oznakama, pa se sad ne zna ni ko ni zašto je šovinista ili šta je. Ja ne velim da si siledžija ni nacionalista a ni nepismen, a kako je to ispalo iz moje priče, evo da ti kažem ne znam. Upotreba riječi se uvuče u svačiji vokabular jednom kad čovjek postane izložen odredjenom jeziku. Mi možemo da se slažemo ili ne slažemo ali ljudima koji govore srpski otok je asocijacija za čomigu neku nedje dje nebi trebala da bude, a ne na ostrvo. Možemo sad ja i ti da se samozapalimo u znak protesta što je tako ili da se bacimo pod tenk ili nekome peticiju da pišemo to se neće promijeniti. A neće jer je jezik društvena imovina pa onda i pismeni i nepismeni jednako stvaraju jezik. Meni se često ne svidja dosta riječi i izraza u jeziku pa nisam siguran da neću i sam isto pričati veoma brzo. Evo možeš na Pinku ili tako, naviješ neku kontakt emisiju sa ženama dje se raspričaju o svemu, od čaja do kamilice što je dobar za žlijezde do toga na koliko paskala je koja naduvala sise, i redovno čuješ:
To je negde i moje mišljenje. A dje je to negde i što negde kad blesavo zvuči ja to ne znam. Ali još nisam takve emisije gledao a da neka učesnica nije "negde" imala svoje mišljenje. A možda će i meni negde u budućnosti ta riječ postati dio vokabulara, ja to sad negde i ne znam oće li. I to nije to da se negde blesav jezik priča samo negde a negde ne, nego je narod odje univerzalno nepismen. Vidio si ako si čitao neke moje prethodne postove da su i studenti nepismeni, da ni ovi na B92 nisu Šekspiri pa šta da se radi. A što je smiješno svi cvile kako je eto narod stoka, niko ne valja samo sam ja intelektualac. Kad pročitaš blogove na B92 jebote pomisliš odje bi se vojska psihijatara naradila. Oću da kažem ne treba kad je jezik u pitanju tu biti neki elitista, a naročito je to blesavo na ovim prostorima dje elite nema nego smo svi čobani. Jezik nije samo u literaturi, nego je svuda i tako se i razvija, najviše haotično. I valjda negde to tako i treba da bude. |