Српски језик - Вокабулар форум
Srpski jezik - Vokabular forum

О српском језику и култури => Нагађања о језику => Тему започео: VladKrvoglad на 11.01 ч. 23.02.2011.



Наслов: Knjizevni ili standardni jezik?
Порука од: VladKrvoglad на 11.01 ч. 23.02.2011.

Da, rekla sam da u Pravopisu stoji "bolje nego", umesto NE. To znači da se preporučuje svakodnevica ali da nikome ne možemo da zabranimo da koristi svakodnevnica, jer nije izričito nepravilno, kao što je nepravilno npr. indentičan ili kolegenica. Dakle, ni na Elitesecurityju ne moraju da menjaju naziv foruma jer nije nepravilan, samo je manje preporučljiv. :) U tome je razlika između nečega što je stilski bolje i nečega što je nepravilno, iako bih ja najviše volela da se okanu nijansi pa da samo kažu može ili ne može, pošto se ovako pravi nepotrebna zbrka. :(

Priilicno rigidan stav za nekog ko se bavi jezikom, rekao bih. Evo zasto:
Alcestin stav me je naveo da razmisljam o standardnom i knjizevnom jeziku.
Postoji li razlika ili ne? Stekao sam utisak da se kod nas govori o "Standardnom/knjizevnom jeziku". A meni to nije bas isto.

Dakle, standardni je jezik u principu okrenut - standardizaciji. A to je vrsta uproscavanja, ciji je cilj - podici  potencijal sporazumevanja govornika istog jezika. Tipican primer je ova Alcestina premisa: "Dza ili Bu" (vidi citat i boldovano). Takav jezik u stvari tezi smanjivanju broja reci u jeziku. Aj' da to nazovemo 'binorizacija jezika'.


Knjizevni jezik je usmeren u pravcu izrazajnih  mogucnosti jednog jezika, i njemu treba sto vise reci i izraza kako bi se receno ne samo pojasnilo u detaljima, vec i dodala dimenzija prozivljavanja onog recenog.
Ovo bi mogli nazvati 'smajlizacija jezika'.
Takav jezik bi po meni mogao da koristi i dijalekatske reci, izmisljene reci, iskvarene, arhaicne, itd.


Kako neko moze pomiriti ova dva pristupa?


Наслов: Одг: Knjizevni ili standardni jezik?
Порука од: VladKrvoglad на 11.09 ч. 23.02.2011.
(Pisem u nastavku, jer mi jako smeta sto nakon petnaestak redova, kursor ne moze da prati tekst nego skace nazad na taj petnaesti red.)
Dakle, u citatu Alcestine replike stoji i jedna od formulacija u recnicima: "Bolje nego/nije preporucljivo/dopusteno itd"
Postoje i neki drugi stepeni 'pravilnosti', tipa: "Manje se koristi/drugi oblik/arhaizam itd".

Pretpostavljam da su ovo poluge nastojanja da se sukob dve ideje koje navedoh u replici iznad - neutralise.

Ipak, ako bi to bilo to, onda bi morali uvesti varijantu: "rec nije standardni jezik" = "ali moze biti knjizevni", na primer. (Smajlizacija)
Umesto toga se obicno pojavljuje: "Nije knjizevno". (Opet binorizacija)


Наслов: Одг: Knjizevni ili standardni jezik?
Порука од: s.z. на 20.16 ч. 05.11.2013.
У зависности од тога у ком својству се та два термина користе, зависи и њихово значење. Књижевни језик - не говорим само о случају српског језика - је првенствено језик који се користи у писању, а карактерише га употреба стандардног језика и финије изражавање. Стандардни језик је језички стандард, који има своју граматику, правопис, речни фонд - значи, правила и значења. Између та два термина има и доста преплитања, али и нешто разлике, посебно у томе што књижевни језик, по логици, нема говорну компоненту, али ако неко изабере да користи назив 'књижевни језик' за свеобухватни појам стандсрдозованог језика у јавној употреби, онда има.

Ово је одвојено, али ја сам лично присталица строге стандардизације и употребе стандардног језика у школству, јавности, медијима и сличном, а дијалекта и свакодневног говора у осталим сферама. Тиме се уједно постиже просторна и временска стабилизација језика, унапређује комуникација и поспешује јединство, без насилног брисања или омаловажавања простог језика. Стандардни, углађени језик је неопходан за прсвилан развој народа и представља одраз цивилизованости, по мени.


Наслов: Одг: Knjizevni ili standardni jezik?
Порука од: VladKrvoglad на 22.01 ч. 05.11.2013.
Ipak mislim da je razlika 'standarda' i knjizevnog jezika malo veca.

Evo primera: mi sad upotrebljavamo srpski standard.
Ali, ja mogu koristiti u knjizevnosti i hrvatski standard, bosnjacki ili crnogorski standard, ili bilo koji dijalekt - da bih literarnom tekstu dao lokalnu boju.
Stoga literarnom jeziku pripada znatno veci recnicki fundus nego standardnom jeziku.

Primer:

"Narucujem 100 carsava te i te velicine, te i te boje, kao i odgovarajuci broj jastuka." (Standard)

"Tog je davnog leta Marko prvi put otputovao na more... Spavajuci na svezim lancunima, sa glavom u mekom kušinu koji je mirisao na lavandu i slani dah dalmatinskog jutra, odmorio se kao nikad do tada..." (Knjizevni jezik)
 


Наслов: Одг: Knjizevni ili standardni jezik?
Порука од: s.z. на 22.44 ч. 05.11.2013.
Ipak mislim da je razlika 'standarda' i knjizevnog jezika malo veca.

Evo primera: mi sad upotrebljavamo srpski standard.
Ali, ja mogu koristiti u knjizevnosti i hrvatski standard, bosnjacki ili crnogorski standard, ili bilo koji dijalekt - da bih literarnom tekstu dao lokalnu boju.
Stoga literarnom jeziku pripada znatno veci recnicki fundus nego standardnom jeziku.

Primer:

"Narucujem 100 carsava te i te velicine, te i te boje, kao i odgovarajuci broj jastuka." (Standard)

"Tog je davnog leta Marko prvi put otputovao na more... Spavajuci na svezim lancunima, sa glavom u mekom kušinu koji je mirisao na lavandu i slani dah dalmatinskog jutra, odmorio se kao nikad do tada..." (Knjizevni jezik)
 

Мислим да сте у праву, али зависи на шта се појмови односе. Стандардни језик је јасно. Књижевни, не баш. Проблем је донекле у томе што се термини не употребљавају доследно. А мислим и да је 'стандард' касније ушао у употребу и преузео нешто од значења које је пре било резервисано за 'књижевни језик'. Књижевни језик у оном старијем значењу, колико ми је познато, је била ознака за 'правилан', углађени језик, а данас је то скоро постао синоним за све видове мало финијех писаног изражавања на српском језику. Значи, у данашњем значењу је стандард граматичко-правописна категорија, а књижевни .. 'употребна', с тим што код меких још задржава нешто од старијег значења (ако га ја нисам измислио).


Наслов: Одг: Knjizevni ili standardni jezik?
Порука од: VladKrvoglad на 22.53 ч. 05.11.2013.
Kad sam ja isao u skolu, postojao je samo knjizevni jezik. "Ucis srpskohrvatski knjizevni jezik" na casu srpskohrvatskog.

Mislim da je do diferencijacije doslo nakon raspada 'srpskohrvatskog' jezika. Nekad se govorilo o "istocnoj" i "zapadnoj" varijanti SH jezika.

Dans govorimo o hrvatskom i srpskom standardu...cega? Pa istog onog jezika koji se nekad zvao srpskohrvatski... a koji postoji u upotrebi i danas, diljem SH/HS govornog podrucja.

Naravno, iskoristeno je i to sto 'standard' znaci: "zvanicna verzija nekog jezika", namenjena svim govornicima nekog jezickog areala, a ne neki od dijalekata, koji je namenjen u sustini samo govornicima tog jezickog taksona.

 


Наслов: Одг: Knjizevni ili standardni jezik?
Порука од: s.z. на 23.12 ч. 05.11.2013.
Има ту неколико нијанси значења, које су производ различитих временских периода и различите употребе од стране појединаца.