Nije pitanje terminologije koja će se koristiti nego pitanje razlikovanja osnovnih pojmova koje označavaš. Velim ti da ti ne ide korištenje termina "dopuna" za "lančani komplement" glagola ako koristiš istovremeno i "objekatska dopuna" i "dopuna predikata", jer nema smisla. Nazovi pojedine vrste glagolskih komplemenata x,y,z i tako redom ili kako god, važno je da koristimo različite termine za različite sintaktičke elemente. Domaća i strana i kineska i koja terminologija nije bitno, nema smisla različite stvari trpati zajedno. U ovom slučaju se radi o tome da treba da identifikujemo i razumijemo i onda i što jednostavnije i preciznije imenujemo različite glagolske komplemente. Jedino tada ima smisla čitati o ovome, onda kad ćeš moći da vidiš da time nešto zaista razjašnjavaš u glavi kad su u pitanj različite glagolske konstrukcije. Potrebno ti je da označiš katenativni komplement glagola kao posebnu vrstu glagolskog komplementa da bi onda mogao da kažeš e ovi glagoli i ne neki drugi ulaze u ovu vrstu konstrukcije - uzimaju drugi glagol kao svoj komplement, i napraviš listu onda takvih glagola pa ti onda nešto jasnije u životu o tom jeziku koji govoriš. U CGELu je na dvije stranice (1239-1240) dat spisak katenativnih glagola, koji vjerovatno nije potpun, ali je sigurno da daje najveći broj glagola koji se pojavljuju u ovoj konstrukciji, ili bar možemo reći da daje ideju da je to ipak jedan ograničen broj i koji su to glagoli. Koji god sam glagol sam potražio u tom indeksu našao sam ga, tako da je to sigurno dobar pregled ovih glagola.
Na isti način govorimo o glagolima kao tranzitivnim ili itranzitivnim, koje mislim nazivaju prelaznim i neprelaznim u našoj literaturi, opet subkategorizujemo glagole prema njihovim sintaktičkim osobinama i vrsti komplementa koji uzimaju. Tranzitivni glagoli su oni glagoli koji uzimaju objekat kao komplement, itranzitivni su oni koji ne uzimaju objekat, a ditranzitivni su oni koji uzimaju direktni i indirektni objekat.
Bilo koji glagol ćemo svrstati u ovakve klase u zavisnosti od toga koju vrstu komplementa uzimaju, a da bi to mogli da uradimo valjda je važno da te komplemente i nazovemo posebnim imenima da tu ne bi bilo zbrke. Skoro sam citirao sa Language Loga šta je Geoffrey Pullum rekao po pitanju terminologije i zašto su u CGELu izabrali da "that" rečenice koje su takodje vrsta glagolskog komplementa odredjenog broja glagola, i to veoma česta, ne nazovu "that" komplementom ili kako god već "content clause". To sam već citirao u drugom tredu, a evo opet, meni se čini da je ovo lijep primjer preciznosti u izboru terminologije:
There are two reasons we don't call constituents of this sort ‘that-clauses’. First, that would be a parochial term rather than a universally applicable one: other languages have constituents of what appear to be exactly the same type, but in Spanish they're marked with que and in German they're marked with dass and in Hindi they're marked with ki and so on. Second, in many contexts the word that is omissible, and it would seem perverse to name a constituent after the one word in it that is freely omissible without any change in the construction (omit any other word from that they know better than the average American and you get either an ungrammatical constituent or at best one with a different meaning).
Španci imaju que, Njemci dass, Indijci ki, a mi imamo "da", potpuno isti marker ili subordinator kako god, koji označava i najavljuje potpuno istu vrstu sintaktičkog konstituenta u bilo kojem od ovih jezika - potvrdnu rečenicu koja daje sadržaj onoga što označava riječ koja je head ove konstrukcije. To kao što vidiš navode kao prvi razlog zašto taj termin a ne ovaj koji bi mogao da prodje za engleski jezik i koji i jeste bio dosta korišten a to je "that-clause".
Znači bitna je i terminologija, potrebno je i da odgovarajući termini upućuju na to kako je postavljen gramatički model. Već sam pisao o tome prilično koliko konfuzije samo u tom pogledu ima u školskim gramatikama pa da o tome ne davim opet, ionako dosta ponavljam isto. A i dosta u ovom tredu o ovome pa na nekom drugom ću opet kao i vazda naravno
Lančani glagoli u engleskom jeziku su lijepo objašnjeni u ovom tekstu
http://breton.babbylon.de/media/termpapers/Catenatives%20or%20Complex%20VP.pdf a o pojmovima komplementa i adjunkta se može naći na bezbroj mjesta na netu, evo jedan
http://www-rohan.sdsu.edu/~gawron/syntax/course_core/lectures/comp_adj.htm I na kraju da kažem da nije da neću da čitam o sintaksi našeg jezika nego slabo imam vremena za to, to je sve. Probaću da dodjem do ovih udžbenika koje si naveo, zaista nisam znao da tako nešto postoji, i hvala što si me uputio na naslove koji se bave ovim. Nadam se da ću moći da odvojim vrijeme da čitam o tome uskoro.
