Da krenemo po evropskim narodima pa da premerimo frekvenciju pojedinih sufiksa?

Francuskinja, Irkinja, Engleskinja, Škotkinja, Poljakinja, Čehinja (-inja spada u istu klasu kao i -kinja), Slovakinja, Ruskinja, Srpkinja, Bošnjakinja, Grkinja, Baskinja, Finkinja (ima li ih još?).
Spram toga:
Austrijanka, Portugalka, Italijanka, Rumunka, Bugarka, Slovenka, Albanka, Moldavka, Velšanka, Crnogorka, Estonka, Letonka, Litvanka, Šveđanka, Norvežanka, Maltežanka (ima li još?).
(Van kategorizacije su Mađarica, Hrvatica, Nemica - ima li još?)
Može se uočiti i zakonitost: SVI primeri iz druge grupe imaju
bar tri sloga, tj. osnova je bar dvosložna. Primeri koji imaju jednosložnu osnovu spadaju u prvu grupu: Irkinja, Škotkinja, Čehinja, Ruskinja, Srpkinja, Grkinja, Baskinja, Finkinja. Na osnovu toga može se zaključiti da će u duhu jezika više biti "Špankinja" nego "Španka".