Ja ću da pokušam da nabrojim glasovne promene, koliko ih se sećam iz osnovne škole i da kažem nešto o njima. Vrlo je verovatno da negde grešim, oprostite mi, ima preko dvadeset godina otkad smo to učili. Za neke promene ne znam ništa da kažem, molim da me dopunite.
Glasovne promene su:
1. prva palatalizacija - slova k, g, h prelaze u č, ž, š. Npr. knjiga - književni, knjiženje, zatim od nominativa duh imamo vokativ duše, pa od Miodrag je vokativ Miodraže...
2. druga palatalizacija - k, g, h prelaze u c, z, s. Npr. knjiga - dativ knjizi, batak - množina bataci, duh - dusi...
3. Jednačenje suglasnika po zvučnosti - neke suglasnike smatramo zvučnim, a neke bezvučnim. Kad zvučni i bezvučni suglasnik stoje zajedno u jednoj reči, onaj prvi se menja tako da se prilagodi drugom po zvučnosti. Takođe treba reći da postoje parovi zvučnih i bezvučnih, te na primer bezvučno s i zvučno z su par, pa s ispred bezvučnog suglasnika prelazi u z, a ako z stoji ispred nekog bezvučnog, ono prelazi u s. Parovi bezvučni-zvučni su, ovo sad po nekom mom "osećanju", s-z, p-b, k-g, t-d, č-dž, š-ž... Sigurno ima još, neka me neko dopuni. Stoga u tvom prvom primeru gde imamo spoj "od" i "početi", zvučno d ispred bezvučnog p prelazi u svoj bezvučni par t, pa pišemo "o
tpočeti". Slično se dešava i u ostalim primerima koje si dala, te je pravilno pisati "be
spotrebno", "o
tkloniti nedoumicu".
4. Jednačenje suglasnika po mestu tvorbe - ovde se suglasnici "jednače" kao i u prethodnoj glasovnoj promeni, s tim što je podela na nekoliko klasa. Kod jednačenja po zvučnosti imali smo samo zvučne i bezvučne suglasnike, a ovde postoji više klasa određenih po mestu njihovog nastanka u ustima. Nema šanse da se setim nešto više o ovoj glasovnoj promeni, znam da postoje prednjenepčani, zadnjenepčani... Nadam se da će neko da kaže nešto više o tome i da da primere, baš me zanima.
5. Nepostojano a - slovo a se u srpskom jeziku često gubi pri promeni nekih reči. Probaj da menjaš imenicu "patak" po padežima 1. patak 2. patka 3. patku, itd. Slovo a, pretposlednje slovo u reči "patak", nestaje u ostalim padežima jednine. U množini nestaje već u nominativu - patkovi, a ne patakovi. Zanimljivo je da se u genitivu množine a vraća na svoje mesto - pataka. Takvo slovo a koje negde nestane, pa se opet ponekad vrati, nazivamo nepostojanim a.
6. Jotovanje - mislim da je to kad slovo j iza nekog suglasnika umekšava taj suglasnik i tom prilikom se stapa s njim u "mekši" suglasnik. Neko drugi će dati primer

.
7. Prelazak l u o - slovo l u nekim rečima postaje o. Pogledajmo na primer imenicu "sto" koja u množini glasi "stolovi". Očigledno je da je nekada ta reč glasila "stol", pa se to l pretvorilo u o, te se stopilo sa prethodnim o. Slično, orao - orlovi, biće da je nekada bilo "oral". Pakao je verovatno bio pakal. Izgleda da se l na kraju reči pretvara u o. Sećam se da je nastavnica srpskog navela izuzetke general, admiral. Oni nisu postali generao i admirao valjda zato što su reči novijeg datuma u našem jeziku, pa ova glasovna promena (bar za sada) nije stupila u akciju.
Mislim da nema više, ja bar ne mogu da se setim... Molim vas da dopunite ono što ne znam i da ispravite ono gde grešim.