Pedja
администратор
староседелац
   
Ван мреже
Пол: 
Организација: DataVoyage
Име и презиме: Предраг Супуровић
Струка: програмер
Поруке: 1.959
|
 |
« у: 10.34 ч. 30.07.2006. » |
|
Ovo je kamen spoticanja među jezičkim stručnjacima ali i u javnosti.
Srpski jezik je nekako prijemčljiv za prihvatanje tuđica. One se vrlo često lako uklope u jezik i za mnoge uopšte i ne znamo da su u stvari prihvaćene strane reči. U raznim periodima istorije, srpski jezik j ebio u tesnom dodiru sa različitim jezicima i tako je od wih i primao nove reči. Sa starim rečima je lako, one su se odomaćile, ali je kraj prošlog veka je obeležen značajnim dodirom srpskog jezika sa engleskim i velikim prilivom novih reči, najčešće vezanih za nove tehnologije, ekonomiju i društveno delovanje.
Kraj prošlog veka je pokrenuo i naciopnalne duhocve, pa je pokrenuto i pitanja čestog prihvatanja savremenih stanih reči.
Osnovno pitanje je da li prevoditi i kada prevoditi. Postoje različita mišljenja. Ekstremna su zalaganja da treba prevoditi po svaku cenu kao i da ne treba prevoditi već samo transkribovati i prihvatati nove reči kao takve. Praov rešewe je, kao i uvek, negde između, ali je problem kako odrediti granicu.
Bitno je imati stav da treba prevoditi što više, ali samo ako to ima smisla da se uradi i ako prevod zaista poštuje duh našeg jezika.
Najlakše je kada kada postoji jasan prevod. Međutim, nekada, zaista, strana reč nema odgovarajuću srpsku reč, te nam i ne ostaje nišpta drugo do da je prihvatimo kao što smo to u prošlosti toliko puta činili. Največi problem su strane reči za koje postoje prevodi koji bi se mogli koristiti, ali su oni često bukvalni i nisu u skladu sa kontektom u kome se strana reč pojavljuje.
Mislim da je najbolji prevod koji na jasan način prenosi kontekst značenja reči i da prilikom prevođenja treba tome i težiti. Ako bukvalan prevod ne odgovara možda postoji neka druga reč koja bi jasniej prenela kontekstno značenje, te takvu i treba upotrebiti. Takođe, vrlo je čest slučaj da reč menja značenje zavisno od konteksta, te i to treba ispoštovati i to u oba smeraČ i kada strana reč iam više značenja za koja postoje odgovarajuće reći u našem jeziku ali i kada više stranih reči imaju isto ili slično značenje za koja se u našem jeziku korsiti jedna reč.
Prilikom prevođenja, treba voditi računa i o motivaciji reči. Motivaciju reči bi pojednostavqeno mogli predstaviti kao predstavu o značenju reči. Ta predstava ne uključuje samo bukvalno nego i kontekstualno značenje.
Uzmimo za primer engleski izraz to boot, koji se koristi za označavanje postupka podizanja opreativnog sistema računara. U engleskom jeziku je sasvim uobičajeno da se relima daje novo kontekstualno značenje i u ovom slučaju je čizma (boot), odnosno računarski izraz je nasato kao skraćenica od bootstrap, što je petlja na vrhu zadnje strane čizme koja pomaže da se čizma obuje. U našem jeziku, povezivati čizmu sa pokretanjem operativnog sistema, prosto nije u duhu jezika, te se izraz ne prevodi bukvalno. Dugo vremena je bilo prihvaćeno da se prosto prihvati taj strani izraz i kojirti i u našem jeziku ali je u poslednje vreme sve češće zamenjen izrazom "podizanje sistema" i sličnim varijacijama.
Možda je još bolji primer korišćenje reči procesor (engleski processor). U našem jeziku je več odomaćen izraz proces koji ima isto poreklo te je i reč procesor prihvaćena kao takva iako bi se mogao smisliti i neki prevod, recimo obrađivač. Opet se radi o motivaciji. Nije u duhu našeg jezika da reč obrađivač koristimo u kontekstu reči procesor (kada se radi o računarima).
Ovo su primeri novih reči koje se pojavljuju uz nove tehnologije i tu je sasvim česta pojava da zaista ne postoji odgovarajući prevod, naročito u smisli konteksta i motivacije, a i tu se uglavnom radi o stručnom jeziku u smislu da te izraze korsite samo ljudi koji se bave konkretnom tehnologijom i samo ponešto izlazi iz tog okvira i postaje deo svakodnevnog jezika. S obzirom da se radi o ljudima koji barataju novim rečnikom za svoje potrebe i vrlo često na stranom jeziku oni često i ne traže odgovarajuči prevod za strane izraze. Tako ćete recimo, među programerima često čuti izraz da je neka datoteka lokovana, iako je mnogo lepše reći da je ona zaključana, što i jeste slučaj.
Veliki je problem sa oblastima koje su u mnogo većoj meri pomešane sa svakodnevnim jezikom, u kojima takođe dolazi do prenošenja stranih reči čak i kada postoje sasršeno odgovarajući prevodi. Rekao bih da se tu više radi o nekoj vrsti malograđanštine, jer strane reči u rečniku pojedinca mogu da stvore utisak da je recimo obrazovaniji. Na taj način se pravi razlika između običnog sveta i "noblesa". Zbog toga mi svakodnevno slučamo izraze: edukacija, tender, transparentno i slične.
Vrlo je čest razlog sukobljavanja mišljenja oko pravog rpevoda neke reči odsustvo spremnosti na kompromis a naročito insistiranje na jednom prevodu. Toga se treba osloboditi. Ako se prihvate principi poštovanja konteksta i motivacije reči, onda dobijamo slobodu da jednu reč (ili izraz) prevodimo na različite načine i to upravo na osnovu konteksta i motivacije.
Kada prevodimo, ne treba prevoditi reči, treba prenositi značenja i duh onoga što prevodimo.
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
ognjenmi
језикословац
члан
  
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Поруке: 76
|
 |
« Одговор #1 у: 16.46 ч. 30.07.2006. » |
|
Са добрим делом текст се слажем. Међутим не слажем се са констатацијом да се изразима насталим у новим технологијама треба по сваку цену пренети контекст и мотивацију, па ако нема узет страну реч. Када исти не постоје треба при превођењу видети какви су били контекст и мотивација били приликом увођења речи у језику у којем је настала и наравно да ли је уопште постојала. Случај да у тренутку настанка израза није постојао контекст речи је често присутан код нових технологија што је разумљиво јер такве ствари раније нису постојале.
Онај ко је уводио нови рачунарски израз није могао ни да пренесе контекст рачунарских израза јер рачунари или бар та рачунарска технологија за коју израѕ уводи, нису пре тога постојали, па се поштапао већ постојећим изразима, који свакако не преносе контекст речи.
Узмимо пример реч LOAD. Код нас постоји леп превод, што се тиче рачунарства, учитати. Нормално када рачунари него на пример магаре она се преводи као товарити, товар и слично. У тренутку настанка овог појма у рачунарству ова реч није имала никакве везе са обрадом података, већ је пуњење меморије рачунара неког од уводиоца овог израза подсетило на утовар. Тако је и настао овај па и други изрази у рачунарству. Товарење по мени никако не преноси контекст учитавања података како у српском, тако ни у енглеском језику.
Други пример је реч RUN. Када рачунари или нека индустријска машина нису у питању сви знамо да то значи трчати. Међутим иако процесор или било која машина свакако не трчи, они у енглеском језику то ипак раде. Ово је још један од очигледних примера да се код одабира израза за нову технологију није водило рачуна о контексту.
У нашој земљи, би требало да постоји озбиљна установа која се бави преводом нових израза на наш језик. Када се нови израз појави ова установа би требала да да препоруке за превод, било да направи нову реч или искористи неку стару. Једном преведн нови израз би се везао за контекст и мотивацију кроз употребу.
Ево и примера за реч за коју већ постоји тема . Нека је у неком тренутку настала потреба да се на српски преведе реч provider. Људи из установе задужене за превођењење нових израза издају препоруку да се реч преводи са омогућитељ (наравно пре него што се устали употреба речи провајдер). Овај израз би тада ушао у употребу и израз омуогућитељ интернета би се користио, а да то ником не смета.
Колико ја знам овакве установе постоје у скандинавским земљама и у Израелу.
Наравно неке речи је бесмислено преводити и једноставно их треба преузимати. Ту бих пре свих убројао:
1. Речи за биљне и животињске врсте које на нашем поднебљу не постоје па за њих немамо реч. На пример банана, киви, кенгур итд 2. Речи које су за неки нови појам измишљене, а немају очигледну етимологију у језику настанка или је немају уопште. Овде бих посебно убројао и речи које су настале као скраћеница више израза. На пример: ласер (light amplification by stimulated emission of radiation), транзистор (transfer resistor), бит (binary digit) и друге. Пример за ове које немају етимологију у језику је на пример реч кликнути од (click). Та реч је у ствари подражавање одговарајућег звука што се легитимно може узети као реч било којег језика.
Иначе савршено се слажем да се код нас присутна група људи који стране речи користе попут Феме из "Покондирене тикве", чак се може говорити и о друштвеном слоју који бих назвао транспарентне тикве.
Огњен
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Pedja
администратор
староседелац
   
Ван мреже
Пол: 
Организација: DataVoyage
Име и презиме: Предраг Супуровић
Струка: програмер
Поруке: 1.959
|
 |
« Одговор #2 у: 19.38 ч. 30.07.2006. » |
|
Milsim da su upravo primeri koje si naveo (LOAD i RUN) primeri prevodjena uz postovane konteksta i motivaciej reci. Zasita, prevoditi load kao tovar kod nase ne moze da prodje zato se ta rec i prevodi kao ucitavanje kada se radi o ucitavanju podataka iz datoteke (jer takav prevod ima i odgovarajuci kontekst i motivaciju) ali se prevodi i kao napuni, ako se objasnjva komanda LOAD u recimo asembleru jer ta komanda zaista znaci NAPUNI (registar, ili konkretnu memorijsku lokaciju), opet uz postovanje i konteksta i motivacije.
Prevode komande RUN naravnoda niej POTRCI, jer je to i van konteksta i van motivaciej reci potrcati, te se to i prevodi kao IZVRSI, jer tako ima i odgovarajuci kontekst i odgovarajucu motivaciju u nasem jeziku. Doduse, u nekim kontekstima, uglavnom zargonskim, zaista se za izvrsavanje programa moze reci protrcavanje, ali je to vrlo retko i prakticno je ograniceno samo na interni zargon progamera.
Inace, slazem se da uopste ne bi bilo lose da imamo instituciju koja bi se ovim bavila. Problem je sto jezikoslovci uglavnom ne poznaju terminologiju ove vrste jer se radi o novim tehnologijama, tako da je tu u stvari potrebna prilicno multidisciplinarna grupa ljudi d abi mogli da naprave korektne standarde prevodjenja.
Mnogo je realnije da se formiraju nezavisne grupe koje prsoto uvode samonormiranje u prevodjenju i tako na neki nacin dovedu do standarda prevodjenja. Tu je problem sto su u takvim grupama cesto najangazovaniji ljudi koji dobro poznaju tehnologije iz kojih se preuzimaju nove reci, ali nisu strucni za jezik.
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
ognjenmi
језикословац
члан
  
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Поруке: 76
|
 |
« Одговор #3 у: 20.06 ч. 30.07.2006. » |
|
Слажем се ја у потпуности да потрчи у рачунарству не преноси контекст превода. Ја сам само желео да кажем да се ни творци нових технологија у енглеском језику нису трудили да пренесу контекст када су бирали изразе. Наравно да је најбољи онај превод који преноси контекст и мотивацију, али када истог нема, обично теог контекста нема ни у страном језику, па је, по мени, боље превести, али наравно не по сваку цену јер би се добијале бесмислене речи. Нпр немогуће је превест undo једном речју, разуради је баш бесмислено.
Огњен
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Pedja
администратор
староседелац
   
Ван мреже
Пол: 
Организација: DataVoyage
Име и презиме: Предраг Супуровић
Струка: програмер
Поруке: 1.959
|
 |
« Одговор #4 у: 20.33 ч. 30.07.2006. » |
|
Ствар је у томе сто је у енглеском језику сасвим нормално извући реч ван контекста и дати јој ново значење. У српском језику то иде много теже. Због тога и имамо сталан проблем што не можемо буквално да преводимо енглеске рачунарске термине.
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
ognjenmi
језикословац
члан
  
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Поруке: 76
|
 |
« Одговор #5 у: 20.44 ч. 30.07.2006. » |
|
Заиста ме занима шта чини енглески језик погодним за извлачење из контекста. Да ли су само навикли да то раде, да ли је то недостатак падежа, деклинација и конјугација или је по среди нешто треће?
Огњен
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
d@do
члан
 
Ван мреже
Организација:
Поруке: 184
|
 |
« Одговор #6 у: 21.58 ч. 30.07.2006. » |
|
Tema je super. У нашој земљи би требало да постоји озбиљна установа која се бави преводом нових израза на наш језик. Када се нови израз појави ова установа би требала да да препоруке за превод, било да направи нову реч или искористи неку стару. Једном преведн нови израз би се везао за контекст и мотивацију кроз употребу.
U potunosti se slažem sa prijedlogom Ognjena, da se osnuje ozbiljna ustanova koja bi sa bavila prevodom novih izraza na naš jezik. I mislim da im ne bi trebao biti problem to prevođenje stručne terminologije (iz bilo koje oblasti). Vrlo je jednostavno kontaktirati stručnu osobu za oblast iz koje riječ dolazi i tražiti stručnu definiciju riječi kao i šire objašnjenje. Na osnovu tih informacija, a u skladu sa normama srpskog jezika, ta ustanova bi mogla da nađe najbolje rješenje koje bi kasnije trebalo da bude opšte prihvaćeno. Takođe ne vidim razlog zašto ta ista ustanova ne bi imala forum sličan ovome u kom bi se mogao čuti i glas naroda. Tačnije, prije uvođenja svake nove riječi, bi trebalo otvoriti sedmodnevnu (lupam) polemiku i poslije toga na osnovu stručnog mišljenja, normi srpskog jezika i glasa (mišljenja) naroda uvesti odgovarajuću zamjenu za tu riječ. Na osnovu svega ovog, predlažem administatoru da (naravno, ukoliko se slaže), masnim slovima, pokrene temu "Uvođenje ustanove za prevod stranih riječi" na osnovnoj strani foruma (ili teme sličnog naziva). Cilj te teme bi bio da, po principu peticije, vidimo kolika je zainteresovanost (a i opravdanost) za uvođenje odgovarajuće ustanove. Ukoliko bi inicijativa imala veliku podršku, onda ne bi bilo loše postaviti temu pomoću koje bismo mogli definisati korake tj. proceduru potrebnu za pokretanje stvarne inicijative kod nadležnih organa u Srbiji (mi iz Republike Srpske bi izvršili pritisak na naše institucije da se u to uključe, naravno ukoliko inicijativa prođe). Uspostavljanjem takve ustanove bi se stalo u kraj nestručnom prevodjenju stranih riječi (kao i nedoumicama), jer bi odluke takve ustanove bile obavezujuće a i riješila postojeće probleme. Toliko od mene. Pozdrav iz Republike Srpske d@do
|
|
« Задњи пут промењено: 22.03 ч. 30.07.2006. од d@do »
|
Сачувана
|
|
|
|
Pedja
администратор
староседелац
   
Ван мреже
Пол: 
Организација: DataVoyage
Име и презиме: Предраг Супуровић
Струка: програмер
Поруке: 1.959
|
 |
« Одговор #7 у: 08.24 ч. 31.07.2006. » |
|
Нисмо ми толико јаки да можемо да покрећемо петиције.
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Maduixa
староседелац
  
Ван мреже
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 1.014
|
 |
« Одговор #8 у: 15.21 ч. 01.08.2006. » |
|
Ja bih samo da dodam da trchati nije jedino znacenje reci RUN u engleskom jeziku. To run the business, shop, etc. Ne znaci da neko trci radnju ili posao, nego da je (ga) vodi. The train runs between... Ne znaci da voz trci izmedju.... nego da saobraca.... i tako dalje. Za ostala znachenja prilazem link. U potpunosti se slazem s Pedjom i Ognjenom, osim u vezi sa osnivanjem "Ustanove za prevodjenje stranih reci". To me malo podsecha na Orvelovu 1984. Bolje bi bilo osvestiti kako prevodioce tako i strucnjake da konslutuju jedni druge kad nalete na neke nove strane reci za koje jos ne postoji adekvatna rec u srpskom, a ne da sami rade na svoju ruku, pa onda dobijemo "prednjak" i "zadnjak"... 
|
|
« Задњи пут промењено: 16.25 ч. 08.01.2007. од Maduixa »
|
Сачувана
|
Ni najtemeljnije planiranje ne može da zameni čistu sreću. Murphy /Danov zakon/
|
|
|
ognjenmi
језикословац
члан
  
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Поруке: 76
|
 |
« Одговор #9 у: 15.34 ч. 01.08.2006. » |
|
To nikako nije Orvelova 1984. Mnoge ozbiljne zemlje imaju ovakvu ustanovu. Njene odluke nisu obavezujuce, vec su predlog koji daju najkopmetentniji ljudi. Ovo je slucaj sa npr. skandinavskim zemljama koje svakako nemaju Velikog brata i sobu 101.
Ognjen
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Maduixa
староседелац
  
Ван мреже
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 1.014
|
 |
« Одговор #10 у: 16.10 ч. 01.08.2006. » |
|
To nikako nije Orvelova 1984. Mnoge ozbiljne zemlje imaju ovakvu ustanovu. Njene odluke nisu obavezujuce, vec su predlog koji daju najkopmetentniji ljudi. Ovo je slucaj sa npr. skandinavskim zemljama koje svakako nemaju Velikog brata i sobu 101.
Ognjen
Dobro, de, Ognjene, nemoj da uzimas to toliko k srcu. S druge strane, ako bi u skandinavskim zemljama poceli da svi skacu u bunar, mislis da bi to i Srbi trebalo da rade, samo zato sto to rade u skandinavskim zemljama? Mislim da ne treba imitirati po svaku cenu. Ako uopste smem da iznesem svoje skromno misljenje....
|
|
|
Сачувана
|
Ni najtemeljnije planiranje ne može da zameni čistu sreću. Murphy /Danov zakon/
|
|
|
Pedja
администратор
староседелац
   
Ван мреже
Пол: 
Организација: DataVoyage
Име и презиме: Предраг Супуровић
Струка: програмер
Поруке: 1.959
|
 |
« Одговор #11 у: 16.24 ч. 01.08.2006. » |
|
U potpunosti se slazem s Pedjom i Ognjenom, osim u vezi sa osnivanjem "Ustanove za prevodjenje stranih reci". To me malo podsecha na Orvelovu 1984. Bolje bi bilo osvestiti kako prevodioce tako i strucnjake da konslutuju jedni druge kad nalete na neke nove strane reci za koje jos ne postoji adekvatna rec u srpskom, a ne da sami rade na svoju ruku...
Па управо је добар начин да постоји некаква организација/установа коај ће да омогући комуникацију. На крају крајева, већ је имамо, Матицу српску, само терба да почне и тиме да се бави.
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Maduixa
староседелац
  
Ван мреже
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 1.014
|
 |
« Одговор #12 у: 16.32 ч. 01.08.2006. » |
|
U potpunosti se slazem s Pedjom i Ognjenom, osim u vezi sa osnivanjem "Ustanove za prevodjenje stranih reci". To me malo podsecha na Orvelovu 1984. Bolje bi bilo osvestiti kako prevodioce tako i strucnjake da konslutuju jedni druge kad nalete na neke nove strane reci za koje jos ne postoji adekvatna rec u srpskom, a ne da sami rade na svoju ruku...
Па управо је добар начин да постоји некаква организација/установа коај ће да омогући комуникацију. На крају крајева, већ је имамо, Матицу српску, само терба да почне и тиме да се бави. Matica Srpska je zaduzena za srpski jezik, a ne za to kako cemo da prevodimo strane reci. Matica Srpska je isto sto i Kraljevska akademija u Spaniji, koja sluzi za normiranje i negovanje spanskog jezika a ne za odredjivanje kako ce se reci prevoditi. Obicno takvi organizmi osluskuju narod, pa onda odluce da li je ili nije neka rec toliko odomacena da bi mogla da udje u zvanichni recnik tog jezika. Znaci, neka rec ulazi ili ne ulazi u recnik na osnovu ucestalosti njene upotrebe u narodu, a ne zato sto je to tamo neki akademik resio da tako to bude. Uostalom, engleski jezik nema ni jednu instituciju koja bi odredjivala norme jezika, i nista im ne fali. Stavise, engleski je postao vodeci strani jezik u svetu.
|
|
|
Сачувана
|
Ni najtemeljnije planiranje ne može da zameni čistu sreću. Murphy /Danov zakon/
|
|
|
ognjenmi
језикословац
члан
  
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Поруке: 76
|
 |
« Одговор #13 у: 17.49 ч. 01.08.2006. » |
|
Nisam siguran da nemaju instituciju za normiranje jezika, narocito u Velikoj Britaniji. To sto je vodeci jezik posledica je drugih faktora, vise finansijskih nego jezickih.
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
ognjenmi
језикословац
члан
  
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Поруке: 76
|
 |
« Одговор #14 у: 17.53 ч. 01.08.2006. » |
|
Kad smo kod skakanja u bunar. Ne mislim da je sve na zapadu i savrseno, ali mislim da je ustanova za prevod novih termina zaista potrebna. Bas zato sto ne mislim da je savrseno i volim da prevedem rec.
Ognjen
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Maduixa
староседелац
  
Ван мреже
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 1.014
|
 |
« Одговор #15 у: 18.15 ч. 01.08.2006. » |
|
Nisam siguran da nemaju instituciju za normiranje jezika, narocito u Velikoj Britaniji. To sto je vodeci jezik posledica je drugih faktora, vise finansijskih nego jezickih.
Ognjeni, veruj mi na rec, nemaju. Aktivno ucestvujem u jednom forumu za jezike, i bilo je reci o tome. Da, postoji Oksford, postoji Kembridz, ali sta cemo sa amerckim, australijskim, irskim itd. engleskim, koji su jednako vazeci? Sa poslednjom konstatacijom se slazem u potpunosti, ali mislim da je u ovj nasoj raspravi irelevantna.
|
|
|
Сачувана
|
Ni najtemeljnije planiranje ne može da zameni čistu sreću. Murphy /Danov zakon/
|
|
|
d@do
члан
 
Ван мреже
Организација:
Поруке: 184
|
 |
« Одговор #16 у: 22.31 ч. 01.08.2006. » |
|
Natasha2000, imam jedno hipotetičko pitanje za tebe: Da li bi poštovala prevod za neku riječ donesenu od strane ustanove koja bi na osnovu mišljenja odgovarajućeg stručnog kadra, koji konsultuje (namjerno ne kažem poštuje) postojeće jezičke norme, traži mišljenje stručnjaka iz oblasti iz koje riječ dolazi i uvažava prijedloge iz običnog naroda (tj. njegove stavove bazirane na principu javne rasprave koji bi imale veliki uticaj na usvajanje) tj. koja bi se trudila da samo donošenje odluke bude u interesu i naroda i unaprijeđenja jezika? Pozdrav d@do
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Maduixa
староседелац
  
Ван мреже
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 1.014
|
 |
« Одговор #17 у: 22.43 ч. 01.08.2006. » |
|
Dado,
Kad bi takva ustanova postojala, sigurno da bih je prihvatila. Ali ne postoji, a i ako bi se osnovala, cisto sumnjam da bi se odrzao taj princip koji si ti naveo.
Nemam nista protiv ustanove koja bi na osnovu osluskivanja naroda donosila i menjala pravila. Ali ne za prevode. Ne moze nikakva ustanova da mi odredi da ja za brauser moram da koristim rec citac. Ustanova moze samo da ukljuci tu rec u recnik srpskog jezika ukoliko ustanovi da se rec citac dovoljno ucestalo koristi u sirokim narodnim masama za brauser. Ili obrnuto, ako je slucaj da ne rec citac, nego rec brauser, udje u siroku upotrebu u narodu, onda je zadatak te ustanove da USTANOVI (i nista vise) da ta rec brauser ima dovoljno siroku upotrebu da bi mogla da se upise u srpski recnik kao nova rec. Tudjica, al' sta cemo. I subara, i cizma i bunda su nekad bile tudjice, a sad vise nisu.
Ne znam da li sam uspela da objasnim sta tacno mislim...
Ako nisam, spremna sam da odgovorim na bilo koje pitanje u cilju razjasnjenja mog stava po ovom pitanju.
|
|
« Задњи пут промењено: 22.47 ч. 01.08.2006. од natasha2000 »
|
Сачувана
|
Ni najtemeljnije planiranje ne može da zameni čistu sreću. Murphy /Danov zakon/
|
|
|
d@do
члан
 
Ван мреже
Организација:
Поруке: 184
|
 |
« Одговор #18 у: 23.24 ч. 01.08.2006. » |
|
Samo mi potvrdi da li sam dobro shvatio tvoj stav: Ti bi prihvatila takvu instituciju ali joj ne bih dozvolila da ti nešto naredi ( i nije njen cilj da ti nešto naredi već da pokaže kako izgleda najprihvatljivije rješenje)? Ako sam dobro shvatio, prema tvom iznesenom stavu, to je upravo ono što Matica Srpske radi tj. osluškuje i ako se našto ustali onda tu istu riječ prihvati. Ja sam sad bio na prezentaciji Matice Srpske i nisam mogao naći da li postoji oblast koja reguliše prevod. jer ako ne postoji moglo bi se desiti (a i dešava se i ja se upravo borim protiv toga) da se neke riječi pogrešno prevedu, postanu ustaljene i na kraju bi se trebale usvojiti (vjerovatno se i usvoje). I zato su po meni potrebne ustanove koje bi djelovale preventivno i koje bi najvjerodostojnije prevele poštujući i pravila i javnost u radu. Inače, moj stav je vrlo jednostavan: Javnost u radu i mogućnost da se bilo ko uključi i komentariše, pa da svi damo neko mišljenje i da se u svrhu unaprijeđenja (a ne nametanja gornjaka i donjaka) izabere najadekvatnija riječ. I još uvijek mislim da je javnost u radu najbolje rješenje i da ga je moguće i potrebno postići u cilju izbora opšteprihvatljivih rješenja (a ne nametanja). Svako ko bi bio nezadovoljan izborom dobio bi razloge zbog kojih je nešto usvojeno (i da potoji mogućnost žalbe i da odrđena komisija utvrdi da li je opravdana). U suštini ovo izgleda obimno ali za većinu riječi postojalo bi jednostavno rješenje a samo za neke bi trebao kompromis ali bi svako rješenje bilo elaborirano.
|
|
« Задњи пут промењено: 23.30 ч. 01.08.2006. од d@do »
|
Сачувана
|
|
|
|
Maduixa
староседелац
  
Ван мреже
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 1.014
|
 |
« Одговор #19 у: 23.36 ч. 01.08.2006. » |
|
Mislim da su ti namere veoma dobre, ali nazalost takodje mislim da je to sto si ti smislio, nemoguce, iz prostog razloga sto je neizvodljivo i previse obiman posao. Kao sto vec svi znamo, "svijetu se ne moze ugoditi" tako da bi se uvek nasao neko koniej zadovoljan, i bilo bi ih relativno mnogo, pa bi onda morala da se upotrebi citava vojska koja bi samo odgovarala na zalbe, a mislim da se za to nema ni vremena ni para, a bogami, ni volje.
Matica Srpska, ako radi to sto ti kazes, osluskuje pa onda ubacuje u recnik, onda radi upravo ono sto ste vi trazili - ustanovljava kad je neka nova rec dovoljno upotrebljavana da bi mogla da postane deo srpskog recnika. I sa tim bi trebalo da budete zadovoljni. Ni jedna druga jezicka Akademija na ovome svetu ne radi vishe. Mislim da bi bolje bilo da se radi na tome da se neprocenjivo znanje Matice Srpske stavi na Internet i na taj nachin omoguci pristup sirokim narodnim masama, nego da se taj novac trosi na ustanovu koja bi diktirala kako cu ja da zovem brauser. Jer upravo je to ono sto bi pomoglo opismenjavanju sirokih narodnih masa koje su, kako smo se vec svi ovde ranije i u drugim temama slozili, polupismene.
|
|
|
Сачувана
|
Ni najtemeljnije planiranje ne može da zameni čistu sreću. Murphy /Danov zakon/
|
|
|
d@do
члан
 
Ван мреже
Организација:
Поруке: 184
|
 |
« Одговор #20 у: 00.00 ч. 02.08.2006. » |
|
Matica Srpska, ako radi to sto ti kazes, osluskuje pa onda ubacuje u recnik, onda radi upravo ono sto ste vi trazili - ustanovljava kad je neka nova rec dovoljno upotrebljavana da bi mogla da postane deo srpskog recnika. U nekim slučajevima kao što je konkretno pretraživač,koja je prema linku Bojana Bašićaj već poprilično upotrebljavana, postoji mogućnost da bude prihvaćena kao prevod za brauzer ali sam 99% siguran da nije adekvatna. Ja to pravilo nikad neću prihvatiti jer se kosi sa zdravim razumom a nek prihvati ko hoće.
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Maduixa
староседелац
  
Ван мреже
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 1.014
|
 |
« Одговор #21 у: 00.05 ч. 02.08.2006. » |
|
Matica Srpska, ako radi to sto ti kazes, osluskuje pa onda ubacuje u recnik, onda radi upravo ono sto ste vi trazili - ustanovljava kad je neka nova rec dovoljno upotrebljavana da bi mogla da postane deo srpskog recnika. U nekim slučajevima kao što je konkretno pretraživač,koja je prema linku Bojana Bašićaj već poprilično upotrebljavana, postoji mogućnost da bude prihvaćena kao prevod za brauzer ali sam 99% siguran da nije adekvatna. Ja to pravilo nikad neću prihvatiti jer se kosi sa zdravim razumom a nek prihvati ko hoće. Ja te potpuno razumem, posto sam i ja bila uzasno neprijatno iznenadjena kad mi je taj isti Bojan Bashic rekao da sankcionisati u stvari ne znaci kazniti, nego odobriti. Eto ti jos jedne reci stranog porekla u srpskom koja se siroko koristi u svom potpuno suprotnom znacenju od originala na engleskom jeziku. Medjutim, tako stoje stvari u narodu i tu ni ti ni ja nista ne mozemo. Recnik jednog jezika se bogati na taj nacin - ili narod prihvati neku rec ili je ne prihvati. I kako je narod prihvati, makar to bilo i pogresno, tako ce se i jedino koristiti u nekom jeziku.
|
|
« Задњи пут промењено: 00.23 ч. 02.08.2006. од natasha2000 »
|
Сачувана
|
Ni najtemeljnije planiranje ne može da zameni čistu sreću. Murphy /Danov zakon/
|
|
|
d@do
члан
 
Ван мреже
Организација:
Поруке: 184
|
 |
« Одговор #22 у: 00.12 ч. 02.08.2006. » |
|
Teško mi je kao mašincu prihvatiti nešto što nema logike. Valjda mi zato govore da nisam fleksibilan tj. savitljiv  .
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
ognjenmi
језикословац
члан
  
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Поруке: 76
|
 |
« Одговор #23 у: 00.35 ч. 02.08.2006. » |
|
Sustina ustanove je da termin prevede pre nego sto ona uopste dodje do sirokih narodnih masa, a ne kad termin udje u upotrebu. Taj brauzer je proliveno mleko za kojim ne vredi plakati (mada ja placem  ). Napomena. Ovo je 100% provereno iz prve ruke i 100% tacno. Svaka nova tehnologija provede 10 godina pre svoje komercijalizacije u Americi sto znaci minimum 15 godina pre komercijalizacije u Srbiji, a 20 pre nego sto ovde udje u siroke narodne mase. Prvih 10 godina se nova tehnologija koristi u vojne svrhe, pa u ovom periodu doticna ustanova o istoj i ne sluti, ali vec prvih meseci po pojavljivanju iste u javnosti bi trebalo da reaguje i prione na posao. Ognjen P.S. Pretpostavljam da bi kao tipican predstavnik naseg naroda, ako ni zbog ceg durgog ono u inat, govorila brauzer. To je klasicna osobina naseg naroda. Naravno, to niko ne bi smeo da ti zabrani.
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
ognjenmi
језикословац
члан
  
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Поруке: 76
|
 |
« Одговор #24 у: 00.56 ч. 02.08.2006. » |
|
Mi svasta odve pricamo, ali moje misljenje je da je situacija u nasem jeziku za crvenu uzbunu. Ako se nesto ne uradi nas jeyik ce izgledati od prilike ovako (mozda vrlo brzo, nekih 30, 40 godina):
"Getapoavo sam ovog morninga oko sest aura. O ne opet taj dzob. Za brekfast opet hotdogovi, tinkovao sam. Setapovao sam svoj bed. Vosovao sam svoj fejs i sauerovao se. Dresovao sam underver i sirt i sitovao na cer. Nisam indzojovao u hotdogovima ali sam filovao stomak inaf da persistujem dzob."
Svi sve razumemo zar ne, ali naseg jezika ovde vise nema, osim u predlozima, reccama, zamenicama i uzvicima.
Ognjen
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Maduixa
староседелац
  
Ван мреже
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 1.014
|
 |
« Одговор #25 у: 01.21 ч. 02.08.2006. » |
|
A bre Ognjene, pa ti ga bas pretera!  (Nema veze, bas si me lepo nasmejao) Samo jedna mala napomena. Ovo razumemo ti i ja i oni koji govore engleski. Moja baba ne razume. A ni tvoja, pretpostavljam. Ince, iako bih ja govorila brauzer (i to ne iz inata, mad aumem da se inatim i to zdravo srpski, kad hocu:)), ipak sam strogo protiv govora a la "Luna Lu". I slazem se s tobom, u potpunosti. Crveno je crveno... 
|
|
|
Сачувана
|
Ni najtemeljnije planiranje ne može da zameni čistu sreću. Murphy /Danov zakon/
|
|
|
Ана Ливија Плурабел
члан
 
Ван мреже
Организација:
Поруке: 76
|
 |
« Одговор #26 у: 12.14 ч. 17.10.2006. » |
|
Слажем се да треба да постоји установа која би се бавила превођењем страних термина на српски, наравно, састављена од образованих представника разних дисциплина и спремна да, ако је баш неопходно, прихвати и туђицу, али барем да је прилагоди духу нашег језика... Оно са чим се не слажем јесте то ослушкивање широких народних маса. Пре свега, неко већ рече да, кад се нека реч увуче у поменуте ШНМ, буде касно. Друго, постоји нешто што се зове књижевни језик (прихваћена језичка норма међу образованим слојевима) и колоквијални језик којим говоре ШНМ. У Енглеској је тај књижевни језик тзв. BBC English, у Немачкој Hoch Deutsch... И замислите сад да један Оксфорд дозвољава да се језик нормира према ономе како говоре у источном Лондону, нпр. Књижевни језик могу и морају да нормирају људи који су за то меродавни, што значи да ипак морају да поседују завидан (не чак ни "неки") степен образовања. Да је до ослушкивања ШНМ, имали бисмо три, евентуално четири падежа... Па ослушкујемо народ, а он каже да му је тешко да учи седам падежа... А и шта ће нам толико, кад се разумемо и кад кажемо "Идем из Ниш" (без икаквог омаловажавања, ово је само илустрација разлике између колоквијалног и књижевног језика. Овај облик је савршено прихваћен у области у којој се користи). Дакле, меродавна установа за увођење страних речи у српски - ЗА.
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Зоран Ђорђевић
староседелац
  
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Име и презиме:
Струка: Дипл. инж.
Поруке: 2.364
|
 |
« Одговор #27 у: 22.02 ч. 19.10.2006. » |
|
Онај филм ''Бајка о боксеру'' у оригиналу се зове ''The Cinderella Man''. Преводилац је нашао добро решење. Преименовао је наслов, а задржао суштину. Смислио је да то буде ''бајка'' (са срећним крајем) и додао оно о чему се ради. Не знам како би се ''боркиње'' снашле у оваквој ситуацији. Вероватно би покушале да некако маскулинизирају сироту Пепељугу.
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Maduixa
староседелац
  
Ван мреже
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 1.014
|
 |
« Одговор #28 у: 22.18 ч. 19.10.2006. » |
|
Ma Anči, nisi ti ništa razumela.... Osluškivanje ŠNM se ne odnosi na iskrivljavanje jezika, nego na učestalost upotrebe nekog novog pojma. Ako svi koriste reč brauser a niko ili malo ko koristi reč pretraživač onda bi trebalo da se u srpki rečnik uključi i reč brauser. Ovo je samo primer, nikako poziv da opet otpočnemo raspravu o tim dvema konkretnim rečima. Zorane, slažem se s vama u vezi sa naslovom filma. Odlično rešenje. A to "borkinje"... Bilo bi ženski borci?  hehehehe... Mogle bi da budu i borčice boračice, itd... A možda bismo mogli da upotrebimo vež postojeću reč i da ih nazovemo ratnicama? 
|
|
|
Сачувана
|
Ni najtemeljnije planiranje ne može da zameni čistu sreću. Murphy /Danov zakon/
|
|
|
Ана Ливија Плурабел
члан
 
Ван мреже
Организација:
Поруке: 76
|
 |
« Одговор #29 у: 10.27 ч. 20.10.2006. » |
|
Sustina ustanove je da termin prevede pre nego sto ona uopste dodje do sirokih narodnih masa, a ne kad termin udje u upotrebu. Taj brauzer je proliveno mleko za kojim ne vredi plakati (mada ja placem  ). @ Наташа2000 О овоме говорим
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Maduixa
староседелац
  
Ван мреже
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 1.014
|
 |
« Одговор #30 у: 10.59 ч. 20.10.2006. » |
|
Sustina ustanove je da termin prevede pre nego sto ona uopste dodje do sirokih narodnih masa, a ne kad termin udje u upotrebu. Taj brauzer je proliveno mleko za kojim ne vredi plakati (mada ja placem  ). @ Наташа2000 О овоме говорим OK. Razumem. To ne bi bilo uopste lose. Medjutim, zabravljamo jednu bitnu stvar. To je gotovo nemoguce. Pogotovu u oblasti informatike. Informacija o "necemu" stize do SNM mnogo pre nego do za jezik zaduzenih ustanova. Pa do relativno skoro nismo cak imali ni jedan jedini program preveden na srpski. Ja sam do pre sest godina zivela u Srbiji, i koristila sam (kao i mnogi od vas) Windows na engleskom. To sto vi predlazete je moguce u oblasti, na primer, medicine, gde prvo strucnjaci saznaju za nesto novo, pa ga prevedu pa onda to objave narodu. U onim oblastima gde je proces obrnut, to je NEMOGUCE. Moje skromno misljenje.
|
|
|
Сачувана
|
Ni najtemeljnije planiranje ne može da zameni čistu sreću. Murphy /Danov zakon/
|
|
|
Pedja
администратор
староседелац
   
Ван мреже
Пол: 
Организација: DataVoyage
Име и презиме: Предраг Супуровић
Струка: програмер
Поруке: 1.959
|
 |
« Одговор #31 у: 08.16 ч. 21.10.2006. » |
|
Osluškivanje ŠNM se ne odnosi na iskrivljavanje jezika, nego na učestalost upotrebe nekog novog pojma. Ako svi koriste reč brauser a niko ili malo ko koristi reč pretraživač onda bi trebalo da se u srpki rečnik uključi i reč brauser. Таман посла. Па нормирање управо и служи за то да се наопаке ствари искључе. Народ може да прича како год жели, али у литератури, а нарочито новинама, то не сме да се дешава. Нормирање језика не забрањује коришћење речника који није у норми, али прави разлику између писменог и неписменог.
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Maduixa
староседелац
  
Ван мреже
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 1.014
|
 |
« Одговор #32 у: 09.35 ч. 21.10.2006. » |
|
Da je to sve tako kako ti kazes nikada ne bi postalo PRAVILNO reci ZADNJI u smislu poslednji. Zapravo, kad sam ja isla u skolu i nije. Ali po svoj prilici, neko je "osluskisvao narod" pa je odlucio da od sada ZADNJI u znañenju poslednji bude ispravno. Ako je zadnji mogao da postaner pravilan, stvarno ne vidim zasto ne bi to mogao da bude i brauser. Jezik je ziva stvar i ne mozes je ukalupiti i okamenti u neka kruta pravila koja nemaju veze s mozgom a jos manje sa jezickom stvarnoscu jednog naroda. Ako to uradimo, dobicemo ono sto imaju Hrvati. Gramaticari izmisljaju nova pravila i brisu stara, a narod i dalje prica kako je vekovima pricao. Na kraju, jedino sto mogu da postignu je da se ne razumeju sa sopstvenim narodom.
|
|
|
Сачувана
|
Ni najtemeljnije planiranje ne može da zameni čistu sreću. Murphy /Danov zakon/
|
|
|
Бојан Башић
језикословац
староседелац
  
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Име и презиме:
Поруке: 1.611
|
 |
« Одговор #33 у: 10.49 ч. 21.10.2006. » |
|
Zapravo, kad sam ja isla u skolu i nije. Ali po svoj prilici, neko je "osluskisvao narod" pa je odlucio da od sada ZADNJI u znañenju poslednji bude ispravno. Nije baš stvar u narodu, zadnji je postalo pravilno zato što je M. Stevanović (veoma ugledni lingvista) iscrpno analizirao dela mnogih dobrih pisaca (Vuk, Daničić, Đalski, Šenoa, Sremac, Jaša Ignjatović, Vjenceslav Novak, Ivo Vojnović, Ivo Ćipiko, Milan Rešetar, Antun Barac, August Cesarec, Ivan Goran Kovačić, Veljko Petrović, Isidora Sekulić, Tin Ujević, Branko Ćopić i drugi), i kod njih je pronašao takvu upotrebu. Nego, ja nemam mnogo toga protiv brauzera (mada ne znam odakle nataši s u sredini umesto z), moguće je da će za nekoliko godina toliko ući u uho da se neće više osećati kao tuđica (a mnogi se iznenade kada čuju koliko reči koje oni svakodnevno upotrebljavaju nisu srpske), iako bi mi se, naravno, više svidelo da se ozvaniči neki od mnogobrojnih domaćih termina koji su u upotrebi. Ono što je jedino stoprocentno neprihvatljivo je: „Onda otvoriš browser i...“ (ili, ne daj bože: „Онда отвориш browser и...“).
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Pedja
администратор
староседелац
   
Ван мреже
Пол: 
Организација: DataVoyage
Име и презиме: Предраг Супуровић
Струка: програмер
Поруке: 1.959
|
 |
« Одговор #34 у: 14.14 ч. 21.10.2006. » |
|
Не видим сврху зашто понављати целу причу са browser-ом. То је већ дискутовано до детаља. Ове је тај израз само наведен као пример. Da je to sve tako kako ti kazes nikada ne bi postalo PRAVILNO reci ZADNJI u smislu poslednji. Zapravo, kad sam ja isla u skolu i nije. Ali po svoj prilici, neko je "osluskisvao narod" pa je odlucio da od sada ZADNJI u znañenju poslednji bude ispravno.
Нормирање не значи да се језик затвори, закључа и учини непроменљивим, већ да се поставе правила језика и да се као исправно прихвата само оно што се уклапа у правила. То је ипак другачије него да се све што је постало уобичајено у свакодневном изговору прихвата као исправно.
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
alcesta
језикословац
староседелац
  
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Име и презиме:
Поруке: 1.865
|
 |
« Одговор #35 у: 15.19 ч. 22.10.2006. » |
|
Ali i pravila se nekada menjaju, ne tako često ali se menjaju. To je ono što Bugarski naziva upotrebnom normom. E sad, stvar je u tome da nisu ŠNM one koje određuju šta će se od često korišćenih izraza ući u okvir upotrebne norme, nego stručnjaci koji se time bave. Tako, npr, sad je prihvaćeno da nije pogrešno reći zadnji umesto poslednji, i biti na telefonu umesto pored telefona, ali i dalje NIJE prihvaćeno, i sumnjam da će uskoro biti, da momak ženi devojku. Ako bi nam učestalost korišćenja bila glavno polazište, ovo bi već odavno bilo prihvaćeno kao pravilno, jer se pravilan izraz gotovo nigde više i ne čuje.
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Мирна
језикословац
члан
  
Ван мреже
Организација:
Поруке: 159
|
 |
« Одговор #36 у: 11.30 ч. 30.10.2006. » |
|
Враћамо се на проблем „покондирене тикве“.
Ја сам својим ушима чула у аутобусу како једна девојка другој каже: „Стендапирај, излазимо“.
Немам ништа против станих речи у нашем језику ако су умесне. Више волим „поштену“ страну реч него неку натегнуту српску. Али ШНМ су неодговорне према језику, малтретирају га на све могуће начине. То већ почиње да личи на шиканирање сопственог језика. Као да је срамота рећи: „Устани, излазимо“.
|
|
|
Сачувана
|
Језик је дом бића. (Хајдегер)
|
|
|
aleksandra7
члан
 
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Име и презиме:
Поруке: 58
|
 |
« Одговор #37 у: 19.26 ч. 14.03.2009. » |
|
Neko vreme prevodim sa grčkog jezika i zaista nije moguće bukvalno prevoditi, jednostavno menja se red reči u rečenici, a ukoliko bukvalno prevodiš to nije u duhu srpskog jezika.
|
|
« Задњи пут промењено: 15.02 ч. 15.03.2009. од aleksandra7 »
|
Сачувана
|
|
|
|
Madiuxa
староседелац
  
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 7.477
|
 |
« Одговор #38 у: 21.35 ч. 14.03.2009. » |
|
Pa ovde se i ne govori o bukvalnom prevođenju, već o prevođenju po svaku cenu. Ni jedan jezik nije dobro prevoditi bukvalno. Nema nikakvog smisla. Ovde su tema reči i izrazi iz drugih jezika koji ulaze u naš jezik i da li ih treba po svaku cenu prevoditi (ne bukvalno!;)) ili ostaviti transkribovane (tipa, brauzer, fajl, i sl.)
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
aleksandra7
члан
 
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Име и презиме:
Поруке: 58
|
 |
« Одговор #39 у: 15.04 ч. 15.03.2009. » |
|
Malo maštovitosti i moglo bi se pronaći podosta lepih reči za njih, u našem tako bogatom jeziku.
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Madiuxa
староседелац
  
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 7.477
|
 |
« Одговор #40 у: 16.09 ч. 15.03.2009. » |
|
kao npr.?
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Miki
Гост
|
 |
« Одговор #41 у: 20.36 ч. 15.03.2009. » |
|
Ево ја да дам један пример: имамо тост — двопек, па можемо овако: сендвич — двокришка. 
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Madiuxa
староседелац
  
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 7.477
|
 |
« Одговор #42 у: 20.39 ч. 15.03.2009. » |
|
e, izvini ali tost i dvopek nisu jedno te isto. Tost pravis u tosteru, a dvopek kupujes u samoposluzi. Tost je blago res (osim ako ti ne zagori) a dvopek je tvrd.
hahah Dvokriska moze da asocira na bilo sta, jer kriska nije samo kriska hleba, nego i kriska lubenice, dinje, lepinje i sl...
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Miki
Гост
|
 |
« Одговор #43 у: 22.17 ч. 15.03.2009. » |
|
Је л’ то твоје тост-и- двопек-„нису исто“ исто као што ћушпајз-и- вариво-„нису исто“ или не?  6ТРМС каже за оба: препечен хлеб. 
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
|
Madiuxa
староседелац
  
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 7.477
|
 |
« Одговор #45 у: 22.22 ч. 15.03.2009. » |
|
Inače, dvopek se pravi tako što se kriške leba ture u rernu na blagu vatru pa se hleb suši dok ne postane hrskavo tvrd. Tost, ako postane tvrd, možeš da ga baciš, jer si ga preterao sa tostiranjem.
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
aleksandra7
члан
 
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Име и презиме:
Поруке: 58
|
 |
« Одговор #46 у: 16.40 ч. 16.03.2009. » |
|
kao npr.?
Ipak smatram da imamo dosta profesora književnosti pa nek se potrude i pronađu reči. Ipak bi to oni bolje od nas smislili. Al' kao i u drugim segmentima nedostaje nam istraživačkog duha.
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Madiuxa
староседелац
  
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 7.477
|
 |
« Одговор #47 у: 16.45 ч. 16.03.2009. » |
|
Ne vidim kako bi profesori književnosti bili pozvaniji od npr. informatičara da iznalaze nove reči za informatičke pojmove. Zapravo, to bi trebalo da rade lingvisti u saradnji sa informatičarima. Zaista ne vidim kakve veze imaju profesori književnosti.... 
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
aleksandra7
члан
 
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Име и презиме:
Поруке: 58
|
 |
« Одговор #48 у: 16.53 ч. 16.03.2009. » |
|
Ne vidim kako bi profesori književnosti bili pozvaniji od npr. informatičara da iznalaze nove reči za informatičke pojmove. Zapravo, to bi trebalo da rade lingvisti u saradnji sa informatičarima. Zaista ne vidim kakve veze imaju profesori književnosti....  Pa, lično profesore književnosti smatram ljudima koji znaju savršeno da vladaju jezikom i pravopisom. Meni to logično zvuči. A normalno saradnja sa informatičarima može.
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Madiuxa
староседелац
  
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 7.477
|
 |
« Одговор #49 у: 16.58 ч. 16.03.2009. » |
|
Hm, pa prof. književnosti, sama titula kaže, stručnjaci su za književnost. Naravno da će se oni bolje razumeti u jezik od npr. medicinara, ali ipak stručnjaci za pravopis i gramatiku su oni kojima je struka lingvistika, ne književnost... Berem ja to tako vidim...
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Ivona
члан
 
Ван мреже
Организација: i
Поруке: 52
|
 |
« Одговор #50 у: 17.03 ч. 16.03.2009. » |
|
Molim vas za pojašnjenje. Naime, kada se i koji nazivi gradova Srbije, kao lične imenice, prevode? Ako se prevodi npr. Beograd, zašto ne bi i Novi Sad?
Hvala!
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Madiuxa
староседелац
  
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 7.477
|
 |
« Одговор #51 у: 17.05 ч. 16.03.2009. » |
|
Molim vas za pojašnjenje. Naime, kada se i koji nazivi gradova Srbije, kao lične imenice, prevode? Ako se prevodi npr. Beograd, zašto ne bi i Novi Sad?
Hvala!
To ne zavisi od pravopisa srpskog jezika, već od pravopisa jezika na koji se prevodi.
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Ђорђе Божовић
језикословац
староседелац
  
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Име и презиме: Đorđe Božović
Струка: lingvist
Поруке: 4.322
|
 |
« Одговор #52 у: 19.17 ч. 18.03.2009. » |
|
Molim vas za pojašnjenje. Naime, kada se i koji nazivi gradova Srbije, kao lične imenice, prevode? Ako se prevodi npr. Beograd, zašto ne bi i Novi Sad?
Ne, toponimi se uglavnom ne prevode. Naši gradovi transkribuju se u strane latiničke jezike pomoću slova naše latinice. Ni Beograd se zapravo ne prevodi, već su Belgrad, Belgrade i dr. tradicionalna njegova imena u evropskim jezicima, pa su stoga izuzeta od pravila transkribovanja. (Kao kod nas Beč, umesto Vijena.) Lične imenice se, u stvari, uopšte dosta retko prevode sa jednog jezika na drugi. One se po pravilu transkribuju.
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Madiuxa
староседелац
  
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 7.477
|
 |
« Одговор #53 у: 19.22 ч. 18.03.2009. » |
|
Djole, transkribuju se U srpski IZ drugih jezika.  Iz srpskog u druge jezike se prenose onako kako to odredjuje pravopis ciljnog jezika. Beograd je na srpskom Beograd, ali ce na engleskom biti Belgrade, na spanskom Belgrado, na nemackom Belgrad i tako dalje. Novi Sad ce ostati Novi Sad, i tako redom, sve zavisii od pravopisa jezika na koji se prevodi. S obzirom da mi nemamo mnogo sveCki poznatih gradova, verujem da osim Beograda, ostali gradovi se prenose onako kao sto se pisu u srpskom. Mozda bi ih eventualno osakatili za kvake i kuke na č, ć, š i sl. ali to već zavisi od jezika na koji se prevodi...
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Ђорђе Божовић
језикословац
староседелац
  
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Име и презиме: Đorđe Božović
Струка: lingvist
Поруке: 4.322
|
 |
« Одговор #54 у: 19.42 ч. 18.03.2009. » |
|
Transkribuju se iz stranih jezika u srpski, ali transkribuju se i iz srpskoga u strane jezike. Transkripcija, tj. transliteracija, nije samo naša poslastica, opšti je kulturološki lingvistički fenomen.  Transliteracija naših imena u strane latiničke jezike podrazumeva, prema standardima, njihovo beleženje našim latiničkim pismom u tima jezicima. Što se to u praksi obično ne čini, pa se dijakritike podšišaju, druga je stvar. A transkripcija naših imena u strane ćiriličke jezike podrazumeva njihovo što približnije fonetsko beleženje slovima tuđe ćirilice, kao što je to transkripcija i kod nas. Primer sa Beogradom druge je naravi, u pitanju su tradicionalna imena ovoga grada u evropskim jezicima koja se neće menjati.
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Madiuxa
староседелац
  
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 7.477
|
 |
« Одговор #55 у: 19.50 ч. 18.03.2009. » |
|
Za cirilicne jezike ne znam, ali brate, nigde nisam ni u jednom latinicnom jeziku videla prilagodjavanje stranih imena tj. kako ti kazes, trankripciju/transliteraciju, vec se svuda pisu u originalu, osim kad su tipa Beograd. Mislim, transliteracija, sta je to, ako nije prilagodjavanje stranog imena ciljnom jeziku? Kako onda mislis to da se ime naseg grada "prilagodjava" nekom jeziku, a obavezno je staviti dijakritike? Malo mi je ta tvrdnja nelogična...
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Ђорђе Божовић
језикословац
староседелац
  
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Име и презиме: Đorđe Božović
Струка: lingvist
Поруке: 4.322
|
 |
« Одговор #56 у: 19.53 ч. 18.03.2009. » |
|
Evo kako. Naš grad se zove У ж и ц е. Kako ćeš ga napisati u engleskom jeziku, koji ne pozna ćirilice? Moraš ga transkribovati, tj. prebaciti u latiničko pismo. Prema utvrđenom standardu, to se čini tako što se zapis našom latinicom (dakle, U ž i c e) prenosi u strani jezik, i na taj način radi se transliteracija.
Beograd, s druge strane, ima svoja tradicionalna imena u evropskim jezicima, kakva danas Užice, Novi Sad i drugi naši gradovi, reke, pokrajine, brda, šume i sela nemaju.
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Madiuxa
староседелац
  
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 7.477
|
 |
« Одговор #57 у: 20.22 ч. 18.03.2009. » |
|
hehe.. Pa Đole, sad ga ti pretera.  Zar se Užice zove Užice samo ćirilicom, a latinicom je .... Transkribovano?  Daj, molim te, nemoj i ti, sine Brute...  Užice i Ужице je jedno te isto. I jedno i drugo su srpski. Dakle, kad se prenosi u latinični jezik kao Užice, prenosi se U ORIGINALU (osim ako mu ne ošišaju ž), a ne u transkribovanom obliku. Isto kao što bi i preneli i München ili Cataluña. Sad, u npr. engleskom jeziku, Cataluña je Catalonia, dakle isto kao što je Beograd Belgrade. Ne vidim zašto komplikuješ stvari i odbacuješ latinicu kao da nije "naša".... Upravo je u tome čar imanja dva pisma — imena se mogu prenositi u originalu bilo u latinične bilo u ćirilične jezike...
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Ђорђе Божовић
језикословац
староседелац
  
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Име и презиме: Đorđe Božović
Струка: lingvist
Поруке: 4.322
|
 |
« Одговор #58 у: 20.52 ч. 18.03.2009. » |
|
Ne odbacujem latinicu, nego ti tako što ćirilicu uvodim u priču pokušavam objasniti u čemu je stvar. A stvar je u tome što mislimo na isto, ali ga zovemo različito. Jeste, prenošenje u originalu je u pitanju, ali posebno za naš jezik, upravo zato što imamo dva pisma, ono je takođe i vrsta transliteracije, tj. transkripcije, jer Užice je u originalu i Užice i Ужице, a kako se oba originala ne prenose niti se može između njih birati, već se prenosi samo jedan, latinički, u pitanju je dakle vrsta transkripcije.
Iz istog toga razloga i u našem jeziku postoji transkripcija — kako imamo dva pisma, moramo podjednako biti u mogućnosti da sve zapisujemo i jednim i drugim. Pošto originalno ime iz stranog jezika ne možemo zapisati ćirilicom, transkribujemo ga uz neophodnu fonetsku adaptaciju na ćirilicu kao i na našu latinicu.
Samo još ovo — ne, imena se ne mogu prenositi u originalu u ćirilične jezike; moraju se adaptirati njihovoj ćirilici.
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Madiuxa
староседелац
  
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 7.477
|
 |
« Одговор #59 у: 21.02 ч. 18.03.2009. » |
|
A što se ne može birati? Pa fazon imanja dva pisam je upravo u tome: da možeš birati kojim ćeš pismom pisati. I dalje ne kapiram kako bi to Užice bilo transkripcija na drugi jezik. Transkripcija je prilagođavanje strane reči domaćem glasovnom sistemu radi lakšeg pravilnijeg čitanja, pa bi to možda eventualno moglo biti kad bismo Nemanjići napisali na španskom kao Nemañichi, jer bi Nemanjići oni pročitali kao Nemanhiki, upravo zato što ne znaju kako se to ime čita u originalu, a original je — Nemanjići. 
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Часлав Илић
језикословац
одомаћен члан
  
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Име и презиме:
Струка: машинац
Поруке: 474
|
 |
« Одговор #60 у: 21.09 ч. 18.03.2009. » |
|
Iz istog toga razloga i u našem jeziku postoji transkripcija — kako imamo dva pisma, moramo podjednako biti u mogućnosti da sve zapisujemo i jednim i drugim. Pošto originalno ime iz stranog jezika ne možemo zapisati ćirilicom, transkribujemo ga uz neophodnu fonetsku adaptaciju na ćirilicu kao i na našu latinicu. Како ти не бих стављао у уста оно што ниси рекао, констатоваћу прецизно: за разлику од прве цитиране реченице, друга није симетрична, тј. не гласи (уметак истакнут) „Пошто оригинално име из страног језика не можемо записати ћирилицом као ни нашом латиницом, транскрибујемо га уз неопходну фонетску адаптацију на ћирилицу као и на нашу латиницу.“ Да ли је моја симетризујћа допуна погрешна? Ако јесте, зашто је? Ако није, како се мотивише разлика у неопходности (правилности, пожељности, прихватљивости...) транскрипције на једно, односно на друго писмо?
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Madiuxa
староседелац
  
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 7.477
|
 |
« Одговор #61 у: 21.13 ч. 18.03.2009. » |
|
Ali ljudi, pitanje je bilo prenosenje NAŠIH imena u druge jezike... Ne stranih imena u srpski jezik. Kako se to radi, to već i vrapci na grani znaju.... (Nadam se...) 
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Ђорђе Божовић
језикословац
староседелац
  
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Име и презиме: Đorđe Božović
Струка: lingvist
Поруке: 4.322
|
 |
« Одговор #62 у: 21.15 ч. 18.03.2009. » |
|
A što se ne može birati? Pa fazon imanja dva pisam je upravo u tome: da možeš birati kojim ćeš pismom pisati. I dalje ne kapiram kako bi to Užice bilo transkripcija na drugi jezik.
Hteo sam da kažem kako se ne može birati između naših dvaju pisama kada hoćeš da preneseš ime u strani jezik. Ako si anglofon i hoćeš na engleskom da zabeležiš Užice, ne možeš birati između našeg latiničkog Užice ili ćiriličkog Ужице — moraš uzeti samo latiničko Užice; i stoga je to vrsta transliteracije, imajući u vidu domaću ćirilicu i naše dvoazbučje. Да ли је моја симетризујћа допуна погрешна? Ако јесте, зашто је? Ако није, како се мотивише разлика у неопходности (правилности, пожељности, прихватљивости...) транскрипције на једно, односно на друго писмо?
Pogrešna je dopuna — latinicom možemo pisati u originalu, ali ne možemo ćirilicom. Pa zato što imamo to dvoazbučje, imamo i transkripciju, jer jedno od tih dvaju pisama ne podržava pisanje u originalu. (I obrnuto, kada prenosimo u strani jezik, i to je vrsta transliteracije, jerbo izvorno imamo dva oblika na dva pisma, a kao rezultat samo jedno na jednom pismu.) Ćirilicom, dakle, pišemo samo transkribovano jer ne smemo mešati pisma; u latinici možemo ostaviti latinički original, ali možemo upotrebiti i transkribovani oblik zato što ga upotrebljavamo u ćirilici, jer naša su dva pisma sasvim razmenljiva slovo u slovo jedno s drugim.
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Madiuxa
староседелац
  
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 7.477
|
 |
« Одговор #63 у: 21.29 ч. 18.03.2009. » |
|
Hteo sam da kažem kako se ne može birati između naših dvaju pisama kada hoćeš da preneseš ime u strani jezik. Ako si anglofon i hoćeš na engleskom da zabeležiš Užice, ne možeš birati između našeg latiničkog Užice ili ćiriličkog Ужице — moraš uzeti samo latiničko Užice; i stoga je to vrsta transliteracije, imajući u vidu domaću ćirilicu i naše dvoazbučje. Gledamo na isto na dva različita načina: ja mislim da je to baš biranje: izvol'te, volja vam ćirilica, volja vam latinica, pa uzNite ono što vam više odgovara. Englezima odgovara latinica, Rusima ćirilica... Za svakog po nešto. Dakle, ja ne bih rekla da nema izbora: izbora ne bi bilo kad bi postojala samo ćirilica... Ovako, kao što rekoh, naša imena na izvol'te... 
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Ђорђе Божовић
језикословац
староседелац
  
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Име и презиме: Đorđe Božović
Струка: lingvist
Поруке: 4.322
|
 |
« Одговор #64 у: 21.38 ч. 18.03.2009. » |
|
Evo opet matematički: u srpskom imamo dve polazne inačice, Užice i Ужице, ali u engleskom samo jednu, Užice. Dakle, nešto se usput dogodilo, a to nešto je vrsta transliteracije sa naših polaznih dvaju pisama na krajnje jedno.
A Rusi ne mogu birati. Ćirilični jezici nikada ne uzimaju imena u originalu, pa tako ni srpski kada se piše ćirilicom, ni ruski, ni drugi. Naše, recimo, Бијељина, oni će morati da transkribuju na slova njihove ćirilice, neće ga moći uzeti takvo.
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Madiuxa
староседелац
  
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 7.477
|
 |
« Одговор #65 у: 21.48 ч. 18.03.2009. » |
|
Pa dogodilo se da je došlo do izbora — izabrala se latinica. Kako si ti od originala Užice dobio transkribovano Užice? Ja to nikako ne razumem...
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Ђорђе Божовић
језикословац
староседелац
  
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Име и презиме: Đorđe Božović
Струка: lingvist
Поруке: 4.322
|
 |
« Одговор #66 у: 22.03 ч. 18.03.2009. » |
|
Ne, i od originala Užice i od originala Ужице (imamo dva pisma u originalu) dobili smo transkribovano samo Užice (samo u jednom pismu).
Znači, izvršen je prenos iz dvaju pisama u samo jedno pismo. Svaki prenos iz jednog pisma u drugo jeste transliteracija ili transkripcija.
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Madiuxa
староседелац
  
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 7.477
|
 |
« Одговор #67 у: 22.06 ч. 18.03.2009. » |
|
Ne znam ja, Đole, ali meni i original Užice i transkrbovano Užice izgledaju potpuno isto. I dalje mislim da tvoja logika nema smisla....  Nije izvršen nikakav prenos pisama, jer srpski ima mogućnost pisanja na dva pisma. To o čemu ti govoriš može se primeniti na ruski, s obzirom da se ruski ne može pisati latinicom jer je jednostavno nemaju, ali se TRANSKRIBUJE na latinicu kako bi se ruska imena mogla prenositi u latinične jezike. U sprskom za time nema potrebe jer imamo I latinično pismo.
|
|
« Задњи пут промењено: 22.08 ч. 18.03.2009. од Brunichild »
|
Сачувана
|
|
|
|
Ђорђе Божовић
језикословац
староседелац
  
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Име и презиме: Đorđe Božović
Струка: lingvist
Поруке: 4.322
|
 |
« Одговор #68 у: 22.16 ч. 18.03.2009. » |
|
Bruni, opet previđaš da je original i Užice i Ужице. Samim tim što smo odbacili jedno pismo i, kako ti kažeš (mi zaista govorimo o istome, samo ga drugačije nazivamo) izabrali latinički zapis, učinili smo jednu vrstu transkripcije, prelaza sa pisma na pismo. Ali okej, razumem i tvoju logiku, i ne kažem da je pogrešna. Mislim da je manje komplikovana nego moja, pa eto valjda u čemu je stvar — znaš da mi lingvisti volimo da zakomplikujemo i najobičnije sitnice jezikoslovne. 
|
|
« Задњи пут промењено: 22.18 ч. 18.03.2009. од Ђорђе Божовић »
|
Сачувана
|
|
|
|
Madiuxa
староседелац
  
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 7.477
|
 |
« Одговор #69 у: 22.31 ч. 18.03.2009. » |
|
Ne, Đorđe. Original je Užice ili Ужице. Nije Užice i Ужице. Tu je ključno razmimoilaženje koje ti i ja imamo. Shvatamo istu stvar na dva različita načina. Nismo mi odbacili jedno pismo, nego smo odabrali jedno od dva ponuđena. I zaist i dalje ne vidim kako bi nešto što je skroz naskroz isto (Užica original i Užice transkribovano) bilo različito. Mislim, transkripcija ima neku svoju svrhu, zar ne? Ako su transkripcija i original isti, koja je onda svrha transkripcije?
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Ђорђе Божовић
језикословац
староседелац
  
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Име и презиме: Đorđe Božović
Струка: lingvist
Поруке: 4.322
|
 |
« Одговор #70 у: 22.38 ч. 18.03.2009. » |
|
Ah, pa tu se onda mimoilazimo.  Original je Užice i Ужице; otuda i transliteracija (transkripcija). Odveć sam umoran, idem na spavanje. Pišemo se sutra, okej? 
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Madiuxa
староседелац
  
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 7.477
|
 |
« Одговор #71 у: 22.39 ч. 18.03.2009. » |
|
Ajd. Idem i ja, glava mi pada. 
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Ђорђе Божовић
језикословац
староседелац
  
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Име и презиме: Đorđe Božović
Струка: lingvist
Поруке: 4.322
|
 |
« Одговор #72 у: 22.42 ч. 18.03.2009. » |
|
Ja, gremo spat; lahko noč! 
|
|
« Задњи пут промењено: 22.44 ч. 18.03.2009. од Ђорђе Божовић »
|
Сачувана
|
|
|
|
Madiuxa
староседелац
  
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 7.477
|
 |
« Одговор #73 у: 22.56 ч. 18.03.2009. » |
|
Bona nit! 
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
|