Deprecated: preg_replace(): The /e modifier is deprecated, use preg_replace_callback instead in /home/vokab/public_html/forum/Sources/Load.php(216) : runtime-created function on line 2  Da li prevoditi po svaku cenu i kada prevoditi?
Српски језик - Вокабулар форум
Srpski jezik - Vokabular forum
19.18 ч. 11.04.2026. *
Добро дошли, Гост. Молимо вас пријавите се или се региструјте.
Да ли сте изгубили ваш активациони e-mail?

Пријавите се корисничким именом или имејлом, лозинком и дужином сесије

Помоћ за претрагу речника Вокабулара
Вести:
Правила форума - Речник - Правопис - Граматика - Вокатив - Језичке недоумице

 
   Почетна   Помоћ Претрага форума Календар Тагови Пријављивање Регистрација  
Странице: 1 2 [3] 4 5  Све
  Штампај  
Аутор Тема: Da li prevoditi po svaku cenu i kada prevoditi?  (Прочитано 51155 пута)
0 чланова и 0 гостију прегледају ову тему.
Maduixa
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 1.014



« Одговор #30 у: 10.59 ч. 20.10.2006. »

Sustina ustanove je da termin prevede pre nego sto ona uopste dodje do sirokih narodnih masa, a ne kad termin udje u upotrebu. Taj brauzer je proliveno mleko za kojim ne vredi plakati (mada ja placem  Cry).

@ Наташа2000
О овоме говорим
OK. Razumem. To ne bi bilo uopste lose. Medjutim, zabravljamo jednu bitnu stvar. To je gotovo nemoguce. Pogotovu u oblasti informatike. Informacija o "necemu" stize do SNM mnogo pre nego do za jezik zaduzenih ustanova. Pa do relativno skoro nismo cak imali ni jedan jedini program preveden na srpski. Ja sam do pre sest godina zivela u Srbiji, i koristila sam (kao i mnogi od vas) Windows na engleskom. To sto vi predlazete je moguce u oblasti, na primer, medicine, gde prvo strucnjaci saznaju za nesto novo, pa ga prevedu pa onda to objave narodu. U onim oblastima gde je proces obrnut, to je NEMOGUCE.
Moje skromno misljenje.
Сачувана

Ni najtemeljnije planiranje ne može da zameni čistu sreću. Murphy /Danov zakon/
Pedja
администратор
староседелац
*****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:
DataVoyage
Име и презиме:
Предраг Супуровић
Струка: програмер
Поруке: 1.960



WWW
« Одговор #31 у: 08.16 ч. 21.10.2006. »

Osluškivanje ŠNM se ne odnosi na iskrivljavanje jezika, nego na učestalost upotrebe nekog novog pojma. Ako svi koriste reč brauser a niko ili malo ko koristi reč pretraživač onda bi trebalo da se u srpki rečnik uključi i reč brauser.

Таман посла. Па нормирање управо и служи за то да се наопаке ствари искључе. Народ може да прича како год жели, али у литератури, а нарочито новинама, то не сме да се дешава.

Нормирање језика не забрањује коришћење речника који није у норми, али прави разлику између писменог и неписменог.
Сачувана

Maduixa
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 1.014



« Одговор #32 у: 09.35 ч. 21.10.2006. »

Da je to sve tako kako ti kazes nikada ne bi postalo PRAVILNO reci ZADNJI u smislu poslednji. Zapravo, kad sam ja isla u skolu i nije. Ali po svoj prilici, neko je "osluskisvao narod" pa je odlucio da od sada ZADNJI u znañenju poslednji bude ispravno. Ako je zadnji mogao da postaner pravilan, stvarno ne vidim zasto ne bi to mogao da bude i brauser. Jezik je ziva stvar i ne mozes je ukalupiti i okamenti u neka kruta pravila koja nemaju veze s mozgom a jos manje sa jezickom stvarnoscu jednog naroda. Ako to uradimo, dobicemo ono sto imaju Hrvati. Gramaticari izmisljaju nova pravila i brisu stara, a narod i dalje prica kako je vekovima pricao. Na kraju, jedino sto mogu da postignu je da se ne razumeju sa sopstvenim narodom.
Сачувана

Ni najtemeljnije planiranje ne može da zameni čistu sreću. Murphy /Danov zakon/
Бојан Башић
језикословац
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:

Поруке: 1.611


« Одговор #33 у: 10.49 ч. 21.10.2006. »

Zapravo, kad sam ja isla u skolu i nije. Ali po svoj prilici, neko je "osluskisvao narod" pa je odlucio da od sada ZADNJI u znañenju poslednji bude ispravno.

Nije baš stvar u narodu, zadnji je postalo pravilno zato što je M. Stevanović (veoma ugledni lingvista) iscrpno analizirao dela mnogih dobrih pisaca (Vuk, Daničić, Đalski, Šenoa, Sremac, Jaša Ignjatović, Vjenceslav Novak, Ivo Vojnović, Ivo Ćipiko, Milan Rešetar, Antun Barac, August Cesarec, Ivan Goran Kovačić, Veljko Petrović, Isidora Sekulić, Tin Ujević, Branko Ćopić i drugi), i kod njih je pronašao takvu upotrebu.

Nego, ja nemam mnogo toga protiv brauzera (mada ne znam odakle nataši s u sredini umesto z), moguće je da će za nekoliko godina toliko ući u uho da se neće više osećati kao tuđica (a mnogi se iznenade kada čuju koliko reči koje oni svakodnevno upotrebljavaju nisu srpske), iako bi mi se, naravno, više svidelo da se ozvaniči neki od mnogobrojnih domaćih termina koji su u upotrebi. Ono što je jedino stoprocentno neprihvatljivo je: „Onda otvoriš browser i...“ (ili, ne daj bože: „Онда отвориш browser и...“).
Сачувана
Pedja
администратор
староседелац
*****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:
DataVoyage
Име и презиме:
Предраг Супуровић
Струка: програмер
Поруке: 1.960



WWW
« Одговор #34 у: 14.14 ч. 21.10.2006. »

Не видим сврху зашто понављати целу причу са browser-ом. То је већ дискутовано до детаља. Ове је тај израз само наведен као пример.

Цитат
Da je to sve tako kako ti kazes nikada ne bi postalo PRAVILNO reci ZADNJI u smislu poslednji. Zapravo, kad sam ja isla u skolu i nije. Ali po svoj prilici, neko je "osluskisvao narod" pa je odlucio da od sada ZADNJI u znañenju poslednji bude ispravno.

Нормирање не значи да се језик затвори, закључа и учини непроменљивим, већ да се поставе правила језика и да се као исправно прихвата само оно што се уклапа у правила. То је ипак другачије него да се све што је постало уобичајено у свакодневном изговору прихвата као исправно.
Сачувана

alcesta
језикословац
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Жена
Организација:

Име и презиме:

Поруке: 1.865



« Одговор #35 у: 15.19 ч. 22.10.2006. »

Ali i pravila se nekada menjaju, ne tako često ali se menjaju. To je ono što Bugarski naziva upotrebnom normom.
E sad, stvar je u tome da nisu ŠNM one koje određuju šta će se od često korišćenih izraza ući u okvir upotrebne norme, nego stručnjaci koji se time bave. Tako, npr, sad je prihvaćeno da nije pogrešno reći zadnji umesto poslednji, i biti na telefonu umesto pored telefona, ali i dalje NIJE prihvaćeno, i sumnjam da će uskoro biti, da momak ženi devojku. Ako bi nam učestalost korišćenja bila glavno polazište, ovo bi već odavno bilo prihvaćeno kao pravilno, jer se pravilan izraz gotovo nigde više i ne čuje.
Сачувана
Мирна
језикословац
члан
****
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Поруке: 159


« Одговор #36 у: 11.30 ч. 30.10.2006. »

Враћамо се на проблем „покондирене тикве“.

Ја сам својим ушима чула у аутобусу како једна девојка другој каже: „Стендапирај, излазимо“.

Немам ништа против станих речи у нашем језику ако су умесне. Више волим „поштену“ страну реч него неку натегнуту српску. Али ШНМ су неодговорне према језику, малтретирају га на све могуће начине. То већ почиње да личи на шиканирање сопственог језика. Као да је срамота рећи: „Устани, излазимо“.
Сачувана

Језик је дом бића. (Хајдегер)
aleksandra7
члан
***
Ван мреже Ван мреже

Пол: Жена
Организација:

Име и презиме:

Поруке: 58



« Одговор #37 у: 19.26 ч. 14.03.2009. »


 Neko vreme prevodim sa grčkog jezika i zaista nije moguće bukvalno prevoditi, jednostavno menja se red reči u rečenici, a ukoliko bukvalno prevodiš to nije u duhu srpskog jezika. 
« Задњи пут промењено: 15.02 ч. 15.03.2009. од aleksandra7 » Сачувана
Madiuxa
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Жена
Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 7.477


« Одговор #38 у: 21.35 ч. 14.03.2009. »

Pa ovde se i ne govori o bukvalnom prevođenju, već o prevođenju po svaku cenu. Ni jedan jezik nije dobro prevoditi bukvalno. Nema nikakvog smisla. Ovde su tema reči i izrazi iz drugih jezika koji ulaze u naš jezik i da li ih treba po svaku cenu prevoditi (ne bukvalno!;)) ili ostaviti transkribovane (tipa, brauzer, fajl, i sl.)
Сачувана
aleksandra7
члан
***
Ван мреже Ван мреже

Пол: Жена
Организација:

Име и презиме:

Поруке: 58



« Одговор #39 у: 15.04 ч. 15.03.2009. »

Malo maštovitosti i moglo bi se pronaći podosta lepih reči za njih, u našem tako bogatom  jeziku. 
Сачувана
Madiuxa
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Жена
Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 7.477


« Одговор #40 у: 16.09 ч. 15.03.2009. »

kao npr.?
Сачувана
Miki
Гост
« Одговор #41 у: 20.36 ч. 15.03.2009. »

Ево ја да дам један пример: имамо тост — двопек, па можемо овако: сендвич — двокришка. Smiley
Сачувана
Madiuxa
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Жена
Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 7.477


« Одговор #42 у: 20.39 ч. 15.03.2009. »

e, izvini ali tost i dvopek nisu jedno te isto. Tost pravis u tosteru, a dvopek kupujes u samoposluzi. Tost je blago res (osim ako ti ne zagori) a dvopek je tvrd.

hahah Dvokriska moze da asocira na bilo sta, jer kriska nije samo kriska hleba, nego i kriska lubenice, dinje, lepinje i sl...
Сачувана
Miki
Гост
« Одговор #43 у: 22.17 ч. 15.03.2009. »

Је л’ то твоје тост-и-двопек-„нису исто“ исто као што ћушпајз-и-вариво-„нису исто“ или не? Grin 6ТРМС каже за оба: препечен хлеб. Smiley
Сачувана
Madiuxa
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Жена
Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 7.477


« Одговор #44 у: 22.21 ч. 15.03.2009. »

Ne vala. Ovaj put sam sto posto sigurna.
Tost: http://tinyurl.com/c7f5hz
Dvopek: http://tinyurl.com/dhevzd
Сачувана
Тагови:
Странице: 1 2 [3] 4 5  Све
  Штампај  
 
Скочи на:  

Покреће MySQL Покреће PHP Powered by SMF 1.1 RC2 | SMF © 2001-2005, Lewis Media Исправан XHTML 1.0! Исправан CSS!