To stoji kad je govornik živ i/ili kada znamo kako izgovara svoje prezime. Šta ako nismo u stanju da saznamo kako ga sopstvenik izgovara? U konkretnom slučaju znamo kako ga izgovara potomkinja koja do te emisije nije ni znala za njega, a on sam je već dugo mrtav.
To stvarno zavisi od konteksta. Nema nekog pravila, osim da se pokuša očuvati jasnoća iskaza. U konkretnom slučaju, ja bih dao neku uvodnu rečenicu tipa:
Franc Glikštajn — odnosno Frank Glakstin, kako izgovaraju Englezi — preselio se iz Prusije u London 1825...
i onda verovatno nastavio sa "Glakstin".