Deprecated: preg_replace(): The /e modifier is deprecated, use preg_replace_callback instead in /home/vokab/public_html/forum/Sources/Load.php(216) : runtime-created function on line 2  српски-хрватски
Српски језик - Вокабулар форум
Srpski jezik - Vokabular forum
20.08 ч. 16.02.2025. *
Добро дошли, Гост. Молимо вас пријавите се или се региструјте.
Да ли сте изгубили ваш активациони e-mail?

Пријавите се корисничким именом или имејлом, лозинком и дужином сесије

Помоћ за претрагу речника Вокабулара
Вести:
Правила форума - Речник - Правопис - Граматика - Вокатив - Језичке недоумице

 
   Почетна   Помоћ Претрага форума Календар Тагови Пријављивање Регистрација  
Странице: 1 ... 3 4 [5] 6 7 ... 9
  Штампај  
Аутор Тема: српски-хрватски  (Прочитано 92260 пута)
0 чланова и 0 гостију прегледају ову тему.
VladKrvoglad
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 1.137


« Одговор #60 у: 19.21 ч. 29.11.2010. »

Цитирано: Miki link=topic=3441. msg34760#msg34760 date=1237416853
Ја мишљах да је „швабизам“ лењир, у ствари, ’наша’ реч, пошто ми никако није јасно како се од Lineal стигло до ’лењир’ (пре би неки *линијаш сличио немачкој речи), а за шкаре мишљах да потичу из швапског (Schere).  Допуна: Скок, напротив, потврђује да шкаре заправо потичу из (старо)немачког (skari > Schere).



Idemo malo dalje; 'schere' je rec iz starogermanskog, a znacenje je 'ulivanje dva potoka', 'usce dva potoka'.  Danasnji holandski (flamanski, nizozemski) imaju tu rec pod 'schaer' (arh. ) ili 'schaar '- sto znaci 'makaze' to jest 'skare', a imaju i glagol 'scheren', sto znaci strici (ovce) ili brijati (se).
Сачувана
Обрен Старовић
члан
***
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:
Обрен Старовић
Струка: рачунарство и аутоматика
Поруке: 102


« Одговор #61 у: 17.12 ч. 20.01.2011. »

Мени је одувек било занимљиво то како једни другима звучимо. Рецимо Хрват, ако не говори на неком дијалекту, мени звучи исфемизирано. А један Хрват ми каже да њему екавица звучи као кревељење, док мени ијекавица не звучи уопште чудно, у ствари ми се и свиђа. Али икавица... сваки пут кад кажу и место е или ије ја се изненадим. А Црногорци кад причају увек ми звучи као да држе неки говор, а не да нормално разговарају. И тако... ЧД
Сачувана

Иде Црвенкапица шумом.  Наиђе неписмени вук и каже:
-Шта то носиш баци?
И Црвенкапа баци. . . . .
Ђорђе Божовић
језикословац
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:
Đorđe Božović
Струка: lingvist
Поруке: 4.322


« Одговор #62 у: 17.32 ч. 20.01.2011. »

Мени је одувек било занимљиво то како једни другима звучимо. Рецимо Хрват, ако не говори на неком дијалекту, мени звучи исфемизирано. А један Хрват ми каже да њему екавица звучи као кревељење, док мени ијекавица не звучи уопште чудно, у ствари ми се и свиђа. Али икавица... сваки пут кад кажу и место е или ије ја се изненадим. А Црногорци кад причају увек ми звучи као да држе неки говор, а не да нормално разговарају. И тако... ЧД

Što su, u stvari, sasvim obični kulturološki stereotipi o ljudima, koje projektiramo na govor. Smiley A sa samim jezikom mnogo veze nemaju.

Hrvatski Srbima zvuči isfeminizirano zato što u glavi imaju predstavu o „gospodi zagrebačkoj“, o austrougarskom kulturnom nasleđu kakvo je Srbima, pod Turcima, nedostajalo, a koje Srbi vide kao uštogljenije, sve „na note“, smešnije, slabije od njihovog mačoističkog Balkana. Iz istog razloga i Srbijancima vojvođanski naglasak jednako zvuči isfeminizirano. Jer Srbijanci su Balkanci, čiji kulturološki mačoizam ne može smatrati za jednake one doljamo iz one ravnice, što pričaju, zezaju se i ponašaju se „na note“.

Srpski Hrvatima zvuči kao kreveljenje, jer oni u glavi imaju predstavu o „moravskom seljaku“, manje obrazovanom nego oni, manje kulturnom nego oni, „od brda odvaljenom“, priprostom i priglupom Balkancu.

A Crnogorci... Bah, svi kada čuju crnogorski, odmah zamišljaju Njegoša i neke „velike mudrosti“, pa nije ni čudo. Roll Eyes

O tome sam nekad davno pisao ovde na forumu, samo je to bilo u kontekstu stranih jezika a ne naših dijalekata. Zašto nam je nemački „grub“ i „ružan“, a francuski „lep“ i „melodičan“, zašto nam je ruski „mek“ a italijanski „dobar za pevanje“. Sve su to stereotipi koje imamo o drugim ljudima i kulturama, zapravo, a na jezik se samo projektuju. Uopšte nemaju veze sa samim jezikom, sa njegovim stvarnim glasovima ili akcentom ili bilo čim. Wink
Сачувана
VladKrvoglad
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 1.137


« Одговор #63 у: 18.10 ч. 20.01.2011. »

Djordje, uglavnom to sto kazes jeste tako, ali ipak je u nekim slucajevima i neka osnova za projektovano shvatanje tih jezika: italijanski i francuski su u smislu fizike (frekvencije) veoma siromasni jezici - bas zato sto su 'pevljivi'. Sto bi se reklo, Francuzi i Italijani celog zivota pevaju istu pesmu! Smiley))
Dakle, negde sam to procitao: deca kojoj su ovi jezici maternji, tokom odrastanja i skolovanja gube osecaj/'culo' da prepoznaju zvuke koji nisu zastupljeni u njihovim jezicima. Ma, svima je tako, u stvari - ali je njihov jezik toliko ogranicem u tom smislu, da prosecan Francuz nema sanse da nauci bez jakog akcenta neki drugi jezik.
Secam se da sam bio procitao i brojke koje se ticu ovih frekvencija, i francuski je bio nesto kao deset buta siromasniji - recimo od petnaestak hiljada herca (sto je valjda opseg ljudskog sluha), oni prepoznaju samo oko hiljadu, dok se slovenski i nordijski jezici u pravilu koriste na oko desetak hiljada herca raspona.
(Brojke sam vadio iz malog mozga, pa ne zamerite ako neko nadje prave i one budu razlicite)
Сачувана
Ђорђе Божовић
језикословац
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:
Đorđe Božović
Струка: lingvist
Поруке: 4.322


« Одговор #64 у: 18.40 ч. 20.01.2011. »

Ne slažem se.
Сачувана
VladKrvoglad
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 1.137


« Одговор #65 у: 19.08 ч. 20.01.2011. »

A razlog bi bio?
Сачувана
Ђорђе Божовић
језикословац
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:
Đorđe Božović
Струка: lingvist
Поруке: 4.322


« Одговор #66 у: 19.19 ч. 20.01.2011. »

Zato što ne mislim da je to tačno, ali me mrzi da se raspravljam. Wink
Сачувана
VladKrvoglad
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 1.137


« Одговор #67 у: 20.51 ч. 20.01.2011. »

Hm. Pa, ako nemas volje za iznosenjem argumenata - zasto pricu pocinjes, i to na ovakav, pomalo uvredljiv nacin? Mozda je to deo tvog shvatanja humora , ali posto se ne poznajemo,  red je da se pridrzavamo nekih pravila ponasanja.
Uostalom, moj je stav da ti nisi u pravu sto osporavas jednu cinjenicu. Dodao bih kao svoje iskustvo (a francuski govorim veoma pristojno) da sam sretao podosta Francuza svih drustvenih slojeva - i ni jedan jedini nije bio u stanju nauciti neki strani jezik bez pregolemog akcenta. Ni oni severniji Francuzi, sto malo manje pevaju a niti oni s juga - ti su tek u tom smislu katastrofa.
Ali, zato sam sretao jako mnogo Holandjana i Flamanaca - jezici im idu izuzetno: i engleski i francuski, nemacki, italijanski - pa cak i srpski (padezi su im teski, ali i ne radi se o gramatici, gramatiku Francuzi savladaju)
Сачувана
Luče
члан
***
Ван мреже Ван мреже

Пол: Жена
Организација:

Име и презиме:

Струка: Profesor fizičke kulture
Поруке: 152



« Одговор #68 у: 00.33 ч. 21.01.2011. »

Ne znam da li ima naučne istine u ovome što je VladKrvoglad izneo, ali mi zvuči interesantno i sa moje laičke tačke, ne nelogično. Ali naravno, nisam stručna da komentarišem, samo bih dodala da je i moje iskustvo sa Francuzima identično. Ne govorim francuski, ali sam često tamo i još nisam srela NIJEDNOG Francuza koji engleski govori bez francuskog akcenta. Zbog čega, nemam pojma. Smiley
Сачувана
Ђорђе Божовић
језикословац
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:
Đorđe Božović
Струка: lingvist
Поруке: 4.322


« Одговор #69 у: 01.52 ч. 21.01.2011. »

Pa nisi, sigurno, srela ni anglofona koji govori strani jezik bez engleskog "akcenta" (ako uopšte govori neki strani jezik). Jer njima nije nužno da uče strane jezike, pošto njihove maternje jezike (engleski i francuski) dovoljno uče drugi, tako da oni nemaju potrebe za potpunim savlađivanjem stranih jezika pa tako, — generalno govoreći, naravno, — nemaju ni neke naročite motivacije koja je neophodna za to.

Govorenje "sa akcentom" normalna je prva faza u učenju bilo kojeg stranog jezika, bilo koji da ti je maternji. Samo što se neki učenici ne zaustave na tome već marljivo rade kako bi u potpunosti savladali strani jezik, a neki se (što je i najnormalnije i najčešće) zaustave. To hoće li se zaustaviti na toj fazi ili neće zavisi od velikoga broja motivacionih faktora kod samoga pojedinca, ali ne zavisi od toga koji ti je maternji jezik (makar svakako ne u tome "fonetskom" pogledu s kojime se ne slažem; može da zavisi na jedan drugi, jedino strukturni, način).

I sva naša deca, recimo, usprkos godinama učenja engleskog u školi i usprkos tome što su svakodnevno okružena engleskim jezikom maltene koliko i maternjim, pa i usprkos njihovoj motivaciji za učenje engleskoga (koja je, mora se priznati, prilično jaka), po izlasku iz osnovne škole, a većina njih i po izlasku iz srednje, i dalje govore engleski s (manje ili više) primetnim srpskohrvatskim "akcentom" (manje ili više primetnim, ali ipak primetnim). To se jasno vidi u vokalizmu, koji je u najvećem broju slučajeva apsolutno zadrto srpskohrvatski petočlan Smiley, proširen uglavnom jedino vokalom /ə/ i eventualno vokalom /æ/; kao i u izgovoru ponekih konsonanata, ali i u prozodiji njihovoga engleskog kao drugog jezika. A za engleski jezik naša deca danas maltene imaju kompetenciju ravnu kasnom bilingvizmu! Pa ti vidi. Wink
Сачувана
ArsLonga
одомаћен члан
***
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 320



« Одговор #70 у: 04.21 ч. 21.01.2011. »

Složio bih se da Francuzi iz nekog razloga nisu u stanju da govore engleski bez onog njihovog francuskog akcenta. Tu kao da nema izuzetka. Nema naroda u Evropi koji je po tome toliko prepoznatljiv. Uostalom, poznato je da Francuzi veoma teško uče strane jezike. Zašto je to tako ne znam. Ne razumem se uopšte u ove Krvogladove frekvencije, ali mi to odnekud deluje kao da bi moglo da bude razlog njihovoj nesposobnosti da ozbiljnije usvoje strani jezik.
Сачувана
ArsLonga
одомаћен члан
***
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 320



« Одговор #71 у: 04.29 ч. 21.01.2011. »

Naša deca odlično govore engleski i razlikuju se od francuskih kao nebo i zemlja. Slažem se da je određen uticaj maternjeg jezika uvek prisutan, ali ako je on prisutan u srpskom do 10% u francuskom je to 90%.
« Задњи пут промењено: 04.35 ч. 21.01.2011. од ArsLonga » Сачувана
ArsLonga
одомаћен члан
***
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 320



« Одговор #72 у: 04.30 ч. 21.01.2011. »



Hrvatski Srbima zvuči isfeminizirano zato što u glavi imaju predstavu o „gospodi zagrebačkoj“, o austrougarskom kulturnom nasleđu

Nije to u pitanju. Hrvati uistinu pričaju "ženskasto". Smiley I to im nije ušlo u modu u vreme Austrougarske, jer su tada još uvek govorili srpski na način kako su tada govorili i tamošnji Srbi. Hrvati su svoj izgovor feminizirali u poslednjih 30-40 godina.
Сачувана
VladKrvoglad
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 1.137


« Одговор #73 у: 12.11 ч. 21.01.2011. »

Ma, imati 'uglavnom neki maleni akcenat' je jedna stvar;
Poznato je i to da ljudi jezike uce mnogo lakse kada su mladi. Negde sam nasao da klinci do petnaeste imaju najvece sanse nauciti strani jezik bez akcenta, a smatra se da se to nakon dvadeset i pete - prakticno i ne moze (veoma je mali procenat izuzetaka, ako ih ima).
Poenta je sa Francuzima: ni u kategoriji ispod 25 godina, niti u onoj ispod 15, nisam sreo osobu koja je strani jezik savladala cak ni sa manjim akcentom!
Ali, sretao sam Poljake, Nemce, Flamance, Holandjane, cak i ponekog naseg - koji su stranim jezikom ovladali bez vidljivog akcenta.
Evo se sad setih jedne Engleskinje koja  je provela nekoliko godina u Sarajevu i govorila nas jezik prakticno bez akcenta!? Pravila jeste gramaticke greske, brkala ponekad rod, padez i slicno, ali je izgovor bio takav da se nije moglo u nekom 'srednjem' razgovoru, na osnovu izgovora odrediti da je strankinja.
Setih se (desilo se pre dvadeset godina) zene jednog mog poznanika, Flamanke, koja je naucila srpski bez akcenta, jer eto,  on sam nije mogao nauciti ni jedan strani jezik - pa zena morala nauciti njegov, da bi odrzala vezu! Smiley))
I imala je u srpskom akcenat...njegov!
Za Francuza koji je najbolje savladao engleski, smatram svog pokojnog kuma: gramaticki i sintaksicki izuzetan nivo. Izgovor? Uh.. Gutanje 'h', intoniranje recenice na pevljiv nacin...itd.

Moj je zakljucak: jezici koji u govoru mnogo koriste intonaciju ili su cak razvijeni na sistemu intoniranja (kinski, napr.) - svojim govornicima 'otupljuju' osecaj za druge jezike (ne u semantickom smislu, naravno).

Uzgred, sad se setih jos jednog podatka: i fizicki se menja predispozicija za pravilan izgovor nekog stranog jezika: deci se rastuci telo menja, grlo, nepce, misici jezika...Telo se prilagodjava upotrebi jezika!
Dete koje do seste godine ne nauci izgovor glasa 'r' (nase obicno 'r'),  sve teze ce to kasnije moci, cak i uz pomoc pedologa. Ima izuzetaka, ali posle puberteta je deci prakticno nemoguce nauciti pravilan izgovor ovog glasa. Razlog tome je (tako mi je objasnjeno kada sam svoje dete vodio pedologu zbog doticnog problema) da se jezik (organ) ulenji i izgubi svojstvo ukrucivanja na pravom mestu.
Evo i jedan bod za Francuze, kad smo vec kod 'r':
Njihovo grleno 'r' je tesko nauciti posle puberteta, jer se kod govornika ovog 'kotrljajuceg r', u mladjim godinama u grlu dese odredjene fizicke promene koje ne-govornici nemaju.
(Doduse, ni 'francusko r' ne koriste svi Francuzi. Mozda polovina ili nesto veci procenat.)
Сачувана
самоникли
члан
***
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 134


« Одговор #74 у: 12.49 ч. 21.01.2011. »

Nije to u pitanju. Hrvati uistinu pričaju "ženskasto". Smiley I to im nije ušlo u modu u vreme Austrougarske, jer su tada još uvek govorili srpski na način kako su tada govorili i tamošnji Srbi. Hrvati su svoj izgovor feminizirali u poslednjih 30-40 godina.
Не знам, ја сам читао нешто о "женскастости" многих словенских језика наспрам српског, нпр. о руском и пољском. Таквима су оквалификовани највише због "меког" гласа ч, који и кајкавци и чакавци имају и имали су вјероватно увијек.

Ако пак мислиш на прозодију, мелодију, интонацију и сл, онда ти можда и повјерујем. Мада, кад је у питању мелодија језика на кајкавском подручју, постоји у њој, по мом мишљењу, нешто плахо, неконфликтно, ако допустиш, и инфериорно, па можда и поданички, што је највјероватније постојало и у вријеме Аустроугарске, или се баш тад и развило. То је нека моја теорија до које сам дошао слушајући на који начин им опада интонација и интензитет при крају афирмативних реченица. По чему се разликују од, рецимо, Босанаца и Херцеговаца, а можда и свих штокаваца. Чакавци су негдје између, јер су и они, иако темпераментији као јужњаци, развили мелодију под утицајем такође "женскастог" италијанског.
« Задњи пут промењено: 13.12 ч. 21.01.2011. од самоникли » Сачувана
Тагови:
Странице: 1 ... 3 4 [5] 6 7 ... 9
  Штампај  
 
Скочи на:  

Покреће MySQL Покреће PHP Powered by SMF 1.1 RC2 | SMF © 2001-2005, Lewis Media Исправан XHTML 1.0! Исправан CSS!