Deprecated: preg_replace(): The /e modifier is deprecated, use preg_replace_callback instead in /home/vokab/public_html/forum/Sources/Load.php(216) : runtime-created function on line 2  Puno pitanja...vezana za morfonologiju i morfologiju
Српски језик - Вокабулар форум
Srpski jezik - Vokabular forum
03.18 ч. 06.06.2026. *
Добро дошли, Гост. Молимо вас пријавите се или се региструјте.
Да ли сте изгубили ваш активациони e-mail?

Пријавите се корисничким именом или имејлом, лозинком и дужином сесије

Помоћ за претрагу речника Вокабулара
Вести:
Правила форума - Речник - Правопис - Граматика - Вокатив - Језичке недоумице

 
   Почетна   Помоћ Претрага форума Календар Тагови Пријављивање Регистрација  
Странице: [1]
  Штампај  
Аутор Тема: Puno pitanja...vezana za morfonologiju i morfologiju  (Прочитано 8235 пута)
0 чланова и 1 гост прегледају ову тему.
Морска звезда
гост

Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Поруке: 5


« у: 21.23 ч. 21.05.2009. »

Imam puno pitanja za vas. Nadam se da ćete mi odgovoriti.

1.  Zašto se kod ZLOTVOR ne nalazi spojni vokal,dok se kod npr.  čudotvorac i riđokosa nalazi?
2.  Da li neko može da mi objasni kako je došlo do jednačenja suglasnika po mestu tvorbe u primeru BIHAĆ-BIŠĆANIN (kako je h prešlo u š) i to kako kao izvršena glasovna promena nije navedeno nepostojano a?
3.  Ljubav prema avanturama-zašto je ovo dativ,a ne lokativ?
4.  Na koji način su u PEKINŠKI izvršene glasovne promene jednačenje suglasnika po mestu zvučnosti i gubljenje suglasnika?
5.  Zašto je METALOSTRUGARSKI izvedena reč,a ne složena?
6.  Žašto je tvorbena osnova reči OSIGURAČ-OSIGUR,a ne SIGUR? Zar to nije reč dobijena kombinovanom tvorbom,tako da je na osnovu SIGUR istovremeno dodat prefiks O- i sufiks -AČ?
Сачувана
Ђорђе Божовић
језикословац
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:
Đorđe Božović
Струка: lingvist
Поруке: 4.322


« Одговор #1 у: 23.14 ч. 21.05.2009. »

Ne bih znao da odgovorim na pitanja o glasovnim promenama, jer se ne mogu složiti sa time za što tražiš objašnjenje, ali evo tvorbe i morfologije:

3.  Ljubav prema avanturama-zašto je ovo dativ,a ne lokativ?

Zato što označava upravljenost, a to je značenje dativa. Upravljenost ljubavi prema čemu.

Uostalom, zameni predlog "prema" predlogom "ka" i videćeš da je dativ: "ljubav ka avanturama" znači sasvim isto. A "ka" se ne upotrebljava uz lokativ. Tamo gde je predlog "prema" upotrebljen sa lokativom, obično ga možeš zameniti predlogom "po", koji pak ne ide uz dativ.

5.  Zašto je METALOSTRUGARSKI izvedena reč,a ne složena?

Zato što je dobijena dodavanjem sufiksa -ski na tvorbenu osnovu metalostrugar-.

6.  Žašto je tvorbena osnova reči OSIGURAČ-OSIGUR,a ne SIGUR? Zar to nije reč dobijena kombinovanom tvorbom,tako da je na osnovu SIGUR istovremeno dodat prefiks O- i sufiks -AČ?

Provežbaj malo bolje tvorbu reči. "Osigurač" znači "ono što osigurava", dakle na glagolsku osnovu "osigur-" dodat je sufiks "-ač". U pitanju je derivacija, jok kombinovana tvorba. Kada tražiš tvorbenu osnovu neke reči, uvek odbacuješ samo poslednji u nizu dodatih afiksa i ono što ostane jeste tvorbena osnova, ali moraš imati u vidu i značenje reči: "ono što osigurava" zasigurno je moralo i biti izvedeno od glagola "osigurati".
Сачувана
Морска звезда
гост

Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Поруке: 5


« Одговор #2 у: 08.30 ч. 22.05.2009. »

Hvala na odgovoru  :)
Mislim da su mi neke stvari vezane za tvorbu napokon postale malo jasnije.
Međutim,još uvek se dvoumim šta da podvučem kao sufiks u rečima koje imaju 2 sufiksa ili više (npr. košarkašicin). Da li da podvlačim samo sufiks koji je dodat na tvorbenu osnovu ili sve koji su dodati na koren reči? Nekako mi logičnije zvuči ono prvo (-in,a ne -arkašicin ili tako nešto),ali da pitam za svaki slučaj. . .

Što se tiče pitanja vezanih za glasovne promene,rešenja su iz ključa nekih testova sa takmičenja. Ali nikako ne mogu da shvatim kako su se te glasovne promene izvršile.
U gramatici od Stanojčića i Popovića piše da se u rečima NOŽURDA i RUČURDA izvršilo jotovanje. Skoro sam ubeđena da sam u ključu nekih takmičenja videla da je izvršena palatalizacija. Šta vi mislite? Ako se izvršilo jotovanje,da li to znači da je sufiks -JURDA?
Сачувана
J o e
уредник форума
староседелац
*****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 1.688



« Одговор #3 у: 15.25 ч. 22.05.2009. »

1.  Zašto se kod ZLOTVOR ne nalazi spojni vokal,dok se kod npr.  čudotvorac i riđokosa nalazi?

Питање спојног вокала у нашој творби доста је спорно. И. Клајн, нпр., у својој Творби не одваја спојни вокал као посебну морфему, нарочито ако је то део речи, као у зло(твор) и чудо(творац) јер се никако не може доказати да је то одвојени инфикс, а не цела та реч. У речи риђокоса, ипак, -о- има посебну функцију (срастања) јер долази на меку основу, ту оно стоји у опозицији према вокалу -е- (риђе), које се иначе појављује у флективним наставцима.
Где пише да у речи злотвор нема, а у чудотворац има спојног вокала?

2.  Da li neko može da mi objasni kako je došlo do jednačenja suglasnika po mestu tvorbe u primeru BIHAĆ-BIŠĆANIN (kako je h prešlo u š) i to kako kao izvršena glasovna promena nije navedeno nepostojano a?

Х је овде прешло у ш зато што се нашло испред предњонепчаног ћ (Бихћ- >  Бишћ-). Као што с и з могу прећи у предњонепчане, тако може и х.
Што се тиче непостојаног а, они вероватно рачунају да те гласовне промене има када се у речи то а појављује (Бихаћ, цигала, са мном), а о њој се не говори када тог а нема (Бишћанин, цигла, с тобом).

4.  Na koji način su u PEKINŠKI izvršene glasovne promene jednačenje suglasnika po mestu zvučnosti i gubljenje suglasnika?

Редослед промена је овакав: пекингски > пекинжски > пекиншски > пекиншки. Једначење се врши између другог и трећег ступња, а губљење између трећег и четвртог.

Međutim,još uvek se dvoumim šta da podvučem kao sufiks u rečima koje imaju 2 sufiksa ili više (npr. košarkašicin). Da li da podvlačim samo sufiks koji je dodat na tvorbenu osnovu ili sve koji su dodati na koren reči? Nekako mi logičnije zvuči ono prvo (-in,a ne -arkašicin ili tako nešto),ali da pitam za svaki slučaj. . .

Пази, и -ар, и -ка, и -аш, и -ица јесу суфикси, али неких других речи (кошар, кошарка, кошаркаш, кошаркашица), али свака реч може имати само један суфикс (он увек мора бити на самом крају), и то је овде -ин. Иначе, по Правопису се пише кошаркашичин. -Цин остаје само у групи -чицин (певачицин и сл.)

U gramatici od Stanojčića i Popovića piše da se u rečima NOŽURDA i RUČURDA izvršilo jotovanje. Skoro sam ubeđena da sam u ključu nekih takmičenja videla da je izvršena palatalizacija. Šta vi mislite? Ako se izvršilo jotovanje,da li to znači da je sufiks -JURDA?

У Граматици пише да је палатализација. Провери још једном.
Сачувана
Морска звезда
гост

Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Поруке: 5


« Одговор #4 у: 15.41 ч. 22.05.2009. »

Hvala!  :)

Цитат
Где пише да у речи злотвор нема, а у чудотворац има спојног вокала?

Ovaj zadatak sa je bio na nekom od takmičenja srednjih škola,ali nisam zapamtila na kom. Pronašla sam ga u zbirci sa testovima sa prethodnih takmičenja.


Цитат
Иначе, по Правопису се пише кошаркашичин.  -Цин остаје само у групи -чицин (певачицин и сл. )

 :-[  Često zaboravim da mislim na ovo pravilo.


Цитат
У Граматици пише да је палатализација.  Провери још једном.

Ja sam na str. 51 (tačka 109,pod b) pročitala da je jotovanje. Ne znam da li nam je isto izdanje. Ova moja je izdata 2004.  godine.



Сачувана
J o e
уредник форума
староседелац
*****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 1.688



« Одговор #5 у: 16.09 ч. 22.05.2009. »

Ovaj zadatak sa je bio na nekom od takmičenja srednjih škola,ali nisam zapamtila na kom. Pronašla sam ga u zbirci sa testovima sa prethodnih takmičenja.

Деси се и њима пропуст. Злотвор и чудотворац су припадају творбеном типу (сложено-префиксална творба, само имају различите суфиксе) и морају их третирати једнако, било са спојним вокалом, било без њега.

Ja sam na str. 51 (tačka 109,pod b) pročitala da je jotovanje. Ne znam da li nam je isto izdanje. Ova moja je izdata 2004.  godine.

И ја сам, ево, проверио у каснијем издању (2000) и збиља је промењено. И не само то него и презенти типа стружем-стружу (прво је било под палатализацијом).
По старијим граматичарима (Белић, Стевановић) у ручурда, ножурда имамо палатализацију. Вероватно су се они руководили тиме или старијим издањем Станојчића.
Наравно, ако се узме да је овде посреди јотовање, суфикс мора бити -јурда.
Сачувана
Ђорђе Божовић
језикословац
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:
Đorđe Božović
Струка: lingvist
Поруке: 4.322


« Одговор #6 у: 02.16 ч. 26.05.2009. »

Međutim,još uvek se dvoumim šta da podvučem kao sufiks u rečima koje imaju 2 sufiksa ili više (npr. košarkašicin). Da li da podvlačim samo sufiks koji je dodat na tvorbenu osnovu ili sve koji su dodati na koren reči? Nekako mi logičnije zvuči ono prvo (-in,a ne -arkašicin ili tako nešto),ali da pitam za svaki slučaj. . .

Ne gledaš koren, već gledaš tvorbenu osnovu te reči. Evo ovde malo o razlici između korena reči i tvorbene osnove.
Сачувана
Тагови:
Странице: [1]
  Штампај  
 
Скочи на:  

Покреће MySQL Покреће PHP Powered by SMF 1.1 RC2 | SMF © 2001-2005, Lewis Media Исправан XHTML 1.0! Исправан CSS!