Пг
гост
Ван мреже
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 5
|
 |
« у: 15.14 ч. 09.02.2010. » |
|
Шта је правилно? Прелистах свих 20 страна и нисам видио да је ово негдје било. 1. Уради ћемо- мислим на "Уради ћемо/урадићемо то сјутра". 2. Заврши ли- мислим на "Заврши ли/завршили са тим?" 3. Урадите- мислим на "Урадите/уради те то тад и тад. "
|
|
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
|
Miki
Гост
|
 |
« Одговор #1 у: 15.32 ч. 09.02.2010. » |
|
1. Невероватно је колико људи греши са овиме, а заправо је врло једноставно запамтити правило: наставци за грађење простог будућег времена јесу: -ћу, -ћеш, -ће, -ћемо, -ћете, -ће. Кад се каже наставак, то значи да заједно са основом гради лични облик, па се, логично, записује састављено: урадићу, урадићеш, урадиће, урадићемо, урадићете, урадиће.
2. Слично првој тачки, наставци за грађење радног глаголског придева јесу -о, -ла, -ло, -ли, -ле, -ла, те имамо: завршио, завршила, завршило, завршили, завршиле, завршила. Да направимо разлику: може се рећи у упитној форми и Заврши ли?, што је аорист другог (или трећег) лица једнине од глагола завршити, док је ли речца.
3. Заповедни начин такође има своје наставке за грађење, а за друго лице множине је -те, па налазимо како је правилно једино урадите.
|
|
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Пг
гост
Ван мреже
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 5
|
 |
« Одговор #2 у: 15.44 ч. 09.02.2010. » |
|
Хвала. У другом случај сам и мислио на упитну форму.
|
|
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
alcesta
језикословац
староседелац
  
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Име и презиме:
Поруке: 1.865
|
 |
« Одговор #3 у: 19.15 ч. 09.02.2010. » |
|
Samo pazi, spojeno pisanje u futuru važi samo za glagole kojima se infinitiv završava na -ti, kao uraditi. Ako se infinitiv završava na -ći, kao u ići, doći, naći, onda se ću, ćeš, će itd. pišu odvojeno, posle celog infinitiva, npr. ići ću, doći ćeš, naći ćete i slično. I tu se često greši pa se piše spojeno, verovatno zato što ljudi pokušavaju isto da primene na sve glagole. Dobrodošlica sugrađaninu. 
|
|
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
|
Miki
Гост
|
 |
« Одговор #4 у: 20.27 ч. 09.02.2010. » |
|
Оно јес’. Хвала на допуни, Алчеста.
|
|
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Ђорђе Божовић
језикословац
староседелац
  
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Име и презиме: Đorđe Božović
Струка: lingvist
Поруке: 4.322
|
 |
« Одговор #5 у: 20.49 ч. 09.02.2010. » |
|
Невероватно је колико људи греши са овиме, а заправо је врло једноставно запамтити правило: наставци за грађење простог будућег времена јесу: -ћу, -ћеш, -ће, -ћемо, -ћете, -ће. Кад се каже наставак, то значи да заједно са основом гради лични облик, па се, логично, записује састављено: урадићу, урадићеш, урадиће, урадићемо, урадићете, урадиће.
Pa i nije toliko neverovatno imajući u vidu to kako su ti nastavci zapravo klitički oblici prezenta glagola „ht(j)eti“, i futur I se zapravo gradi od DVA glagola: tih klitičkih oblika prezenta glagola „ht(j)eti“ i infinitiva glagola koji se menja (a ne od osnove glagola i nastavaka za futur!); te i raja prosto logično teži da ta dva glagola normalno i odvojeno zapiše.  Zato je lakše i metodički primerenije drukčije objasniti raji nego tako — naime, ako se glagol u infinitivu završava na -ti, piše se sastavljeno sa klitičkim oblicima glagola „ht(j)eti“ kada oni dolaze posle njega; a ako se u infinitivu završava na -ći, piše se odvojeno od klitičkih oblika. (Ali se može i u oba slučaja pisati odvojeno, upravo zato što se defakto ne radi o klasičnim „nastavcima koji zajedno sa osnovom grade lični oblik“, nego o složenom glagolskom obliku: „uradit ću“ i sl., premda je to, ne znam, možda ostalo sada samo hrvatska varijanta nakon raspada zajedničkog književnog jezika.) Upitnu rečcu „li“, Pg, uvek pišeš odvojeno od glagola kada formiraš upitni oblik. 
|
|
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Madiuxa
староседелац
  
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 7.477
|
 |
« Одговор #6 у: 21.40 ч. 09.02.2010. » |
|
Ej, Đole, pa nedostajao si nam...  Elem, pa ne zbunjuj čoveka, tek je sleteo ovde kod nas  . jedno je uradit ću a drugo je uradiću. Ne možeš reći da se može pisati i odvojeno a da ne napomeneš da tro važi samo kad osnova ima i to T (ti ćeš bolje znati da objasniš šta je to). Ovakko kako si napisao, daje utisak da je pravilno i uradi ću.
|
|
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Ђорђе Божовић
језикословац
староседелац
  
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Име и презиме: Đorđe Božović
Струка: lingvist
Поруке: 4.322
|
 |
« Одговор #7 у: 22.03 ч. 09.02.2010. » |
|
To je krnji oblik infinitiva, i on uvek ima to T, samo se ono ne vidi kada pišemo spojeno jer se provodi gubljenje suglasnika (T ispred afrikate Ć). Hoću da kažem kako je to pravopisna začkoljica koja nas malčice zbunjuje da ispravno ocenimo gramatiku ovoga oblika. Futur I je složeni oblik; gradimo ga pomoću infinitiva glagola koji se menja i klitičkih oblika prezenta glagola „hteti“: „ja ću uraditi“, „ti ćeš uraditi“ itd. Međutim, kada ove enklitike neposredno slede infinitivu glagola na -ti, onda uzimamo krnji oblik infinitiva pošto je tako valjda lakše za izgovor, pa umesto „uraditi ću“ (kao „doći ću“), imamo „uradit ću“, ODNOSNO „uradiću“ jer je prosto pravopisni dogovor da ta dva glagola spojimo u pisanju (i, naravno, tom prilikom ne pišemo T). Pa se onda čini da je futur I prost oblik; ali zapravo gramatički nije, nego smo ga pravopisom sami učinili takvim.  Pa, dakle, nisu to gramatički nastavci i osnova glagola, kako nam se zbog toga pravopisnog dogovora može učiniti, nego je drugo... Inače je takvo građenje futura balkanizam, osobina zajednička balkanskim jezicima koja se u njima razvila usled njihova međusobnog kontakta (samo što u drugim balkanskim jezicima mesto infinitiva dolazi prezent odnosno konjunktiv glagola koji se menja uz klitičke oblike glagola „hteti“: bug. šte rabotja, alb. do të punoj, mak. k’e rabotam itd.), a nije slovenski oblik, nije nasleđen iz praslovenskog i u drugim slovenskim jezicima takvo građenje futura ne postoji. 
|
|
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Зоран Ђорђевић
староседелац
  
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Име и презиме:
Струка: Дипл. инж.
Поруке: 2.364
|
 |
« Одговор #8 у: 00.37 ч. 10.02.2010. » |
|
Ej, Đole, pa nedostajao si nam...  Баш јесте. Било је необично без њега. Толико се нових чланова пријавило од почетка године да не можемо све сами. 
|
|
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Пг
гост
Ван мреже
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 5
|
 |
« Одговор #9 у: 10.04 ч. 11.02.2010. » |
|
Алчеста, хвала на добродошлици. Хвала и осталима на одговорима.
|
|
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
J o e
уредник форума
староседелац
   
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 1.688
|
 |
« Одговор #10 у: 19.49 ч. 11.02.2010. » |
|
Zato je lakše i metodički primerenije drukčije objasniti raji nego tako — naime, ako se glagol u infinitivu završava na -ti, piše se sastavljeno sa klitičkim oblicima glagola „ht(j)eti“ kada oni dolaze posle njega; a ako se u infinitivu završava na -ći, piše se odvojeno od klitičkih oblika. (Ali se može i u oba slučaja pisati odvojeno, upravo zato što se defakto ne radi o klasičnim „nastavcima koji zajedno sa osnovom grade lični oblik“, nego o složenom glagolskom obliku: „uradit ću“ i sl., premda je to, ne znam, možda ostalo sada samo hrvatska varijanta nakon raspada zajedničkog književnog jezika.)
Ипак то иде у хрватски стандард. Савремене граматике не предвиђају футур урадит ћу. Inače je takvo građenje futura balkanizam, osobina zajednička balkanskim jezicima koja se u njima razvila usled njihova međusobnog kontakta (samo što u drugim balkanskim jezicima mesto infinitiva dolazi prezent odnosno konjunktiv glagola koji se menja uz klitičke oblike glagola „hteti“: bug. šte rabotja, alb. do të punoj, mak. k’e rabotam itd.), a nije slovenski oblik, nije nasleđen iz praslovenskog i u drugim slovenskim jezicima takvo građenje futura ne postoji.  Није баш. Управо је балканизам ћу да урадим / ћу урадим, док огроман број ие. језика гради футур по моделу „помоћни глагол + инфинитив“.
|
|
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Ђорђе Божовић
језикословац
староседелац
  
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Име и презиме: Đorđe Božović
Струка: lingvist
Поруке: 4.322
|
 |
« Одговор #11 у: 22.44 ч. 11.02.2010. » |
|
Није баш. Управо је балканизам ћу да урадим / ћу урадим, док огроман број ие. језика гради футур по моделу „помоћни глагол + инфинитив“. Da, taj je futur s konjunktivom odnosno prezentom potpun balkanizam, ali je i za oblik sa infinitivom u balkanističkom svjetlu također važno to što za pomoćni glagol koji učestvuje u građenju u srpskohrvatskom dolazi nikoji drugi do upravo „hteti“. Dakle, i to „ću/ćeš/će...“ je i sámo balkanizam, jer slovenski je futur s pomoćnim glagolom „biti“ a upravo balkanski s pomoćnim glagolom „hteti“.
|
|
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Срећко Петровић
одомаћен члан
 
Ван мреже
Пол: 
Организација: /
Име и презиме: Срећко Петровић
Струка:
Поруке: 387
|
 |
« Одговор #12 у: 21.43 ч. 27.04.2010. » |
|
Samo pazi, spojeno pisanje u futuru važi samo za glagole kojima se infinitiv završava na -ti, kao uraditi. Ako se infinitiv završava na -ći, kao u ići, doći, naći, onda se ću, ćeš, će itd. pišu odvojeno, posle celog infinitiva, npr. ići ću, doći ćeš, naći ćete i slično.
I tu se često greši pa se piše spojeno, verovatno zato što ljudi pokušavaju isto da primene na sve glagole.
Да проверим и да потврдимо са још неким примером - за рећи, стићи, наћи итд. се никада не додаје наставак? Дакле, не може "рећићу", "стићићеш", "наћиће" (премда збуњује јер ми се чини да све то изговарам спојено  ) итд., јесам ли добро схватио? Не калемим овако у писању, али сам видео да неки то раде, само нисам знао да објасним шта ту није у реду 
|
|
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
alcesta
језикословац
староседелац
  
Ван мреже
Пол: 
Организација:
Име и презиме:
Поруке: 1.865
|
 |
« Одговор #13 у: 21.50 ч. 27.04.2010. » |
|
Dodaje se "ću", samo se piše rastavljeno, ako si to mislio. Dakle mora "reći ću", "stići ćeš", "naći će" itd.
|
|
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
Срећко Петровић
одомаћен члан
 
Ван мреже
Пол: 
Организација: /
Име и презиме: Срећко Петровић
Струка:
Поруке: 387
|
 |
« Одговор #14 у: 21.57 ч. 27.04.2010. » |
|
Да, нисам се лепо изразио. Хвала, Алчеста 
|
|
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
|