U tredu o jezičkim nedoumicama na jednom internet forumu jedan od učesnika veli izmedju ostalog ovo:
OK, onda ću da Klajnu sečem glavu. Jeste da ga gotivim, ali lik ima nekih finesa s kojima se never never neću složiti.
Nema šanse da ikada napišem ili izgovorim, recimo, "buldoZZer", kao ni "bombonIJera", ni Elvis PrEsli.. A ni to "prianja" mi
se baš ne ubija od logike. Meni se na primjer "prianja" "ubija od logike" a "prijanja" mi sječe uši
Ali što se tiče ostatka riječi slažem se u potpunosti, "buldožer" a ne "buldozer", "bombonjera" a ne "bombonijera" i naravno kralj Elvis Prisli a ne Presli. U Klajnovom rječniku sam našao da je bolje "bombonijera" nego "bombonjera" iako je i druga opcija prihvatljiva. Zašto i kako je "bombonijera" bolja Klajnu to ne znam ali izgleda mi da je način na koji se ove dileme rješavaju tako što se pozove na rječnik Matice srpske i to nešto kao zadnja instanca kad su ove stvari u pitanju. I na ovom forumu ima slična argumentacija:
Nije Klajn u slucaju prianjati izmislio nista sto vec ne pise u Pravopisu Matice srpske. Na zalost, ne vredi ti ni sopstveni jezicki osecaj da odredis da li se j pise kada se nadje uz i, posto se ponekad ono sto mi cujemo i izgovaramo u nekim slucajevima razlikuje od onoga sto mi pisemo. Ovde je jednostavno po sredi pravopisna konvencija da se j ne pise u prianjati i prionuti. Niko te ne tera da tu j ne izgovaras. Ova objašnjenja sa "piše u rječniku Matice srpske" mi neodoljivo liče na onaj vic sa Indijancima i hladnom zimom ( Indijanci pitali vrača kakva će da bude zima a on, posle tajnih obreda, obznani "jako hladna"; pleme, šta će?, naseče silna drva a od zime ništa. Sledeće godine Indijanci opet kod vrača a on "biće ljuta zima"; oni opet naseku drva i drva i opet ništa. Konačno, odu oni treće godine u grad kod meteorologa; misle, čovek je naučnik, znaće pravi odgovor, a ovaj im rekne "biće oštra zima, Indijanci već dve godine skupljaju drva".)
U rječniku odje na Vokabularu imamo "žardinijera" i nemamo "žardinjera" iako ćemo naći na Guglu da je broj rezultata za drugu varijantu mnogo veći. Ako mene pitaju mogu slobodno da brišu ovu prvu opciju, moj izbor je "žardinjera".
Ovo što je ovaj diskutant nazvao "pravopisna konvencija", kad su u pitanju uvezene riječi je prilično arbitrarna stvar kojoj ljudi daju nesrazmjerno mnogo značaja. Na kraju krajeva nije bitno "žardinjera" ili "žardinijera", "bombonjera" ili "bombonijera", jer kako god ih izgovorimo to neće zvučati kao originalna riječ u jeziku iz kojeg smo ih pozajmili. Ne postoji formula za način na koji prilogodjavamo strane riječi našem jeziku da nam lakše padnu na isti, i kad su u pitanju ovi detalji ne treba se zamarati time. Potpuno uzaludna rabota. Upotreba stranih riječi u srpskom jeziku očigledno mora da zadovolji dva kriterijuma: da naš prevod te riječi bude sličan originalu koji bi izgovorio Englez, Francuz ili neki drugi čija je to riječ, i drugo, da bude to nešto slično nečemu što već imamo i prilagodjeno našem jeziku tako da nam se ne uvrne jezik kad probamo to da izgovorimo. Možemo da vidimo kroz kompjuterski vokabular da to ne ide po nekom baš preciznom šablonu. Na primjer, glagol "download" neki izgovore kao "daunloudovati", a drugi izbace ovo "u" i kažu "daunlodovati". Lično koristim drugu varijantu, iako je prva bliža originalu jer se zadržava izgovor sličan engleskom (posebno američkom) diftongu "ou" u "..loud" umjesto "lod" kao u drugoj varijanti. Nekad se dva izgovora riječi zadrže u jeziku ali pretpostavljam da je češće slučaj da jedna vremenom nestane iz upotrebe. Odje će to vjerovatno biti "daunloudovati" kao što će otpasti i "bombonijera" i "žardinijera" pa neka Klajn veli da su bolje. Što je to tako ja ne znam, ali možda ima veze sa tim što malo ljudi ima ovaj rječnik Matice srpske
Kad uzmemo riječ "scroll" koja se takodje prevodi na naš jezik u obliku sličnom originalnom, vidimo da se, za razliku od riječi "download", ljudi uopšte ne trude da zadrže ono "ou". Znači nemamo "skroulovati", samo "skrolovati", pa eto i manje razloga za sjekiraciju.
Nedje skoro sam gledao neku emisiju na televiziji na kojoj su prikazali neke predratne (prije drugog svjetskog rata, sa ovoliko ratova lako može doći do zabune) srpske dnevne novine (zaboravio sam kako su se zvale) i vidio sam interesantnu stvar da se "fudbal" prevodio kao "futbol". Naravno da je "futbol" mnogo bliže originalnom "football" iz britanskog engleskog, ali je svejedno nestalo iz upotrebe. Nisam gledao ovaj film "Montevideo.." što je skoro snimljen o fudbalerima prije rata u Srbiji, ali baš me interesuje da li su se držali tog izgovora u filmu ili su koristili ovo sad "fudbal" i "fudbaler".