Masha13
члан
 Ван мреже
Организација:
Име и презиме:
Струка: prevodilac
Поруке: 177
|
 |
« у: 15.48 ч. 15.05.2013. » |
|
Zdravo,
koji bi bio najprecizniji prevod za :
dosing panel
i
with stop log
Hvala unapred! :)
|
|
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
OMali
pod_nadzorom
одомаћен члан
Ван мреже
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 250
|
|
« Одговор #1 у: 01.23 ч. 16.05.2013. » |
|
Pozdrav Mašo,
Možda bolje da naslov treda sadrži bar parče pitanja, tako da može da privuče pažnju ljudima koji znaju o ovome.
Riječ "panel" ljudi različito prevode na srpski pa onda možeš da budeš opuštena i izabereš riječ koja ti ima smisla u kontekstu koji prevodiš.
Možeš naći, da uzmem jedan poznat primjer, prevod "Control Panel" kao "upravljačka ploča", što je meni neprihvatljivo ali drugima je ok. "Upravljačka tabla" mi je prihvatljivije, ali ni taj prevod nije nešto što koristim, jednostavno kažem "kontrol panel". "Ploča" smo koristili za ono crno veliko pločasto što se okreće pa slušaš ljubavne jade Zdravka Čolića u stihu (stara užasna vremena) ili tako, a veoma česta je i upotreba "elektronske ploče", pa one Mojsijeve ploče i tako. Uglavnom uvijek imamo u vidu neki ravan objekat ii to je prvo na šta nas asocira riječ "ploča" pa bilo da se radi o Zdravku ili Mojsiju.
"Panel" je generički izraz koji se u engleskom u ovom smislu koristi da se označe raznorazne skalamerije koje imaju neko pokazivanje, ili pomoću kojih upravljaš sa nečim. Mi smo skloniji da takvu stvar prevedemo kao "tabla" a ne kao "ploča", vjerovatno zato što je u ovom slučaju centralno značenje da se tu radi o skupu nekih stvari koje su nadžidžane na nešto i služe ti kao indikacija ili za upravljanje, a sekundarno je da se tu radi o nekom pločastom objektu. Primjera za to ima dosta: koristimo "instrument tabla" u kolima za englesko "instrument panel" (dashboard), "komandna tabla" za "command panel" i slično.
Pitanje je ipak da li je i "tabla" odgovarajući prevod za "panel" u "dosing panel". Možda jeste, a možda i nije, zavisi, što bi premudri Sveto rekao. Teško je zaista reći bez konteksta i ne znajući kako to čudo izgleda u ovom slučaju. Iz iskustva u radu u industriji sklon sam da pomislim da je tvoj "dosing panel" neko kućište- orman sa komandama za doziranje. Ako je tako, i "dosing panel" u tvom tekstu je kućište koje sadrži samo komande za doziranje, i to mu je jedina svrha, mislim da bih upotrebio izraz "dozirni orman" ili "(upravljački ) orman za doziranje". Znači, ne bih rekao, na primjer, "Pritisnite crveni taster na tabli za doziranje" nego "Pritisnite crveni taster na ormanu za doziranje", ako je taj panel na njemu. Znači u slučaju kad je "dosing panel" zasebna cjelina, orman ili kućište onda bi mi bilo prirodnije govoriti o "dozirnom ormanu" a ne "dozirnom panelu". Ako je "dosing panel" samo dio nekog kućišta na kojem imaju komande i displeji za druge stvari, ne samo za doziranje, onda bih preveo sa "upravljački panel za doziranje" a u praksi bih vjerovatno skratio na "dozirni panel". Mislim da sama riječ "doziranje" govori da se komandama na tom panelu upravlja doziranjem nečega, i onda mi "upravljački" dodje neophodno u ovom kontekstu.
Može biti da to ne bi bio najbolji prevod za "stop log" u tvom tekstu ali "šiber" (od njemačkog "schieber", engleski "slide") je izraz koji ljudi u praksi koriste za metalnu ploču kojom zaustavljaš protok nečega njenim spuštanjem ili podizanjem, što je značenje riječi stop log. Koristio sam taj izraz i sam i to često, i da me ubiješ sad ne mogu da se sjetim kako bih to drugačije nazvao a da mi to isto tako dobro zvuči. Vele na Vikipediji da je obično od drveta ili dasaka a da može biti i od metala. To u Americi možda, kod nas se te stvari prave od metala da vuk ne oduva.
|
|
|
|
« Задњи пут промењено: 10.30 ч. 16.05.2013. од OMali »
|
Сачувана
|
|
|
|
Masha13
члан
Ван мреже
Организација:
Име и презиме:
Струка: prevodilac
Поруке: 177
|
|
« Одговор #2 у: 11.18 ч. 16.05.2013. » |
|
Srdacno se zahvaljujem, mnogo mi je pomoglo.
Za prvi prevod najblizi je dozirni ormar. To je kuciste, vrsta armature bez precki za doziranje.
za drugi stop lag sam u medjuvremenu pronasla prevod: podporne precke na nemacki Dammbalken.
Pisem sa posla, tako da ne mogu biti opsirnija. Naizlazim na jezicke dileme i razlike, utoliko mi je svako drugacije, razlicito
razumevanje i vidjenje jako dragoceno.
Pozz
|
|
|
|
« Задњи пут промењено: 11.29 ч. 16.05.2013. од Masha13 »
|
Сачувана
|
|
|
|
OMali
pod_nadzorom
одомаћен члан
Ван мреже
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 250
|
|
« Одговор #3 у: 11.42 ч. 16.05.2013. » |
|
Molim lijepo Masho  Ako je samo armatura, i nema vrata, onda je "panel" odgovarajući prevod. Bavio sam se godinama time, i nisam čuo drugačiji izraz za to. Ormani su standardna izvedba takvih stvari u industriji, jednostavno jer svi ti uredjaji, displeji, prekidači i sve to što dodje na kontrolnoj tabli ima i prateću opremu koja je smještena u ormanu, kao što su razni pretvarači, osigurači, zaštite, lajsne za povezivanje itd. Ako je otvoreno onda ne može "orman", i jedino ti preostaje "panel". Što se tiče ovog "potporne prečke", nisam siguran jer ne znam kontekst, ali obično taj izraz označava zapreku na nekom vodenom toku ili tako. Jeste napravljena ta zapreka od poslaganih prečki ali to je manje bitno. Može biti, ne tvrdim da nije bolji prevod "potporna prečka" u tome što prevodiš, ali jeste malo neobično da se "stop" koristi u smislu "potporna". Moguće naravno, ali neobično ako uzmemo u obzir moguća značenja riječi "stop". Vidio sam na internetu i ta značenja za "stop logs" koja sam našao bez izuzetka govore o vrsti panel ploče sastavljene ili od horizontalno naslaganih dasaka ili gredica bilo drvenih ili metalnih, koja se koristi da se zapriječi ili dozvoli protok nečega. Mislim da bi "šiber" kao njemačka pozajmljenica legla tu dobro, to je po meni suština. Evo Guglova definicija preuzeta iz Rječnika hidrologije i hidraulike http://www.soe.uoguelph.ca/webfiles/wjames/homepage/stillunclassified/wjvocab.html: stop log A log, plank, cut timber, or a steel or concrete beam fitting into end guides between walls or piers to close an opening in a dam or conduit to the passage of water. The logs usually are handled or placed one at a time.Evo sa youtube par videa dje se vidi o čemu se radi http://www.youtube.com/watch?v=FQF1yrdVos0 http://www.youtube.com/watch?v=W1optvEDi9A |
|
|
|
« Задњи пут промењено: 11.55 ч. 16.05.2013. од OMali »
|
Сачувана
|
|
|
|
Masha13
члан
Ван мреже
Организација:
Име и презиме:
Струка: prevodilac
Поруке: 177
|
|
« Одговор #4 у: 12.11 ч. 16.05.2013. » |
|
Slazem se za dozirni panel je prava rec u prvom slucaju. Izbegavam anglicizme koliko je to moguce radi ocuvanja naseg jezika, bar tome nastojim. stop lag je Dammbalken, a ne siber/Schieber. Na to se odnosi. Na ruski prevedeno Подпорная балка Na hrvatski greda nasipa. Pozdrav i jos jednom velika hvalaaa |
|
|
|
« Задњи пут промењено: 12.18 ч. 16.05.2013. од Masha13 »
|
Сачувана
|
|
|
|
OMali
pod_nadzorom
одомаћен члан
Ван мреже
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 250
|
|
« Одговор #5 у: 12.57 ч. 16.05.2013. » |
|
Molim lijepoooo Masho Te grede ne podupiru ništa, one zaprečavaju, to je prilična razlika, i zato bolje da koristimo riječ koja bolje odgovara svrsi toga o čemu pričamo. Po svemu što sam pročitao i vidio na youtube, a ima i princip rada na jednom od linkova koje sam dao prije, upotreba ovih greda je ista kao i upotreba šibera, samo što je u ovom slučaju taj šiber iz djelova - greda. Princip rada šibera je ono što vele u onoj definiciji od prije : fitting into end guides between walls or piers to close an opening in a dam or conduit to the passage of water. The logs usually are handled or placed one at a time. To je princip rada šibera, zapreke u obliku "slidea" koja kliza gore ili dolje niz vodjicu da bi dozvolila ili spriječila protok nečega. Rekao sam da "šiber" ne mora biti odgovarajući prevod, zavisno od konteksta. Evo na primjer ove sličice odje http://www.industrialpenstocks.co.uk/products.html i tu možemo vidjeti različite dizajne vodenih zapreka. Meni se čini da o penstock, stop logs i handstops možemo govoriti kao o sličnim stvarima u smislu principa rada. Znam da je termin koji se koristi za "flap valve" "klapna" i tu je princip malo drugačiji, a i primjena je raznovrsnija. Iako je pitanje izbora riječi čisto arbitrarna stvar, i u krajnjem nije mnogo značajno oćemo li prevesti kao "potporna" ili "zaprečna", jer će bilo koja varijanta koja postane standardna upotreba biti jednako prirodan izbor, ipak u ovom slučaju nema potrebe da izaberemo riječ koju na drugačiji način koristimo u našem jeziku. Pridjev "potporna" ima jasno značenje koje nema veze sa svrhom ove stvari. Njemački prevod u opsegu značenja riječi koju si navela Dammbalken ne sadrži značenje "potporna" to sam provjerio: Damm: nm. embankment, dike, earthwork, rampart (for defense, protection, holding back water, etc.)
v. dike, build a dike; protect with an embankment; drain with a canal or ditch Balken: nm. bar, rod, beam Ako su Hrvati preveli Dammbalken kao "greda nasipa" to meni više vuče na nekog prevodioca bukvalistu iz pre-internetskog vremena koji nije znao o ovome nego na neku posebnu funkciju ove stvari u realnom svijetu. A može biti i da griješim, ako imaš neki link dje se može vidjeti neki takav nasip sa potpornom gredom linkuj da vidim kako izgleda to čudo. Pogledao sam na njemačkim sajtovima, iako ne govorim njemački baš nimalo, i našao sam na više mjesta Dammbalken pod Schieber, evo odje možeš pogledati na primjer http://gerhardtchristensen.de/Default.aspx A onda očigledno koriste Regulierbar kao sinonim (Dammbalken - Regulierbar ), što isto upućuje na svrhu ovih greda. Možemo vidjeti i da su klapne (klappen, ili engleski flap valves) posebno grupisane, što potvrdjuje ono što sam prije rekao. Ako treba precizno da označimo ovaj dizajn šibera, a sigurno da treba u tehničkim kontekstima, a oćeš da daš svoj doprinos očuvanju našeg rječnog fonda (to fond riječi) onda izraz koji mi sad pada na pamet koji najbolje odslikava to za šta se koristi ovo čudo je "zaprečna greda". |
|
|
|
« Задњи пут промењено: 13.17 ч. 16.05.2013. од OMali »
|
Сачувана
|
|
|
|
Masha13
члан
Ван мреже
Организација:
Име и презиме:
Струка: prevodilac
Поруке: 177
|
|
« Одговор #6 у: 14.18 ч. 16.05.2013. » |
|
Ukratko:
Damm na nemackom znaci brana, bedem, nasip koja ukazuje ili moze biti i potporu.
Balken je precka.
Potporna precka je preuzeto iz vazeceg termina iz ruskog jezika.
zaprečna greda imala bi smisla, jos uvek se konsultujem.
pozzz
|
|
|
|
« Задњи пут промењено: 15.31 ч. 16.05.2013. од Masha13 »
|
Сачувана
|
|
|
|
OMali
pod_nadzorom
одомаћен члан
Ван мреже
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 250
|
|
« Одговор #7 у: 14.48 ч. 16.05.2013. » |
|
Koliko znam o njemačkom, a ne znam puno zaista, oni krpe imenice tako naveliko, a Hrvati su da ne bi zaostajali za bratskim njemačkim narodom preuzeli taj adet od njih valjda. Nema potrebe da i mi krpimo na isti način polazeći od logike njemačkog jezika, a i ne možemo sve i da oćemo ovako sastavljati dvije imenice u jednu, ne odgovara nam to jeziku. Možda Hrvati imaju neko dodatno značenje za riječ "greda" to ne znam, ili im je jednostavno sport ovakvo pravljenje složenica imenica-imenica, što god da je tu u pitanju znam da nama koji govorimo srpski to ne ide tako lako. Ja ovu frazu "greda nasipa" ne mogu da shvatim jer uopšte nemam sliku na koji način bi ta greda stajala u odnosu na nasip ni šta bi joj bila svrha. Sama fraza ne govori o tome da li ta greda podupire nasip ili za šta služi.
Ni englesku frazu nebi imalo smisla prevoditi doslovno kao "zaporni/zaprečni balvani/trupci" ili kako bi to već preveli, a naročito ne kad se i u engleskom značenje fraze proširilo na stvari koje imaju originalnu funkciju ali ne i originalnu izradu od drvenih trupaca. Kad upotrebimo pridjev "potporna" uz "greda" jedino što zaista pada na pamet je da ta greda nešto podupire. Zato, kad imamo sliku, imamo ton, imamo video, imamo i predstavu o čemu se tu radi, a nije previše komplikovan princip zaista, slobodno možemo to da krstimo onako kako nam ima smisla to da nazovemo, a neka Sima Strahota posle to u njegovom pravopisu proskribuje ili nazove nepismenim ili gura ovo "greda nasipa", mi ne moramo ni kao Sima, ni kao Rusi ni Švabe ili ko god, i zašto bi ako smo pismeni i sigurni da znamo o čemu se tu radi.
|
|
|
|
« Задњи пут промењено: 15.15 ч. 16.05.2013. од OMali »
|
Сачувана
|
|
|
|
Masha13
члан
Ван мреже
Организација:
Име и презиме:
Струка: prevodilac
Поруке: 177
|
|
« Одговор #8 у: 15.29 ч. 16.05.2013. » |
|
Stvarno ste super. Mislim da su nam potrebne ozbiljne jezicke reforme, ali to je tema za sebe. Neka odluce strucnjaci, mada bi nam i prilivi iz stranih jezika bili od koristi. Nastojim da sto preciznije prevedem termine, kako bi se usvojili i koristili dalje u srpskom ili na hrvatskom. Ne ogradjujem se. Ucila sam srpsko-hrvatski i taj jezik govorim. No ok. Vratimo se dosing panel, sa tim su mislili na panel za upravljavanje (ovom slucaju tu se dozira). Na nemacki Dosier-/Bedienstation. Dammbalken je precka, greda koja se moze povlaciti na gore i dole, nema funkciju potpore, nego odvajanja, stoga je zaprecna greda sasvim ok pojam, sto mi je potvrdila i profesorica hrvatskog.  Hvala! Pozz |
|
|
|
« Задњи пут промењено: 15.40 ч. 16.05.2013. од Masha13 »
|
Сачувана
|
|
|
|
OMali
pod_nadzorom
одомаћен члан
Ван мреже
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 250
|
|
« Одговор #9 у: 20.32 ч. 17.05.2013. » |
|
A hvala Mašo, ovo smo lijepo prodiskutovali. Možemo da ne persiramo, labavije se osjećam kao ti nego kao vi Meni je korištenje sintagmi srpski jezik i hrvatski jezik praktično pitanje, nacionalno sam nezainteresovan i ne zanimaju me patriotski, istorijski ili emotivni aspekti koji prate ovaj problem imena. Reći ću da govorim srpski da bih bio jasan o kojem se jeziku tačno radi, mislim da taj izraz sad najbolje odgovara stanju stvari. Za prevodioca je razlika izmedju standardnog hrvatskog dijalekta i standardnog srpskog dijalekta značajna, tako da je u tom kontekstu na primjer važno reći je li čovjek prevodi na srpski ili hrvatski. Tu sintagma srpsko-hrvatski nije odgovarajuća jer postoje značajne razlike i u leksici i u sintaksi izmedju dva dijalekta koje su u prevodjenju naravno bitne. Ili na ovakvom jezičkom forumu na primjer, mi se bavimo srpskim jezikom, a ne hrvatskim. Da bismo dali ozbiljnu ocjenu u vezi jezičkih dilema koje se postavljaju na ovom forumu moramo imati sigurnost i intuiciju čovjeka koji svakodnevno upotrebljava standardni srpski jezik. Tvoja ambicija da tvoji prevodi budu prihvaćeni i u srpskom i u hrvatskom jeziku jeste lijepa, to ide u pravcu da se ljudi bolje razumiju i ne znam šta da kažem osim da ti želim da uspiješ u tome sa svakim novim prevodom. Samo pošto to trenutno sve ide u suprotnom smjeru u srpskom i hrvatskom mislim da su ti ambicije nerealne Prevod za "panel" u Control Panel, da uzmemo naš primjer, u hrvatskom je (sudeći po internet rječnicima) "kontrolni okvir". Kod nas sam najčešće nailazio na "upravljačka ploča" i "upravljačka tabla". Osim što je različit izbor riječi u hrvatskom i srpskom prevodu, hrvatski prevod je i potpuno neodgovarajući za nas jer se u srpskom pridjev "kontrolni" upotrebljava samo sa značenjem "provjeravanja" nečega, nikako sa značenjem upravljanja nečim. S druge strane naši prevodi "upravljačka ploča ili tabla" zvuče nekako kabasto, kao da govorimo o dijelu kamiona a ne o kompjuterskoj aplikaciji. Ja zato ne prevodim Control Panel, to tako napišem, i zadržim i velika slova - Kontrol Panel. E to je sad dobra ilustracija problema u našem jeziku u obliku baba Smiljana koje će forsirati prevod "upravljačka ploča" kao "pravilan" pa nema veze što to niko ne koristi. A kad nadju da ljudi pišu "Kontrol Panel" eto ti materijala za novi priručnik o nedozvoljenim radnjama u jeziku. Jasno je da "kontrol" nije srpska riječ i da je onda "kontrol panel" jedina fraza u našem jeziku dje se ta riječ upotrebljava, ali šta da se radi, u jeziku nije sve pod konac. Ta upotreba je živa i raširena, i šta sad da radimo. E tu naše Smiljane preuzimaju na sebe nezahvalnu ulogu Dammbalkena u jeziku, pa će oni tu da puštaju i zabranjuju tok jezika kako budu smatrali da treba. Problem sa ovim balvanima je u tome što će to u najvećem broju slučajeva biti najuzaludniji mogući posao, i što će jezik jednako nastaviti da ide svojim tokom pa branili oni ili puštali. Ja nisam jezički patriota i neću silom prevoditi nešto za šta ne mogu da smislim meni prihvatljiv prevod na srpski, samo da bih time zabranio upliv stranih riječi u naš jezik. Onda kad imam prevod koji smatram odgovarajućim prednost ću uvijek dati našim riječima naravno, nema smisla komplikovati kad ima jednostavno rješenje. Druga je stvar oće li se to što prevedem zadržati u jeziku ili ne, to nije sporno. Mogu da se odlučim da prevedem Control Panel kao "upravljačku ploču" nema problema, ali ako godinama prevodim Control Panel kao "upravljačka ploča" i uporno i uporno to guram, a ljudi uporno i uporno ignorišu da koriste taj izraz, šta onda da radim? Da pišem blesave priručnike za jezik u kojima ću sve ljude koji koriste Kontrol panel a ne "upravljačka ploča", da proglasim nepismenim manijacima, ili ću da prilagodim taj prevod stvarnoj upotrebi? E kod nas se radi ovo prvo, a to je ono, insanity, ponavljaš stalno jedno isto bezbroj puta i očekuješ drugačiji rezultat. Ovo značenje riječi "panel" o kojem smo pričali, da se vratimo na to, podrazumijeva da se ta stvar koristi za upravljanje nečim. To je default značenje. Ako panel nema upravljačke funkcije kvalifikovao bi riječ na neki način, na primjer "display panel" ili tako. Evo iz sinonima sa Free dictionary http://www.thefreedictionary.com/panel: 8. panel - electrical device consisting of a flat insulated surface that contains switches and dials and meters for controlling other electrical devices
"he checked the instrument panel"; "suddenly the board lit up like a Christmas tree"
control board, control panel, instrument panel, board
dashboard, fascia - instrument panel on an automobile or airplane containing dials and controls
electrical device - a device that produces or is powered by electricity
idiot light - a colored warning light on an instrument panel (as for low oil pressure) |
|
|
|
« Задњи пут промењено: 11.44 ч. 18.05.2013. од OMali »
|
Сачувана
|
|
|
|
Ivona
члан
Ван мреже
Организација: i
Поруке: 52
|
|
« Одговор #10 у: 21.14 ч. 17.05.2013. » |
|
Za prevodioca je razlika izmedju standardnog hrvatskog dijalekta i standardnog srpskog dijalekta značajna, tako da je u tom kontekstu na primjer važno reći je li čovjek prevodi na srpski ili hrvatski. Tu sintagma srpsko-hrvatski nije odgovarajuća jer postoje značajne razlike i u leksici i u sintaksi izmedju dva dijalekta koje su u prevodjenju naravno bitne. Ili na ovakvom jezičkom forumu na primjer, mi se bavimo srpskim jezikom, a ne hrvatskim. Da bismo dali ozbiljnu ocjenu u vezi jezičkih dilema koje se postavljaju na ovom forumu moramo imati sigurnost i intuiciju čovjeka koji svakodnevno upotrebljava standardni srpski jezik. Oprostite, prekidam vas u konkretnoj stvari. Naime, interesuje me na koje ste dijalekte mislili? |
|
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
OMali
pod_nadzorom
одомаћен члан
Ван мреже
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 250
|
|
« Одговор #11 у: 22.53 ч. 17.05.2013. » |
|
Pozdrav Ivona, Mislio sam na standardni srpski dijalekat vs standardni hrvatski dijalekat Šalim se, nisam imao u glavi nijednu knjišku definiciju ni jednog ni drugog dijalekta, ta mi je oblast normiranja toga šta je dijalekat prilično neinteresantna za proučavanje. Kad sam rekao hrvatski i srpski dijalekat imao sam na umu da se radi o jednom istom jeziku. Razlike u leksici i sintaksi mi izgledaju dovoljno velike da kažemo da su to različiti dijalekti, a s obzirom na to da se dovoljno dobro razumijemo nedovoljno su velike da kažemo da su to različiti jezici. To je ono kako ja razumijem pojmove "jezik" i "dijalekat". Meni to povlačenje granice izmedju ova dva pojma izgleda da je više arbitrarna stvar nego što tu sad imaju neki mjerljivi kriterijumi koji će svrstati jezik koji se govori na nekom prostoru kao jedno ili drugo. Poznato je ono da je jezik dijalekat sa vojskom i mornaricom. I stvarno kad pogledaš na primjeru ex-Yu, to je čisto stvar političkog dogovora, a nije jezika. Tako smo došli do toga da su Hrvati i Srbi kao najbrojniji imali čast da se jezik po nacionalnom ključu nazove po njima. Ali ako zanemarimo nacionalno političko patriotske denominacije u ex Yu i uzmemo samo fakte jezika, onda bi pretpostavljam trebali da napravimo žešću složenicu od naziva toga jezika da udovoljimo svima, uvažavajući različite dijalekte jednog jezika kojima se ljudi služe na prostoru ex Yu. Tako taj jezik onda nebi u nazivu bio rascijepljen na dva dijela, nego bogzna po kakvim šavovima bi ga onda iscijepali. Oni dijalekti koje soc-samoupravljanje i baba Smiljane nisu kanonizovali u pravopisima su tako otprilike nešto nepoželjno i pravopis tih dijalekata nećeš naći, a na taj govor će se baba Smiljane mrštiti jer je "nepravilan". Evo na primjer, ako neko sa juga Srbije postavi pitanje odje znamo li je li ispravno reći "Ću te potražim" ili "Će te potražim" ili možda "Će te budem potražio"?. Odgovor koji bi dobili na to pitanje je da je sve to džumle nepravilno, da je to nepismenost, da ne možemo dozvoliti da svako priča kako oće, pa to se ne može naći u pravopisu prof.dr Sime Strahote itd. A da pitamo na hrvatskom forumu je li ispravno "Budem je potražio"? Ja stvarno ne znam je li to standard ili ne, ali pretpostavljam da je konverzacijski očekivana i raširena upotreba, koja se mislim neće okarakterisati kao nepismenost. A onda se opet javlja gomila drugih političkih pitanja kad je u pitanju korištenje sintagme srpsko-hrvatski jezik. Da li ima smisla pisati pravopis srpsko-hrvatskog jezika u sad ovim uslovima dje će i jedni i drugi proučavati i srpski pa uporedjivati sa hrvatskim i obrnuto ili bi možda imalo smisla u pravopisima srpskog obradjivati ove outlaws dijalekte sa juga Srbije umjesto standardnog hrvatskog, i u pravopisima hrvatskog primorske neke dijalekte ili šta, umjesto standardnog srpskog. Može biti da već postoje pravopisi koji se time detaljno bave, ali ja zaista nemam volje da čitam ni stare ni nove, a nije da nisam probao. To meni od samog naziva Pravopis pa nadalje takvu konfuziju napravi u glavi, i tako to dosadno izgleda da ću radije ostati ovakav kakav sam nepismen nego to da čitam. Ma neka mi golicaju perom tabane to neću da čitam. U tim pravopisima nikad ne znam je li se tu prvenstveno govori o upotrebi jezika, fonetici ili je li to o značenjima riječi ili interpunkciji ili morfologiji ili dje jedno počinje a drugo završava. Uglavnom od suvoparnog štiva se tako napravi nečitljivo suvoparno štivo, dosadno namrtvo. Uglavnom kad kad smo kod ovog pitanja šta je jezik a šta dijalekat i to, mi u Crnoj Gori smo ovim političkim osamostaljivanjem osamostalili i jezik, sa obrazloženjem da svi ostali imaju pa i mi moramo. I sad pričamo jezik koji je eto sad iz celofana. A onda smo dobili i gramatiku da znamo šta je pravilno a šta ne, koja je kanonizovala govor prilčno nepoznat većini stanovništva u Crnoj Gori danas, ali bi zato odlično poslužio da se dobro ispričaš sa čukun čukun djedom, a što jes jes nikad čovjek ne zna kad se takva prilika može ukazati, pa dobro onda što smo sad to regulisali. Uglavnom, glavni problem se u ovim stvarima oko izbora vladajućeg dijalekta i jezika po meni sastoji u tome što za čovjeka čobana prilagodjavanje nikad nije opcija ni u čemu pa ni u jeziku. On lično ne čita bogzna, ali neće da se osjeća neprijatno kad progovori skorupanskim dijalektom svog zavičaja, pa da ispadne glup. E zato, kad imaš državu ti onda imaš i moć, a kad imaš moć, onda sve može, pa možeš i jezik svoje Donje Pizdovine da nametneš svima kao zakon. Imam jednog prijatelja u Engleskoj, i on veli da su im call centri smješteni u središnjem dijelu zemlje, dje on živi, jer tu ljudi mogu da razumiju i one sa sjevera i ove sa juga Engleske. Ja ne znam je li on to umislio ili je to zaista praksa, ali da će većina ljudi kojima engleski nije maternji, i koji su učili onaj BBC engleski teže razumjeti engleski koji se govori na sjeveru to je sigurno istina. Htio sam da kažem da oni ne govore o različitim jezicima i pored toga što razlike mogu ići do veoma otežanog medjusobnog razumijevanja. Govore o dijalektima, a mi odje, mi smo pametniji od toga naravno, pa ćemo na kraju svako svoj jezik i svakome svoj pravopis, tako je najpoštenije valjda. |
|
|
|
« Задњи пут промењено: 23.19 ч. 17.05.2013. од OMali »
|
Сачувана
|
|
|
|
Ivona
члан
Ван мреже
Организација: i
Поруке: 52
|
|
« Одговор #12 у: 23.22 ч. 17.05.2013. » |
|
Poštovani OMali, Pre svega hvala na iscrpnom odgovoru, a na moje pitanje ste odgovorili negde posle uvoda. Da pojasnim, mene je interesovalo zbog čega niste napisali standardni srpski jezik i standardni hrvatski jezik koje pravopisi tretiraju. Jasno je da oba jezika imaju svoje dijalekte, te ste me s tim zbunili. No, izgleda da smo se ipak sporazumeli. Drugom prilikom nešto više. Svako dobro vama. |
|
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
OMali
pod_nadzorom
одомаћен члан
Ван мреже
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 250
|
|
« Одговор #13 у: 00.01 ч. 18.05.2013. » |
|
Molim lijepo Ivona, Nisam napisao "jezik" a mogao sam i da napišem i tako, ali htio sam da budem precizan o ovome srpski, hrvatski i kako to po mom shvatanju stoji jedno prema drugome. To jesu dijalekti, ali i ako i napravimo podjelu na hrvatski i srpski pitanje je koliko su to jasno izdiferencirani dijalekti ili koliko su dijalekti koje bi definisali unutar njih jasno razgraničeni na hrvatske i srpske, i koji su to kriterijumi na osnovu kojih bi to uradili. Meni je govor juga Srbije dijalekat isto koliko je dijalekat ono što bi nazvali standardnim srpskim jezikom ili standardnim hrvatskim jezikom, ni manje ni više. Oni su meni u istoj ravni, ne vidim kako bi to jezik juga Srbije bio pod-dijalekat standardnog srpskog jezika, a ne velim da ljudi koji se bave tim ne vide tu neki osnov da tako sistematizuju ove dijalekte. Ja ću čekati onda drugu priliku da čujem od tebe o ovome, meni ovo nije strong point. I nemojte da persirate ljudi aman, nisam u sudnici I malo off-topickinga ako može, što sam htio da kažem posle tvog prethodnog posta. Primijetio sam na forumu da ljudi dosta koriste ovo "naime" kao diskurs marker, da preciziraju šta oće da kažu u sledećem tekstu. Meni to nešto stilski ispadne baš uštogljeno, ne znam zašto. Možda i malo zastarjelo, nisam siguran. I vjerovatno i najčešće suvišno. Eto to je bilo to. To je gundjanje oko jezika, lična preferencija. Svako dobro i tebi i hvala što si se uključila na tred, očekujem da o ovome napišeš nešto više, ja o ovome ne znam puno, biće lijepo da pročitam nešto od tebe na tu temu. Pozdrav |
|
|
|
|
Сачувана
|
|
|
|
OMali
pod_nadzorom
одомаћен члан
Ван мреже
Организација:
Име и презиме:
Струка:
Поруке: 250
|
|
« Одговор #14 у: 12.34 ч. 18.05.2013. » |
|
Da dodam jedan komentar u vezi značenja pridjeva "kontrolni" i ovoga što sam rekao da u srpskom jeziku ova riječ "nikako" ne može imati značenje "upravljački", pa je onda neprihvatljiv hrvatski prevod "kontrolni okvir" za Kontrol Panel. Zeznuo sam se, a tako obično i bude kad se o leksici počne pričati u terminima očuvanja značenja i slijepog pridržavanja postojećim šablonima. Pridjev "kontrolni" u smislu "upravljački" imamo u "kontrolni paket (akcija)" a može biti da se može pronaći i u još ponekoj sličnoj frazi. "Kontrolni paket" je naravno potpuno prirodna i često upotrebljavana fraza u srpskom, pa iako je centralno značenje riječi "kontrola" "nadzor", "provjera" ili tako nešto.
Pogledao sam na internetu upotrebu imenice "kontrola", i u najvećem broju slučajeva govori se o provjeri nečega, ali imamo i značenje "upravljanje", pogotovo u idiomatskim frazama koje su najvjerovatnije došle u naš jezik labavim prevodom tih izraza sa engleskog jezika. Čini se da je jasno da je "kontrolni paket" došao od engleske fraze "controlling interest" ili "control stock", koja označava količinu akcija koja je dovoljna da se upravlja kompanijom. Ili našao sam i "kontrola štete" što opet dolazi od nepreciznog prevoda "damage control". Jedna veoma često upotrebljavana idiomatska fraza koja mi pada na pamet sad je i "situacija je pod kontrolom" dje opet govorimo o tome da komandujemo situacijom, a ne da provjeravamo ili nadziremo situaciju. Pretpostavljam da je i ova fraza odskora u srpskom jeziku i da nije naš izum već da je došla od engleskog "situation is under control". Nije ni važno otkud tu, važno je da je tu, i da možemo uočiti da su u upotrebi dva značenja riječi "kontrola" i njenih izvedenica.
Primarno značenje imenice kontrola je naravno "provjera", i upotrebljavamo je svakodnevno i svuda u ovom smislu, evo redom rezultati Gugla: kontrola saobraćaja, kontrola beba, kontrola kvaliteta, kontrola letenja, ultrazvučna kontrola itd.
|
|
|
|
« Задњи пут промењено: 12.37 ч. 18.05.2013. од OMali »
|
Сачувана
|
|
|
|
|
