Deprecated: preg_replace(): The /e modifier is deprecated, use preg_replace_callback instead in /home/vokab/public_html/forum/Sources/Load.php(216) : runtime-created function on line 2 Deprecated: preg_replace(): The /e modifier is deprecated, use preg_replace_callback instead in /home/vokab/public_html/forum/Sources/Load.php(216) : runtime-created function on line 2  Одштампај страницу - Reči srpskog porekla

Српски језик - Вокабулар форум
Srpski jezik - Vokabular forum

О српском језику и култури => Језик наш насушни => Тему започео: chiviash на 00.07 ч. 06.11.2007.



Наслов: Reči srpskog porekla
Порука од: chiviash на 00.07 ч. 06.11.2007.
Pozdrav svima ,
 da li postoji neka nasa rec u drugim jezicima  ?
Neko mi rece da je "drakula" jedna od reci  ali sam skeptican .



Наслов: Одг: Reči srpskog porekla
Порука од: alcesta на 00.13 ч. 06.11.2007.
Drakula nije, ali vampir jeste. :)


Наслов: Одг: Reči srpskog porekla
Порука од: Ђорђе Божовић на 21.48 ч. 06.11.2007.
"Vampir" je odista u 18. veku, podsredstvom austrijske štampe koja je pisala o slučajevima vampirizma u selima po Srbiji, jedna naša reč koja je ušla u mnoge evropske jezike. ("Drakula" je rumunski patronim, znači: "Drakulov sin".)

Jedna reč koja je nastala u ruskom jeziku, a koja je takođe postala međunarodna, jeste "intelligentsia" (inteligencija).

Ostale naše reči koje se upotrebljavaju i "vani" uglavnom su nazivi karakterističnih proizvoda, kao što su "slivovitz" (šljivovica), burek ili ajvar. Tako i ruska votka ("vodka").

Inače su i mnogi nemački toponimi slovenskog porekla (Berlin, Brandenburg, Elba i dr.).


Наслов: Одг: Reči srpskog porekla
Порука од: Madiuxa на 22.41 ч. 06.11.2007.
Drakula je lično ime. Grof Drakula je bio stvaran lik.Zvao se Vlad Tepes. Bio je poznati turkoubica, strah i trepet Osmanlija, međutim, još suroviji je bio sa sopstvenim podanicima... Ima jedna super knjiga u kojoj se može naći dosta podataka o njemu i zove se Istoričar, od Elizabet Kostove.


Наслов: Одг: Reči srpskog porekla
Порука од: Lolita на 23.02 ч. 06.11.2007.
Legenda o grofu Drakuli postala je poznata zahvaljujući knjizi Brama Stokera „Drakula“, koja je takoreći rodonačelnik „vampirskog“ žanra, koji je, doduše, potekao iz gotskog stila. (Kod gotskog stila zanimljivo je da je jedan od retkih čiji je rodonačelnik žena, En Redklif, a iz njega je pak nastao današnji horor.) Knjiga Drakula je sasvim lepo napisana i zanimljiva, i može se i danas čitati, mada je stara nekih sto-dvesta godina (ne mogu sad tačno da se setim kada je objavljena). Po njoj je do danas snimljeno mnoštvo filmova.
Naravno, Drakula je bio istorijska ličnost, ali tvorac književnog lika Drakule je nesporno Bram Stoker.


Наслов: Одг: Reči srpskog porekla
Порука од: Madiuxa на 23.32 ч. 06.11.2007.
Hm... Meni je ipak mnogo zanimljiviji i daleko strašniji pravi grof Drakula.... :) Za vampire znamo svi da ne postoje, a ovaj je bio i te kako živ dok je oduzimao živote drugima...

Zanimljiva je priča koju Kostova priča, o tome kako je u stvari od živog krvoloka nastao mrtvi krvolok, i kako su na sve moguže načine, tri vere zajedničkim snagama pokušavale da ga spreče da opet "oživi"....


Наслов: Одг: Reči srpskog porekla
Порука од: Ђорђе Божовић на 23.38 ч. 06.11.2007.
i kako su na sve moguće načine, tri vere zajedničkim snagama pokušavale da ga spreče da opet "oživi"....
Što je, u stvari, i tačno - u svakoj bajci ima i deo istine, je li: vlaški knez Vlad Cepeš dolazio je u sukobe s trima verama i sa svima je oko sebe ratovao: kako s katoličkom Austrougarskom i muslimanskom Turskom tako i sa pravoslavnom crkvom koja je delovala u njegovoj kneževini. ;)


Наслов: Одг: Reči srpskog porekla
Порука од: Madiuxa на 23.44 ч. 06.11.2007.
Cepeš ili Tepeš? Ja sam čitala knjigu u originalu, a tamo piše originalna rumuska grafija sa onim T što ima neku kvaku...

Da, da... Pa bio je pravi antihrist! Nabijao je na kolac ljude iz dosade! Mislim... Nikakva bajka ne može biti uzbudljivija i strašnija od same istorije... :)


Наслов: Одг: Reči srpskog porekla
Порука од: Бојан Башић на 23.48 ч. 06.11.2007.
„T sa nekom kvakom“ ;) čita se kao C (a tako i prenosi) — Cepeš. No, teško je tebi zameriti što nisi znala kako se to čita ako si koristila original, ali mora se zameriti onima koji su zaduženi za našu literaturu (prevodioci, lektori itd.), a uporno misle da je ta kvačica nešto nebitno, pa pišu *Tepeš (istina, ne isključivo, ali opet previše često).


Наслов: Одг: Reči srpskog porekla
Порука од: Madiuxa на 23.53 ч. 06.11.2007.
„T sa nekom kvakom“ ;) čita se kao C (a tako i prenosi) — Cepeš. No, teško je tebi zameriti što nisi znala kako se to čita ako si koristila original, ali mora se zameriti onima koji su zaduženi za našu literaturu (prevodioci, lektori itd.), a uporno misle da je ta kvačica nešto nebitno, pa pišu *Tepeš (istina, ne isključivo, ali opet previše često).

Ето, то нисам знала. Цепеш, дакле... Човек се учи док је жив.... :)


Наслов: Одг: Reči srpskog porekla
Порука од: Соња на 00.22 ч. 07.11.2007.
   И ја сам некад одавно чула „Тепеш“, али ми је недуго затим објашњено да треба „Цепеш“. И мислим да није то неко тврдо Ц, него пре нешто између Ц и Ћ.
   Сад ћу мало да се правим важна: док сам писала дипломски, на располагању ми је био и неки рад на румунском  ???. Који, наравно, не знам. Али сам успела да преведем све што ми је требало (кад се мало уђе у фазон, испостави се да многим речима може да се наслути значење, а и, што рече тадашња библиотекарка, имала сам среће што је у румунском конструкција реченице иста као код нас, па сам могла, отприлике к’о Перица, да тражим по речницима реч по реч, и да од њих склапам сувисле реченице  8)). Кол’ко сам разумела, има тамо тих неких меких, „између“ гласова: гуштер се, рецимо, пише şopîrlă, и сигурно се не чита као шопирла, него је то прво слово нешто између С и Ш, меко Ш. Моје мишљење по питању румунског ипак никако не узимати претерано озбиљно :-X.


Наслов: Одг: Reči srpskog porekla
Порука од: Сребрена на 12.17 ч. 09.12.2007.
("Drakula" je rumunski patronim, znači: "Drakulov sin".)
Реч је преузета  из валашког језика и значи Змај..Не "змајев син" или "змајски син" ,већ само "змај". Изговарају Дракуљ=Змај.
Влад Цепеш, сурови истребитељ Турака и Валашки владар ( у време кад Румуније није било још)  изгледа је припадао истом Витешком реду  коме и већина наших средњевековних владар и витезова.. борцима против освајача жуте или какве већ друге расе..На његовој кациги, као и код неких наших витезова и владара (Милош Обилић,Часлав Клонимировић итд..) увек је приказан симбол змаја, односно аждајице. Повезивање са вампирима и неким крвним ритуалима само је производ холивудске фикције и доказ елементарне необавештености о чему снимају филмове.


Наслов: Одг: Reči srpskog porekla
Порука од: Ђорђе Божовић на 16.37 ч. 09.12.2007.
Upravo, otac mu je pripadao jednom viteškom redu čiji je simbol bila aždaja i imao je orden zmaja, pa su ga zvali Drakul, tj. Zmaj. A Vlad Cepeš je bio zvan Drakula, odnosno Drǎculea, što je patronim, dakle na rumunskom dijalektu toga vremena znači "sin Zmaja". (Danas pak dracul na rumunskom znači đavo.)


Наслов: Одг: Reči srpskog porekla
Порука од: Madiuxa на 18.16 ч. 09.12.2007.
Izvinjavam se, sto skrecem s teme, ali ja sam cula od ozbiljnih istoricara da Milos Obilic nikad nije ni postojao... Tako da ga mozda ne bi trebalo spominjati u ovom kontekstu, s obzirom da je Vlad sigurno postojao...


Наслов: Одг: Reči srpskog porekla
Порука од: Сребрена на 22.31 ч. 09.12.2007.
Izvinjavam se, sto skrecem s teme, ali ja sam cula od ozbiljnih istoricara da Milos Obilic nikad nije ni postojao... Tako da ga mozda ne bi trebalo spominjati u ovom kontekstu, s obzirom da je Vlad sigurno postojao...
Generalno jeste tako , do sada....Čitajte ovo kao ličnost koju znamo iz pesama pod imenom M.Obilića.....Kandidatske istorijske ličnosti  za  MIloša Obilića iz pesama su zasada 1) Nikola, Vratkov sin, potomak Nemanjića kao i Milica.. i tako je zapisan u nemačkim arhivama iz onog 14/15 veka kao Miloš Nikola.. i 2) pripadnik familije Dejanović...
Mnogi su junaci iz pesama razotkriveni, pa će se iskristalistati i ovaj deo naše  priče, verujem...

Viteški red Zmaja još je enigma u smislu tačnih korena..i godine početka..Većina ljudi vezuje ga baš za Miloša Obilića, iako je   pomenuti  Časlav Klonimirović celih pet vekova stariji od tzv.Miloša Obilića..a ima takvih šlemova i u antici..a reljefa Zmajoubica kod Sarmata i sličnih starih naroda..Podloga je ,naravno:) opet stara i mitološka...Jedan jedini ozbiljan pokušaj raspetljavanja ovoga dao je Živojin Andrejić, autor knjige o Redu..(koja je imala nedovoljan tiraž pa se teško nalazi danas)..Ali se knjiga više odnosi na deo istorije kada je , nekako istovremeno, kao da je u pitanju transakcija vrednosti,  Despot Stefan dobio na poklon od ugarskog Žigismunda veliku teritoriju severno od Beograda,a  ugarski Žigismund "osnovao" istoimeni red i pobrojao Despota Stefana...a potom i Vlada Cepeša..


Наслов: Одг: Reči srpskog porekla
Порука од: Сребрена на 22.48 ч. 09.12.2007.
Upravo, otac mu je pripadao jednom viteškom redu čiji je simbol bila aždaja i imao je orden zmaja, pa su ga zvali Drakul, tj. Zmaj. A Vlad Cepeš je bio zvan Drakula, odnosno Drǎculea, što je patronim, dakle na rumunskom dijalektu toga vremena znači "sin Zmaja". (Danas pak dracul na rumunskom znači đavo.)
Rumunija je tek u novije vreme nastala spajanjem Vlaške i Moldavije, inače je vrlo jako slovensko nasleđe u toponimima, običajima (do 19. veka piše se staroslovenskim jezikom u crkvi) a verovatno i u delu fonda reči..iako su zapisane na novi-latinski način..
Ne bih sad u veliko širenje teme, osim da valaški jezik nije bio dijalekt nego zvanični i jedini jezik  Vlaške sve do osnivanja Rumunije i novostvorenog termina rumunski jezik..Znači stariji...Ovo naglašavam zbog toga što i kod drugih Vlaha (u svim zemljama koje su vezane za Slovene, čak i Češkoj) postoji sačuvano jezičko nasleđe iz davnina..iako nemaju veze sa Rumunima..

U pravu je Đorđe B...sadašnje značenje jeste djavol (duće drakulje= idi do djiavola na vlaškom;dudevilte dracului =idi do djavola na rumunskom) , dok sam u net rečniku pronašla da se zmaj kaže isto na rumunskom= zmeu (kao i naši oblici zmei, zmai ,zmaj,).. http://www.dictionare.com/
Raspitaću se kod Vlaha koje poznajem kako se izgovara kovanica "zmajski sin" koja se pojavljuje u našim pesmama često kao oznaka  junaka koji su  nadmoćniji od običnih ljudi..

Ja volim tu reč zmaj, jer ima zm isto kao i zmija (aždaja je samo leteće zmija)...pa je isti koren dat za dve srodne nemani..Zmaj nastaje od zmije koja je 100 godina stara, tako je po legendama...I jednoj i drugoj ali se pripisuju da su iz podzemnog sveta, da žive sklupčane u korenu drveta života (mitološki) i u pesmama se opisuju slično.. vatrene ptice, ponekad troglave, ponekad sedmoglave..
Simbolički, kroz naše pesme i naši neprijatelji dobijaju zmajevite/aždajske/ diavoljske epitete (Troglavi Arapin napr.)..


Наслов: Одг: Reči srpskog porekla
Порука од: Miki на 22.45 ч. 14.05.2008.
Да ли је такође паприка српска реч, која се јавља у другим језицима? Давно негде чух како јесте.


Наслов: Одг: Reči srpskog porekla
Порука од: Психо-Делија на 22.55 ч. 14.05.2008.
Мислим да је мађарског порекла. А настала је од латинске речи piper, односно грчке peperi у значењу бибер (папар).


Наслов: Одг: Reči srpskog porekla
Порука од: Ђорђе Божовић на 00.14 ч. 15.05.2008.
Od latinskog piper u naše papar i prid. paprena, pa preko mađarskog paprika u engleski i druge jezike.


Наслов: Одг: Reči srpskog porekla
Порука од: Miki на 00.19 ч. 15.05.2008.
Хм. Мишљах да је можда српска реч, а ипак је „латино-сербо-хунгаризам“. :)


Наслов: Одг: Reči srpskog porekla
Порука од: VPF на 01.24 ч. 07.06.2008.
Nisam skoro gledao u ćitap, ali kao da se nešto prisećam da je paprika dobila ime u srpskom na osnovu istog staroindoevropskog korena koji je dao reči kao biber, papar, piper, pfeffer, pepper. Iz srpskog je preuzeta u mađarski, a iz mađarskog se raširila po svetu.


Наслов: Одг: Reči srpskog porekla
Порука од: chiviash на 12.55 ч. 07.06.2008.
Nisam skoro gledao u ćitap, ali kao da se nešto prisećam da je paprika dobila ime u srpskom na osnovu istog staroindoevropskog korena koji je dao reči kao biber, papar, piper, pfeffer, pepper. Iz srpskog je preuzeta u mađarski, a iz mađarskog se raširila po svetu.

U francuskom jeziku "paprika" oznacava alevu papriku , dok se kao povrce naziva"poivron" ...


Наслов: Одг: Reči srpskog porekla
Порука од: Miki на 13.16 ч. 07.06.2008.
Алева паприка није баш правилно рећи, јер је „Алева“ фабрика, док је производ туцана паприка. Сетићеш се примерâ каладонт, тј. зубна паста, односно дигитрон = калкулатор, итд. :)


Наслов: Одг: Reči srpskog porekla
Порука од: Бојан Башић на 13.40 ч. 07.06.2008.
Iznenadio bi se kada bih sad počeo da nabrajam reči koje predstavljaju ime fabrike, a pri tom ih verovatno i sam upotrebljavaš ne znajući za poreklo, tj. za prvobitno značenje. Jasno, u mnogim primerima to uopšte nije pogrešno, jer kad se reč jednom primi u jezik, samo je etimolozima nadalje zanimljivo poreklo. Štaviše, u slučaju pomenute paprike, mnogo pre osnivanja pomenute fabrike u našem jeziku postojao je turcizam alev, i značio je ’plamenocrven’ — što je razlog više da odbacivanje naziva aleva paprika proglasimo neutemeljenim.

Slično grešiš u vezi s digitronom. Jedino si u pravu za zubnu pastu, a meni je lično naziv fabrike koju si pomenuo interesantan iz drugih razloga: često ga koristim kao primer da se u samo jednoj reči mogu pojaviti čak tri jezičke greške. Pronađite ih. :)


Наслов: Одг: Reči srpskog porekla
Порука од: Miki на 13.50 ч. 07.06.2008.
Да, заборавио сам на турско порекло речи алев. Зар „Дигитрон“ није хрватска фабрика која је производила џепне рачунаре, тј. калкулаторе? Занима ме. :) :)

Каладонт, а треба калОдонт, рекао бих. Да ли можда треба уместо -донт, -дент? Не знам. :) :)


Наслов: Одг: Reči srpskog porekla
Порука од: Бојан Башић на 13.53 ч. 07.06.2008.
Зар „Дигитрон“ није хрватска фабрика која је производила џепне рачунаре, тј. калкулаторе? Занима ме. :) :)

Jeste, ali je spravica nazvana po imenu te fabrike, i sad se jednostavno tako zove (ko god bio proizvođač).


Наслов: Одг: Reči srpskog porekla
Порука од: Miki на 13.58 ч. 07.06.2008.
ОК. :) :) А шта је са каладонтом? Калодонтом? Калодентом? Где су грешке? :)

П. С. Реци још неки пример назив производа = назив фабрике, заинтригирао си ме. :)


Наслов: Одг: Reči srpskog porekla
Порука од: Зоран Ђорђевић на 15.26 ч. 07.06.2008.
П. С. Реци још неки пример назив производа = назив фабрике, заинтригирао си ме. :)
Знам неке друге примере, често се помињу у оваквим расправама.
Жилет и пенкало нису називи фабрика него имена људи који су те ствари изумели.

П. С. Онај Дигитрон је била фабрика у истарском градићу Бује.


Наслов: Одг: Reči srpskog porekla
Порука од: Бојан Башић на 15.56 ч. 07.06.2008.
А шта је са каладонтом? Калодонтом? Калодентом? Где су грешке? :)

Pogrešna upotreba (ovde naziv fabričke ipak nije prešao na naziv proizvoda, kao što smo pominjali), pogrešno slovo (kalodont, a ne *kaladont), pogrešan akcenat (umesto da se izgovara s akcentovanim poslednjim slogom, kako je najčešće, treba da stoji kratkouzlazni akcenat na srednjem slogu: kalòdont).

П. С. Реци још неки пример назив производа = назив фабрике, заинтригирао си ме. :)

Imalin, medijapan, eurokrem, flomaster, hanzaplast, selotejp, napolitanke, vegeta, polaroid, vokmen, frižider, itison itd.


Наслов: Одг: Reči srpskog porekla
Порука од: Оли на 21.13 ч. 07.06.2008.
И опел (астра) ;) ;) ;).


Наслов: Одг: Reči srpskog porekla
Порука од: chiviash на 22.43 ч. 07.06.2008.
Ima i ono slavno  R I Z L A...


Nego Bojane zasto frizider ? Zar bi trebalo hladnjak ?
Opet ja o francuskom ali zato sto je upravo u tom jeziku frizider (frigideur) pravilan izraz nad kojim je nadvladao "frigo", po takozvanoj fabrici


Наслов: Одг: Reči srpskog porekla
Порука од: Бојан Башић на 00.28 ч. 08.06.2008.
Nego Bojane zasto frizider ? Zar bi trebalo hladnjak ?

Reči koje sam naveo nisu pogrešne. Nekad su bile imena fabrika ili robnih marki, ali danas je sasvim ispravno koristiti ih i u „širem“ značenju. (Naravno, ko hoće da govori hladnjak, nije mu zabranjeno, ali svakako je potpuno korektno i frižider.)

Opet ja o francuskom ali zato sto je upravo u tom jeziku frizider (frigideur) pravilan izraz nad kojim je nadvladao "frigo", po takozvanoj fabrici

Koliko znam, u francuskom je književno samo réfrigérateur, dok su i frigo i frigidaire (na ovo si mislio kad si napisao frigideur?) kolokvijalni izrazi, pri čemu je naš frižider došao baš od ovog poslednjeg (a što je originalno naziv kompanije, sada ogranka Elektroluksa).


Наслов: Одг: Reči srpskog porekla
Порука од: chiviash на 09.00 ч. 08.06.2008.


Koliko znam, u francuskom je književno samo réfrigérateur, dok su i frigo i frigidaire (na ovo si mislio kad si napisao frigideur?) kolokvijalni izrazi, pri čemu je naš frižider došao baš od ovog poslednjeg (a što je originalno naziv kompanije, sada ogranka Elektroluksa).

Da potpuno su u pravu kada bolje razmislim, "réfrigérateur" je jedini pravilan izraz, ali toliko se retko koristi da sam mu skoro zaboravio postojanje.  ;) ;)


Наслов: Одг: Reči srpskog porekla
Порука од: Fraya на 20.53 ч. 20.10.2010.
Najpoznatija rec koja je usla u sve jezike je kravata.
U 17 veku legionari iz Hrvatske dolaze u danasnju Nemacku gde se vode
krvave borbe u "tridesetogodisnjem ratu" (verski rat). Imaju modni detalj,
maramu vezanu u cvor.To se jako dopalo kicoshima iz Francuske pa je kao
takva rec (izgled malo modifikovan jer su je u prvo vreme nosile samo dame),
usla na velika vrata u sve jezike sveta.

Na nemackom se Hrvati zovu Kroaten.
Inace su ti hrvatski najamnici bili jako surovi prema civilnom stanovnistvu
(nema sada veze sa kravatom) pa je njihova surovost postala i poslovicna.
Die Kroaten kommen (dolaze Hrvati) .

Schiller je tu njihovu surovost opisao u svojoj cuvenoj drami Wallenstein.