Hm, namerno sam htela da izbegnem navođenje primera, jer je ta stvar vraški jednostavna i vraški komplikovana.
Ovde napuštamo još relativno sigurno tlo jezika i upuštamo se u visoke apstrakcije tipa odnosa jezika i svarnosti, označitelja i označenog, opšteg i pojedinačnog, a to su stvari oko kojih kao što je poznato ne postoji konsenzus stručnjaka, već (samo) bezbrojne teorije. Priznajem da sam apsolutna neznalica u tim stvarima, i unapred se ograđujem za upuštanje u smeli egzibicionizam. Dakle, posmatrajte ovo isključivo kao
lično viđenje i nikako drugačije.
Kada sam rekla da množinu ne treba zamišljati isključivo kao multiplikaciju identičnih pojmova imala sam na umu sledeće: uzmimo recimo
dete . Ova reč, recimo, upućuje na mlado ljudsko biće. Ona naravno ne označava samo to, već, kao i druge reči, u zavisnosti od konteksta i upotrebe može se odnositi i na bića koja nemaju veze sa bucmastim mališanima, npr. svi smo mi nečija deca, a odavno smo prestali da piškimo u pelene
. Ili kada kažemo za nekoga da je enfant terrible. Elem, za potrebe ilustracije ostavićemo po strani opseg tj. potencijal značenja reči i uprostićemo stvari maksimalno. Važi?
Dakle, kada kažem
dete, mogu (ali i ne moram) da imam u vidu jedno određeno dete, npr. dvogodišnjeg sina moje drugarice, plavih očiju, kovrdžave kose itd. Kada kažem
deca, mogu misliti na mnogo što šta, ali svakako ne na umnožavanje, multiplikaciju mališana identičnih spomenutom, jer tako nešto i ne postoji u stvarnosti. Osim ako nas ne kloniraju
Ono
deca označava
veći broj (različitih) nosilaca osobina dete. (E, sad, opet, neko ovde može da primeti da iako tako zamišljena množina u stvarnosti ne postoji, ona opet (može da) ima apstraktnu egzistenciju, u mislima, kao što uostalom mnogi pojmovi nemaju svoje materijalne korelate itd. Zato sam se plašila otvaranje ove rasprave.)
Ne znam da li se npr. za iste stvari serijske proizvodnje može reći da imaju množinu koja je multiplikacija identičnih pojmova
, ili bi se to moglo reći za elementarne čestice
Možda. Ono što hoću da kažem jeste da vaša def. množine meni liči na matematičku definiciju množine, zato sam se i poslužila formulom, i ona, ako hoćemo pravo i jeste čista, idealna, apstraktna. Ali problem nastaje kad je pokušate primeniti na celokupnu realnost/ pojavnost. Pada mi na pamet da je, možda, množina mernih jedinica upravo takva množina. Npr.
minut i
minuti. Kada kažete i zamislite
12 minuta,
to jeste "minut" x 12, tj. množina/multiplikacija identičnih pojmova.
Ne bih da ulazim dublje u prirodu pojma množine, to bi nas odvelo ko zna kud. I ovako je isuviše zapetljano.To je jedna od onih svari koje su naizgled jasne, a kad sasvim malo zagrebete ispod površine, otvara se bezdan pitanja i nedoumica.