Kao prvo, ubiću te.

Skoro sam slagao knjige u kutije, za selidbu, pa sam sada morao opet da se kilavim s gomilama knjiga da iskopam RMS koji je, naravno, po Marfiju, bio na dnu.

Kao drugo, u
Rečniku glagola sa gramatičkim i leksičkim dopunama (V. Petrović, K. Dudić) stoji:
TRȄBATI, -ām, nesvrš.
nepotpun
1 (biti kome, čemu potreban)
a) D (ž, n) + P (3. l. sing., plur.) + N (ž, n): Detetu treba majka. — Njima treba novac // novaca (G). — Pšenici treba vlaga // vlage (G).
b) (retko prel.)
A (ž, n): ~ nekoga, nešto, ~ majku, krojača, pomoć, vlagu
2 (morati, valjati — bezl.)
a) P (3. l. sing.) + R (da + prezent): Treba da ćutiš. — Trebalo je da dođete na vreme.
b) P (3. l. sing.) + R (da + se + prezent) // Inf: Treba da se radi // raditi.
Dakle, ovo drugo značenje, u kome je ovaj glagol bezličan, i u kome zahteva glagolsku dopunu, jeste ono o kome smo pričali na onoj temi od 11 strana. Ovo što smo mi onde pomenuli, jeste značenje pod 1, gde se rekcija u dativu, kada je "trebati" neprelazan glagol, navodi pod a), a ova sa akuzativom pod b), no doduše s napomenom da je "retko prelazan".
Međutim, jednotomni RMS, s druge strane, navodi ovo značenje kada je gl. "trebati" bezličan pod 1, a pod 2 i ovo drugo, ali samo sa logičkim subjektom u dativu, bez ove dopune sa akuzativom. Iz toga možemo izvesti zaključak da se ova druga rekcija, prema sadašnjem stanju standardnoga jezika, verovatno smatra "kroatističnijom" nego što je to poželjno.
