Podela na standardne i standardne reci u jeziku se u stvari odnosno na reči koje postoje nezabeležene i zabeležene i one koje se koriste često i one koje nisu uobičajene.To da termini "standardna upotreba" i "nestandardna upotreba" odgovaraju dihotomiji "zabilježena" i "nezabilježena upotreba" ili značenjima "prihvatljiva" i "neprihvatljiva" upotreba, mi baš čudno tumačenje života mi.
Ne znam šta da kažem za ovu konstataciju da su "sve riječi dio jednog jezika" osim da si u pravu, samo su neke riječi manje a neke više dio upotrebe toga jezika, kao što se sve pečurke jedu samo neke samo jednom. I ne znam šta bih ti tu više rekao, kad ni precizna statistika nije pomogla da se dogovorimo oko ovoga.
To što je "tisuća" bila sastavni dio jezika koji su Srbi govorili kad su izašli iz neke pećine u Karpatima ti je pogrešan rezon ako oćeš da govoriš o standardu jezika koji mi sad govorimo, jednostavno jer mjeriš pogrešnim aršinom. Riječ "tisuća" nije standardna riječ u leksikonu modernog srpskog jezika, a ti je koristi i ubijedi druge da je koriste i postaće standard.
To da dijelim jezik po vjerskoj pripadnosti to nije tačno, i ne znam kako si to zaključio časti mi. Govorim vam da ne silujete jezik sa tom pričom "ova riječ je izvorno srpska" i onda mora biti jednako prihvatljiva kao i druga riječ koja je standard u upotrebi na ulici, pijaci, teveju ili bilo dje drugo. To meni izgleda uvrnuto da ti pravo kažem. "Otok" u ovom trenutku nije riječ koja se u srpskom jeziku uobičajeno upotrebljava za "ostrvo" a nije ni "tisuća", i kad je tako upotrebom tih riječi ćeš skrenuti pažnju ljudima kojima se obraćaš sa onog o čemu pričaš na to da si upotrebio riječ koja se često ne koristi u jeziku. To je nepoželjan efekat u komunikaciji, cilj ti je da preneseš to što misliš bez distrakcija.
Kad mi je drug sa filološkog na drugom tredu preporučio da čitam knjigu koja se zove "Pravogovor srpskog jezika" ili nešto tako prvo što sam pomislio bilo je čudne li riječi. Pa jebote kako da učim o jeziku iz knjige koja u naslovu ima riječ koja nije standard u tom jeziku. Blesavo.
Dakle, bilo to opasno nekome ili ne pravim podjelu izmedju nečega što je standard u upotrebi i nečega što nije standard u jezičkoj upotrebi u okviru političkog prostora u kojem smo svi izloženi ovom dijalektu istog jezika koji govore i drugi na Balkanu, samo ga nazivaju drugačije. Da ti kažem drugačije, pa da se složim da je tisuća ili otok dio mog vokabulara, ili da mislim da je dio vokabulara ljudi u okviru prostora koji je pod srpskim jezičkim uticajem i koji susrećem svakodnevno, govorio bih banalnosti.
To "posledica trenutnih političkih i društvenih procesa" to je garant sa Osme sjednice, djeluje socijalistički
Sve što sam rekao do sad u okviru ove teme je upravo to da se ne zamaramo time šta je čije, i otkud riječi potiču, je li iz pećine ili je posle to došlo i da jednostavno registrujemo ono što je sad u upotrebi. Nema nikakve potrebe da se nameću arhaične i neprirodne upotrebe kao standard, ne vidim svrhu tome. Ako koristiš koristi, i pusti druge da koriste što se njima svidja, neka se jezik razvija kako je prirodno a to je po principu laissez faire. Ako ne razumiješ zašto ljudi ne koriste "otok" u srpskom, možeš da kontaktiraš ovih 76 sajtova koje sam našao da koriste "na ostrvu Java" pa ih pitaj što "ostrvo" a ne "otok".
