Deprecated: preg_replace(): The /e modifier is deprecated, use preg_replace_callback instead in /home/vokab/public_html/forum/Sources/Load.php(216) : runtime-created function on line 2  Падеж
Српски језик - Вокабулар форум
Srpski jezik - Vokabular forum
16.14 ч. 03.06.2026. *
Добро дошли, Гост. Молимо вас пријавите се или се региструјте.
Да ли сте изгубили ваш активациони e-mail?

Пријавите се корисничким именом или имејлом, лозинком и дужином сесије

Помоћ за претрагу речника Вокабулара
Вести:
Правила форума - Речник - Правопис - Граматика - Вокатив - Језичке недоумице

 
   Почетна   Помоћ Претрага форума Календар Тагови Пријављивање Регистрација  
Странице: 1 2 [3]  Све
  Штампај  
Аутор Тема: Падеж  (Прочитано 43012 пута)
0 чланова и 0 гостију прегледају ову тему.
Danga
одомаћен члан
***
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:

Струка: професор српског језика
Поруке: 205



« Одговор #30 у: 15.13 ч. 16.10.2013. »

Цитат
Vlad problem je što živiš u tripu da je narod stoka nepismena

OMali, nisam ja ničiji advokat, ali je neprimereno da se bilo kome ovako obraćaš..Sa druge strane, izneo si neverovatno veliku količinu gluposti i uopšte nemam ni nameru ni želju da se stobom raspravljam.

Сачувана
Thomas OMalley
посетилац
**
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 36


« Одговор #31 у: 15.38 ч. 16.10.2013. »

Ne mislim da je tu nešto neprimereno moj profesore srpskog jezika i nisam htio da uvrijedim Vlada ali evo da preformulišem rečenicu, nema problema.
Ono što mislim da je primereno da kažem je da ti o ovim stvarima blage veze nemaš i bolje da ne pišeš ništa a bolje i da ne čitaš. Ti si samo na jednom tredu dje sam čitao šta pišeš uopšte pokušao da diskutuješ na temu, na svim ostalim si se zadržavao na tome da moju diskusiju i mene ispljuvaš koristeći prizemni vokabular, bez zašto i kako, samo prostački vokabular. U tom jednom tredu si mi objasnio, i to velikim slovima sve, da ne znaš oblike glagola biti po vremenima i zato velim bolje da ne pišeš ništa o jeziku, a mislim da će ti slaba vajda biti i od čitanja.
Ovo što sam napisao na temu upotrebe lokativ vs akuzativa sa predlozima u i na će biti korisno ljudima koji žele da shvate ovu problematiku.
« Задњи пут промењено: 16.14 ч. 16.10.2013. од Thomas OMalley » Сачувана
VladKrvoglad
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 1.137


« Одговор #32 у: 16.33 ч. 16.10.2013. »

Danga, hvala ti na intevenciji.
OMali, molim te izbaci taj ton iz diskusije.

OMali, a sto se tice mojih primera, oni su sasvim korektni. Ja nisam ni u kakvom tripu, vec zelim i trudim se da nadjem one retke i neubicajene inacice, koje nas jezik cine zaista bogatim.

Mislim da ti nisi razumeo pitanje. Ne radi se o bilo kakvoj upotrebi lokativa uz glagol 'staviti' i predlog 'na'. Jasno je da je uobicajena konstrukcija u tom slucaju sa akuzativom.
Covek je pitao za sintagmu sa lokativom kao dopunom.

Stavio je kaput u torbu.
Stavio je (na putu za selo/ka selu - LOKATIV -) kaput u torbu. U zagradama su dve varijante sintagme, svaka je u lokativu kao sintagma, bez obzira sto je 'za selo' akuzativ sam po sebi.

Evo ti jos potpunije sintagme koju je Rajboj trazio:

(Stavljen na putu ka selu u torbu) (sve L!), kaput je ipak ostao cist i neizguzvan.


P.S. Pero, hvala ti, uz tvoju pomoc sam se malo podsetio sta ono bese sintagma...
« Задњи пут промењено: 16.43 ч. 16.10.2013. од VladKrvoglad » Сачувана
Thomas OMalley
посетилац
**
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 36


« Одговор #33 у: 21.21 ч. 16.10.2013. »

 
Izbacio sam Vlad ton, nema potrebe za dramom, ja se nisam toliko štrecao na tvoje slične opaske ranije, calm your tits man Smiley

Da uzmem ono ljetovati iz objašnjenja koje je Ketiku zbunilo da probam u rečenici taj glagol mirovanja, koji je i meni zaista teško da shvatim kao glagol mirovanja:

Ljetujem u Grčkoj.

A kad uzmem najbliži sinonim glagolu "ljetovati" a to bi valjda bila fraza "provoditi odmor": "Provodim odmor u Grčkoj", i odje je predloška fraza na isti način sintaktički komplement glagola "provoditi" koji osim toga komplementa uzima i objekat "odmor" kao komplement. Naravno interpretacija rečenice je ista i opet je teško zamisliti da će neko reći "Provodim odmor" bez ovog lokativnog komplementa. Znači test pokazuje da je i glagol "provoditi" glagol mirovanja.

A kad uzmem još gomilu drugih primjera (opet samo sa fizičkom lokacijom teme ili situacije da se dalje ne komplikuje situacija, i samo intranzitivne glagole radi jednostavnosti) sa glagolima koji bi ili ne bi trebali biti glagoli mirovanja jer uzimaju lokativ sa predlozima "na" i "u" imali bi šarenilo glagola:

Stojim na ulici, Ručam u restoranu, Ležim na travi, Slika visi na zidu, Nalazim se u hodniku, Radnja se dešava na brodu, Kupam se na plaži, Sreo sam je na ulici

Sa glagolom "nalaziti se" kao najbližim sinoninom glagola "biti" komplement je obavezan, ali je i sa glagolom "dešavati se", rečenica je nepotpuna bez lokativnog komplementa. Glagol "visi" bi teško išao bez ovog komplementa, dok bi se sa glagolom "stojim" mogao izostaviti, iako možda malo teže, a sa glagolima ručam, ležim, kupam se i sreo bi se lokacija mogla lako izostaviti. Ono što oću da kažem je da tu ima raznih glagola i sve ove rečenice se naravno često čuju, i u svima je lokacija teme istovremeno i lokacija situacije. To je gramatički praktično identična konstrukcija, i zaista je teško povući crtu izmedju toga šta je komplement a šta adjunkt u ovakvim situacijama.
Meni se čini da ima smisla zaključiti da predloškom frazom sa predlozima u i na možemo dati opis lokacije sa radnjom označenom bilo kojim drugim glagolom. Sa glagolima biti i nalaziti se će prirodno ta predloška fraza biti komplement, kao i sa odredjenim brojem drugih glagola kao što su ostati, ostaviti, stajati, postojati i sl. Sa svim ovim glagolima predikacija je nepotpuna bez komplementa, a komplement ne mora označavati lokaciju.

Sa glagolima kretanja mi izgleda smisleno i moguće identifikovati grupu glagola koji su i semantički i sintaktički drugačiji od svih drugih. Naveo sam već veliki broj primjera u prethodnim postovima da ne ponavljam u nedogled. Uglavnom odje je bitno shvatiti da je suština da glagole kretanja možemo identifikovati kao ograničenu semantičku grupu, i da će sa njima imenica u predloškoj frazi sa prilozima u i na biti u akuzativu i da će biti shvaćena kao finalna lokacija, odnosno odredište kretanja teme izazvanog radnjom označenom glagolom.



« Задњи пут промењено: 21.41 ч. 16.10.2013. од Thomas OMalley » Сачувана
Thomas OMalley
посетилац
**
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 36


« Одговор #34 у: 22.16 ч. 16.10.2013. »

 I evo ova pjesmica, da ukradem sa drugog foruma sa treda dje su isto diskutovali na ovu temu:

"Septembar"

U zutom autu dodje
jesen,donese grozdje.

I lisce mog jablana
pozlati jesen rana.

Prodjose dani vreli,
mirisu plodovi zreli.

Jesen je,jesen rana
od bakara sva istkana.

Sa grane lasta veli:
"Skoro cu da se selim".

U klupi djace pise:
"Brzo ce magle,kise"

"Pozna me jesen ljuti"
veli septembar zuti.

Jesen je,jesen rana
prostrla preko grana.

U zutom autu stize
i zuto lisce nize...

Dušan Kostić

Pjesma je lijepa, a i drugarica je tražila komentar u pogledu klasifikacije glagola po značenju na glagole radnje, zbivanja i stanja. To bi bilo zaista previše za mene posle sveg mozganja na ovu temu, pa mali komentar na početni stih koji će poslužiti kao dodatak onome o čemu sam pričao:

U žutom autu dodje...

"Doći" svrstavamo u glagole kretanja zato što oni uzimaju komplemente koji označavaju prostorne koncepte kao što je polazište ili izvor, put i odredište.Postoji jasna manje ili više ograničena grupa glagola koji to mogu, ostali ne mogu. Ali to ne znači da neki od nabrojanih komplemenata mora da bude u rečenici kao što sam prije rekao. U ovom slučaju značenje je jasno i predloška fraza sa lokativom "žutom autu" je gramatički adjunkt koji naravno ne shvatamo kao odredište. U rečenici:

U žutom mantilu dodje u moj stan...

"Moj stan" je odredište, i normalno fraza je u akuzativu.

Interesantno je isto da mnogi glagoli ne izražavaju kretanje kao što to čine glagoli kao: dići na/u , staviti na/u, prebaciti na/u, doći na/u itd. ali ipak prirodno uzimaju lokativni komplement u kojem je imenica u akuzativu kao i sa glagolima kretanja: zalijepio sam poster na zid, zakucao sam ekser u vrata, ubrizgao sam injekciju u venu itd.  U ovom slučaju glagoli imaju svoja značenja koja ne izražavaju kretanje ali je kretanje teme podrazumijevano, odnosno prouzrokovano radnjom označenom ovim glagolima. Akuzativ imenice jasno izražava odredište teme, a polazište ili put se obično ne navode, bar ne sa ovim glagolima.
« Задњи пут промењено: 22.28 ч. 16.10.2013. од Thomas OMalley » Сачувана
Thomas OMalley
посетилац
**
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 36


« Одговор #35 у: 15.32 ч. 22.10.2013. »

Akuzativ imenice sa predlozima u i na u srpskom jeziku, sa frazama koje možemo protumačiti kao fizičku lokaciju nečega, služi da označi odredište, odnosno finalnu lokaciju teme u rečenici. (u engleskom bi se za tu svrhu koristi predlog "to", onda kad se odredište uopšte sintaktički diferencira od lokacije). Ova fraza se koristi za opis finalne lokacije teme, a ne čitave situacije. Zato ćemo na primjer reći:

Zakačio sam poruku na tablu.

ali ćemo zato reći:

Napisao sam poruku na tabli.

Glagol "zakačiti" nam omogućava da shvatimo da je poruka postojala već i da je došlo do kretanja te poruke, i da je njeno finalno odredište tabla. Zato akuzativ, da kaže da je tabla finalna lokacija, odnosno da je tema pretrpjela kretanje.
Sa glagolom "napisati" ne možemo na ovaj način da protumačimo situaciju - ne shvatamo da je poruka već postojala i da je kretanjem nekim ta poruka došla na tablu. Zato lokativ, da da opis lokacije situacije "pisanja poruke".

Zalijepio sam sliku na zid.

Opet prvo tumačenje, akuzativ "zid" ukazuje da je slika došla na zid.

Nacrtao sam sliku na zidu
.

Slika nije došla na zid, ne shvatamo da je došlo do njenog kretanja ni da je zid odredište toga kretanja.


Sa predlozima u i na, sa kojima ide imenica u lokativu, čitava fraza daje opis fizičke lokacije bilo teme ili čitave situacije date u rečenici.

Kada ova fraza primarno daje lokaciju teme onda fraza može biti komplement glagola. Drugim riječima sa odredjenim glagolima opis lokacije teme može biti centralna poruka sadržana u rečenici.  Glagol "biti" u smislu "nalaziti se" je naravno najčešće upotrebljavan sa lokativnim komplementom, zajedno sa glagolima sa sličnim ili izvedenim značenjem: nalaziti se, stajati (u smislu nalaziti se), boraviti, živjeti i sl. ili sa glagolima sa kojima bi parafraza sa glagolom biti bila prirodna alternativa bez značajnog gubitka na značenju: ostaviti, ostati, držati i sl.  Sa ovim glagolima opis lokacije može ići kao komplement, i ti se glagoli po tome jasno razlikuju od drugih glagola, sa kojima opis lokacije nikad nije primarna sadržina poruke u rečenici.
To ne znači da lokacija mora obavezno ići uz upotrebu ovih glagola, i sa istim glagolima mogu ići i drugi komplementi: Živim sam, Ostao sam sam, Ljetujem sam, Stanujem sam. Drugim riječima, situacija "živim sam/ljetujem sam i sl." može biti centralna poruka koju želim da prenesem, odnosno lokacija može zavisno od toga šta želim da kažem biti jasno usputna informacija. Sa glagolom "nalaziti se" imamo fraze kao "Nalazim se u nedoumici", u kojem "u nedoumici" ne tumačimo kao lokaciju već kao predikativni komplement koji ne daju moju lokaciju nego mentalno stanje.

Ako uzmemo glagol "pržiti", radi kontrasta, vidimo da će ovaj glagol tražiti drugačiji komplement - objekat. Opis lokacije nikad nije primarno značenje koje tražimo uz glagol "pržiti", nego je to ono što se prži, u ovom slučaju palačinke:

Pržim palačinke. Pržim palačinke u kuhinji. Pržim palačinke na šporetu u kuhinji. Pržim palačinke u tiganju na šporetu u kuhinji.

To što smo i ja i palačinke u kuhinji nije centralno za tumačenje ove rečenice jer primarno govorimo o lokaciji na kojoj se prženje odvijalo. (palačinki a ne mene u ovom slučaju, ja bih mogao da se pržim na plaži ponekad, i na plaži je opet opis lokacije mog prženja).

Lokaciju bilo teme ili situacije često shvatamo samo kao okolnost koja daje dodatne detalje uz ono što se primarno protumači u rečenici. Najčešće je u takvim slučajevima to lokacija situacije, ali može da bude i lokacija teme.

Nekad lokativna fraza sa imenicom u lokativu može  da označi lokaciju situacije, nekad teme, a nekad nije jasno o lokaciji čega se radi bez dodatnih informacija. U Cambridge Grammaru vele ovo na strani 681, u tekstu sa podaslovom "Lokacija situacije ili lokacija teme":


Цитат
i) Vidio sam ti oca u Londonu.    [lokacija situacije]
ii) Vidio sam ti oca na prozoru    [lokacija teme]
iii)Vidio sam ti oca na autobusu [tumačenje je dvosmisleno]

Prirodno tumačenje rečenice i) je da adjunkt "u Londonu" govori o lokaciji dogadjaja kao cjeline. U drugoj rečenici s druge strane, "na prozoru" ćemo prirodno shvatiti kao mjesto gdje se "tvoj otac" nalazio kada sam ga vidio: Ja sam bio na drugom mjestu, na ulici možda. Primjer iii) se može protumačiti na oba načina - može govoriti o tome gdje se dogadjaj desio ili gdje je tvoj otac bio. Elemenat čija je lokacija opisana u rečenici ii) ima semantičku ulogu teme.
Tema može odgovarati subjektu ili objektu u rečenici, i lokativna fraza će onda imati odgovarajuću orijenaticiju - prema subjektu ili objektu:

Orijentacija prema subjektu                    Orijentacija prema objektu

i) Ključ je ostao u mom džepu             ii) Našao sam ključ u mom džepu.
ii) Dijete je bilo na njenim ramenima      ii) Nosila je dijete na svojim ramenima.


« Задњи пут промењено: 15.36 ч. 22.10.2013. од Thomas OMalley » Сачувана
Пера
члан
***
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:
Петар Радоничић
Струка:
Поруке: 92


« Одговор #36 у: 19.46 ч. 22.10.2013. »

Кад нема са киме, маца се свађа и са собом. Фрррр
Сачувана
Тагови:
Странице: 1 2 [3]  Све
  Штампај  
 
Скочи на:  

Покреће MySQL Покреће PHP Powered by SMF 1.1 RC2 | SMF © 2001-2005, Lewis Media Исправан XHTML 1.0! Исправан CSS!