Српски језик - Вокабулар форум
Srpski jezik - Vokabular forum
06.29 ч. 29.03.2024. *
Добро дошли, Гост. Молимо вас пријавите се или се региструјте.
Да ли сте изгубили ваш активациони e-mail?

Пријавите се корисничким именом или имејлом, лозинком и дужином сесије

Помоћ за претрагу речника Вокабулара
Вести:
Правила форума - Речник - Правопис - Граматика - Вокатив - Језичке недоумице

 
   Почетна   Помоћ Претрага форума Календар Тагови Пријављивање Регистрација  
Странице: 1 [2]  Све
  Штампај  
Аутор Тема: Гласовна промена у речи „маркетиншки“  (Прочитано 11759 пута)
0 чланова и 1 гост прегледају ову тему.
VPF
члан
***
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:
Vladimir Filipović
Поруке: 194


« Одговор #15 у: 19.42 ч. 25.03.2010. »

Hteo sam reći, kao što me Duja dobro razumeo: dosledno bi bilo pariški, galapagoški itd. To bi proizašlo iz istog onog procesa palatalizacije (+ jednačenja po zvučnosti za Z) + gubljenja suglasnika. Ali ipak kažemo pariski, galapagoski itd. (U hrvatskom bi se u stvari pre reklo pariški, ali ostali primeri mislim da su isti.)

Ne osećam kraški i viteški kao izuzetke. Siguran sam, ako iskopamo još par čvrstih, ustaljenih primera koji nisu izvedeni od toponima, i oni će imati Š a ne S. Imam utisak da se naprosto danas ovaj proces oseća pre kao nezavisna specijalizovana glasovna promena koja je ograničena na gradnju reči sa -ski, i u taj osećaj ne upada palatalizovanje S i Z na kraju osnove. A za C, bog dragi zna - lovački, samački, to svakako, ali čik nađite primer nekog grada ili zemlje.
Сачувана
VPF
члан
***
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:
Vladimir Filipović
Поруке: 194


« Одговор #16 у: 19.51 ч. 25.03.2010. »

Gde je ime (s osnovom) na -C nešto odomaćeno kod nas, ili je izgrađeno očigledno slovenskim sufiksom, tu isto nema sumnje: požarevački, studenički, mitrovički, novogorički, lužički, kamenički, kamjenički (od lužičkosrpskog Kamjenica).

Ali gde su reči strane? Aušvic - valjda aušvicki a ne aušvički? Kemnic - kemnicki - valjda?
(A Kemnic je nemački oblik od Kamjenica, pa se mi češimo.)
Сачувана
J o e
уредник форума
староседелац
*****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 1.688



« Одговор #17 у: 18.23 ч. 26.03.2010. »

Hteo sam reći, kao što me Duja dobro razumeo: dosledno bi bilo pariški, galapagoški itd. To bi proizašlo iz istog onog procesa palatalizacije (+ jednačenja po zvučnosti za Z) + gubljenja suglasnika. Ali ipak kažemo pariski, galapagoski itd. (U hrvatskom bi se u stvari pre reklo pariški, ali ostali primeri mislim da su isti.)

Ne osećam kraški i viteški kao izuzetke. Siguran sam, ako iskopamo još par čvrstih, ustaljenih primera koji nisu izvedeni od toponima, i oni će imati Š a ne S. Imam utisak da se naprosto danas ovaj proces oseća pre kao nezavisna specijalizovana glasovna promena koja je ograničena na gradnju reči sa -ski, i u taj osećaj ne upada palatalizovanje S i Z na kraju osnove. A za C, bog dragi zna - lovački, samački, to svakako, ali čik nađite primer nekog grada ili zemlje.

Не! Ни о каквој палатализацији нема речи код основа на дентале (осим два-три изузетка). Па како ће се с палатализовати? По ком правилу?!
ВПФ, ја заиста имам проблем да разумем шта теби у ствари смета. Правило је галапагоски, вишки је изузетак.

Дабоме да се разликује страно ц од наслеђеног. Имаш и плацеви : стричеви. У чему је проблем?
Сачувана
Психо-Делија
језикословац
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 1.457


« Одговор #18 у: 21.54 ч. 26.03.2010. »

А шта је са тексаски/тексашки?
Сачувана
VPF
члан
***
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:
Vladimir Filipović
Поруке: 194


« Одговор #19 у: 21.58 ч. 26.03.2010. »

Džo, izvini ako sam ti na neki način ostavio utisak da meni nešto strašno "smeta" ili da imam neki veliki "problem" - ne vidim odakle to, ali kapiram da tekstualna komunikacija ume da iskrivi ton reči, pa se valjda to desilo.

Kopka me, to je prava reč. Vidim jednu nedoslednost, budi mi znatiželju, pokušavam da objasnim sam sebi kako je došlo do nje, pa onda šaljem tu svoju ideju nekog objašnjenja na forum da bih video šta pametnije glave od moje kažu o tome.


Dakle, da ne bude opet nedorečeno, evo šta i kako meni izgleda: kao što si lepo objasnio, suglasnik pred nastavkom -ski podleže palatalizaciji. Ja vidim par reči gde se S i Z palatalizuju i nešto veći broj, uglavnom mladih (u našem jeziku) reči gde se ne palatalizuju. U slučaju C, uglavnom obrnuto: vidim mnogo reči gde se palatalizuju i par stranih reči gde se ne palatalizuju. (I još sam spomenuo, ali to je manje važno, da meni na nekom subjektivnom nivou palatalizacija C, Z i S deluje prirodno i dosledno, ali sam ipak naviknut na konkretne oblike pariski, galapagoski itd. i oblici na -ški bi mi bili neobični.)


I onda smislim ovakvo objašnjenje: palatalizacija danas nije dosledna kao što je nekad bila, a naročito kad se odnosi na zubne suglasnike. Reči kojima se dugo služimo su okamenje u tom palatalizovanom obliku, ali one novije se menjaju i proizvode nove reči bez palatalizacije. Ovo važi ne samo za građenje prideva nastavkom -ski nego i za druge procese u kojima bi inače postojala palatalizacija. A razlog što postoji neravnoteža između Z i S s jedne strane i C s druge je to što imamo mnogo više odomaćenih reči s osnovama na -c nego na -s i -z.

Dalje, pošto nam (nama koji govorimo srpski, ne nama u ovoj diskusiji) Z->Ž i S->Š uglavnom nije prisutno u svesti u ovim konkretnim procesima, nećemo spontano palatalizovati Z i S čak ni u domaćim rečima koje su u ređoj upotrebi - zato bi većina nas po prirodi rekla viski a ne viški. Ali promena C->Č se javlja u dovoljnom broju čestih reči da nam jeste prisutna u svesti, i zato ćemo i mlade domaće kovanice i strane slovenske pozajmljenice na -c uglavnom spontano palatalizovati (Budjejovice - budjejovički).


Ovo objašnjenje nisam ovako predstavio u jučerašnjim porukama. Tad sam imao mnogo maglovitiju ideju koja je samo naginjala na tu stranu, tako da nisam ni mogao da napišem sve ovo. U međuvremenu sam imao prilike da još razmislim, da pročitam tvoj odgovor (pomogao je, uputio me na pravu stranu) a i sad dok sam pisao prvi deo ove poruke razbistrilo mi se još malo u glavi, i mislim da je sad moje objašnjenje bar jasno, ako nije tačno.


Odgovor koji si ti dao u poslednjoj poruci tumačim ovako: palatalizacija se u srpskom jeziku odnosi samo na K, G i H, a ne i na C, Z i S. Stoga, ono što je meni izgledalo nedosledno je u stvari sasvim dosledno: sve one reči (galapagoski...) su u stvari jedini način na koji se i mogu formirati, a šačica reči kao što su viški, viteški i kraški su samo izuzeci.

Jesam li te dobro razumeo?

Ako sam te dobro razumeo, da li i dalje smatraš tako? Ili si možda i ti, kao i ja, imao prilike da donekle promeniš ili dopuniš svoje mišljenje? Možda ti nešto od ovog što sad pišem deluje smislenije nego ono od juče?


Jer ako i dalje tako smatraš, mislim da je tvoje objašnjenje nekompletno. Stvarno, da su reči kao kraški i viteški (i što reče Delija, teksaški) samo izuzeci, to bi mogao da kažeš. Ali prideva na -čki, izgrađenih od -c- + -ski, ima sigurno više od hiljadu, i svi bi bili "izuzeci" na isti način. Zato taj proces kako ga ti opisa, kao palatalizaciju i jednačenje po zvučnosti (uz Dujin dodatak o gubljenju suglasnika) ne može biti cela priča. Ili ako mi je ovde rezon pogrešan, reci mi, gde grešim?


A uopšteno, ako nema govora o palatalizaciji dentala, pitanje ne bi bilo samo koja onda glasovna promena unosi Č u sve te prideve na -čki, nego i koja promena unosi Č i Ž u vokative: taoče, žeteoče, viteže? U nominative množine: kneževi, palčevi, stričevi (tvoj primer)? U prisvojne prideve: žapčev, piščev, Miličin?
« Задњи пут промењено: 22.01 ч. 26.03.2010. од VPF » Сачувана
J o e
уредник форума
староседелац
*****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 1.688



« Одговор #20 у: 12.32 ч. 27.03.2010. »

Немам сад, извини, времена за опширнији одговор. Погледај ону тему о витезу. Тамо је доста објашњено.

Мислим да се не схватамо око овога:

Не палатализује се свако финално ц/з/с у српском језику зато што није свако пореклом од *k/*g/*x (у ствари, некада се вршила палатализација тих задњонепчаних сугласника, не дентала, али данас нама изгледа да се врши пошто су се у међувремену ти велари променили у дентале). Где је ц/з/с пореклом од велара, и данас имамо резултате палатализације: пожаревачки, батајнички, сунчани; витешки; за с < *х : ш немам примера. Ц/з/с који су пак касније дошли у језик (или су стари, али пореклом од *s) немају палатализацију основе: старо — небески (небес-ски) и ново — кустоски, галапагоски, кинески, енглески, и твоји примери са -цки. Нове речи, дакле, немају разлога да се палатализују јер немају везе с веларима, који су се некада палатализовали.
Што се тиче данашњих изузетака, поменули смо виски/вишки и сл., а супстандардно је (баш зато што норма даје предност системским облицима) тексашки, врбашки, паришки  и сл.
Буђејовице имају ч у придеву јер је ц словенског порекла (сродно нашем).
Наравно, исту палатализацију имамо и у Миличин, жапчев, стричеви. Новије речи и оне које немају везе с веларима другачије се понашају: плацеви, појасеви, Францов (: Франц) итд.

Је ли мало јасније?
Сачувана
VPF
члан
***
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:
Vladimir Filipović
Поруке: 194


« Одговор #21 у: 13.59 ч. 27.03.2010. »

Nego šta nego je jasnije, hvala!

Dakle, tvoje objašnjenje promene koja se dešava pred nastavkom -ski je bilo sasvim tačno, a ona opaska da "ni o kakvoj palatalizaciji nema reči kod osnova na dentale" (nekonzistentna s tim objašnjenjem) je bila malo ishitrena.

Sad kapiram, to što se u nekim rečima danas dentali palatalizuju a u drugim ne, to je posledica jezičkoistorijskih procesa koji uključuju to da su se u nekom starijem trenutku na tim mestima velari palatalizovali a dentali nisu (a danas na obe vrste mesta stoje dentali). Ali u današnjem jeziku postoje odnosi C->Č, Z->Ž i S->Š (makar ova poslednja dva bila retka) u rečima koje ni u jednom današnjem obliku nemaju K, G ili H. Dakle, postoji sinhronijska palatalizacija dentala. Naše rasuđivanje o tome u kojim slučajevima ona deluje a u kojim ne jeste uslovljeno dijahronijskim promenama, ali sami ovi odnosi u današnjem jeziku ne uključuju velare.

(Ne slažem se s primerom Francov, ali to je sitnica, sve ostalo što kažeš čini mi se da je na mestu.)
Сачувана
J o e
уредник форума
староседелац
*****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 1.688



« Одговор #22 у: 14.29 ч. 27.03.2010. »

Уместо Франца, ево ти Хлебеца, англисте с Филолошког факултета у Београду: Хлебецов (мада ту, очито, не утиче ни то што је основа словенска, ваљда зато што ни то е није непостојано. Иначе би било *Хлепчев.)

Dakle, tvoje objašnjenje promene koja se dešava pred nastavkom -ski je bilo sasvim tačno, a ona opaska da "ni o kakvoj palatalizaciji nema reči kod osnova na dentale" (nekonzistentna s tim objašnjenjem) je bila malo ishitrena.

Није неконзистентна ни исхитрена. Са синхронијске стране, палатализација ц/з/с, макар речи на -ац било и на хиљаде, изузетна је појава, тако рећи маргинална. Ако бисмо кренули у дијахронију, онда би било оправдано допунити: „Ни о каквој палатализацији нема речи код основа на дентале који не потичу од велара“.

Sad kapiram, to što se u nekim rečima danas dentali palatalizuju a u drugim ne, to je posledica jezičkoistorijskih procesa koji uključuju to da su se u nekom starijem trenutku na tim mestima velari palatalizovali a dentali nisu (a danas na obe vrste mesta stoje dentali). Ali u današnjem jeziku postoje odnosi C->Č, Z->Ž i S->Š (makar ova poslednja dva bila retka) u rečima koje ni u jednom današnjem obliku nemaju K, G ili H. Dakle, postoji sinhronijska palatalizacija dentala. Naše rasuđivanje o tome u kojim slučajevima ona deluje a u kojim ne jeste uslovljeno dijahronijskim promenama, ali sami ovi odnosi u današnjem jeziku ne uključuju velare.

Одлично речено!
Сачувана
Тагови:
Странице: 1 [2]  Све
  Штампај  
 
Скочи на:  

Покреће MySQL Покреће PHP Powered by SMF 1.1 RC2 | SMF © 2001-2005, Lewis Media Исправан XHTML 1.0! Исправан CSS!