Deprecated: preg_replace(): The /e modifier is deprecated, use preg_replace_callback instead in /home/vokab/public_html/forum/Sources/Load.php(216) : runtime-created function on line 2  Osnovna pravila....
Српски језик - Вокабулар форум
Srpski jezik - Vokabular forum
14.50 ч. 24.06.2026. *
Добро дошли, Гост. Молимо вас пријавите се или се региструјте.
Да ли сте изгубили ваш активациони e-mail?

Пријавите се корисничким именом или имејлом, лозинком и дужином сесије

Помоћ за претрагу речника Вокабулара
Вести:
Правила форума - Речник - Правопис - Граматика - Вокатив - Језичке недоумице

 
   Почетна   Помоћ Претрага форума Календар Тагови Пријављивање Регистрација  
Странице: [1] 2 3  Све
  Штампај  
Аутор Тема: Osnovna pravila....  (Прочитано 30827 пута)
0 чланова и 1 гост прегледају ову тему.
bagzi94
члан
***
Ван мреже Ван мреже

Организација:
bagzi
Име и презиме:
Dejan Milenković
Струка: Učenik
Поруке: 105



« у: 14.03 ч. 07.09.2010. »

Zanima me kada se piše, evo primera

Ležao sam u sobi i ona mi je rasturila san
Da li to govoriš zato što me mrziš ili si samo ljubomoran
Povređivao sam te ali oduvek sam te voleo
Stajao sam na cesti u tom trenutku se pojavila ona

I još nešto

Napišite mi pravilno ove rečenice

I tada sam joj rekao zašto si otišla bez pitanja

Bio sam u prodavnici i kupio sam paradajz papriku krastavac i sir

(Pretpostavljam da ovde idu : najviše me zanima da li nakon toga ide veliko ili malo slovo  :))
Сачувана
Luče
члан
***
Ван мреже Ван мреже

Пол: Жена
Организација:

Име и презиме:

Струка: Profesor fizičke kulture
Поруке: 152



« Одговор #1 у: 17.58 ч. 07.09.2010. »

Izvini, ne razumem šta je tvoje pitanje u ovom delu?

Zanima me kada se piše, evo primera

Ležao sam u sobi i ona mi je rasturila san
Da li to govoriš zato što me mrziš ili si samo ljubomoran
Povređivao sam te ali oduvek sam te voleo
Stajao sam na cesti u tom trenutku se pojavila ona

Ostalo bih napisala, na primer, ovako:

I tada sam joj rekao zašto si otišla bez pitanja

I tada sam joj rekao: "Zašto si otišla bez pitanja?".

Bio sam u prodavnici i kupio sam paradajz papriku krastavac i sir

Bio sam u prodavnici i kupio sam paradajz, papriku, krastavac i sir.

Pozz

Сачувана
bagzi94
члан
***
Ван мреже Ван мреже

Организација:
bagzi
Име и презиме:
Dejan Milenković
Струка: Učenik
Поруке: 105



« Одговор #2 у: 18.33 ч. 07.09.2010. »

Hvala, ali i dalje mi trebaju pravilno
napisane prve rečenice. . .
Сачувана
J o e
уредник форума
староседелац
*****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 1.688



« Одговор #3 у: 18.39 ч. 07.09.2010. »

Дејане, интерпункција није сасвим стриктна у случајевима које си дао. На доста места зарез се може ставити или изоставити у зависности од тога како си ти замислио реченицу. Ако у: „Ležao sam u sobi i ona mi je rasturila san” ставиш зарез, добијаш накнадну информацију (једна завршена реченица + додатак), мада би ту у сваком случају више одговарао везник а. Друга реченица је сличног типа. У трећој је пак зарез обавезан, а у четвртој би најприродније дошла црта — да се њоме покаже неизвесност; евентуално би могли и зарез или тачка и зарез. У реченици с овим питањем не мора се ставити тачка, ако је питање у тој реченици „изразитије” (по Правопису) од обавештења. У последњој реченици може се наћи и двотачка (свакако иза иде мало слово у том случају), али се онда њоме наглашава да се нешто набраја. Другачије би се онда и изговорило „Bio sam u prodavnici i kupio sam paradajz, papriku, krastavac i sir” од „Bio sam u prodavnici i kupio sam: paradajz, papriku, krastavac i sir”.
Сачувана
bagzi94
члан
***
Ван мреже Ван мреже

Организација:
bagzi
Име и презиме:
Dejan Milenković
Струка: Učenik
Поруке: 105



« Одговор #4 у: 19.03 ч. 07.09.2010. »

Hvala na objašnjenju. . .
Сачувана
bagzi94
члан
***
Ван мреже Ван мреже

Организација:
bagzi
Име и презиме:
Dejan Milenković
Струка: Učenik
Поруке: 105



« Одговор #5 у: 07.08 ч. 29.09.2010. »

E sad ovako, kako bi napisali pravilno ovu rečenicu?
Evo:

Hej Nenade jesi li kupio hleb?

Pa se već duže vreme pitam da li treba rečenice da ostavljamo
što duže (tj.  da ih podelimo samo zarezom) ili Kraće kao što rade hrvati?

Evo još jedan primer:

Znači bio si na Zlatiboru i lepo si se proveo?
Сачувана
Соња
језикословац
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Жена
Организација:
/
Име и презиме:
Соња Ђорђевић
Струка:
Поруке: 1.404




« Одговор #6 у: 07.14 ч. 29.09.2010. »

а) Извини што ћу ти мало звоцати у рану зору.
б) У овом случају се пише/каже како БИСТЕ написали... (да не испадне да питаш како би написали тамо неки они, јер то не можемо знати. Забрињавајуће превелики број људи греши у овоме и нервира ме.)
в) Хеј, Ненаде, јеси ли купио хлеб?
г) Мислим да је ово „дуже време“ благи плеоназам, једном су ме, чини ми се, овде исправили. И мени је мало шупље без тог „време“, али се у последње време упињем да реченице формулишем тако да ми не звуче шупље без њега.
ђ) Значи, био си на Златибору и лепо си се провео? (± тај ?)
е) Молим те, објасни мало то са краћим реченицама код Хрвата.
Сачувана
J o e
уредник форума
староседелац
*****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 1.688



« Одговор #7 у: 09.02 ч. 29.09.2010. »

г) Мислим да је ово „дуже време“ благи плеоназам, једном су ме, чини ми се, овде исправили. И мени је мало шупље без тог „време“, али се у последње време упињем да реченице формулишем тако да ми не звуче шупље без њега.

Није то плеоназам. То су ти вероватно рекли они језички ситничари који у лингвистици нису одмакли од плеоназма. Тешко да таквих има овде.

И Одбор за стандардизацију је негде утврдио да је у реду сат времена, месец дана и сл., па зашто не би било добро и дуже време. Уз то, ови компаративи временских прилога нешто ми не стоје самостално. Да ли бисмо рекли: Тамо смо били краће ако иза тог комп. не следи него? Али краће време је друго.
Сачувана
Соња
језикословац
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Жена
Организација:
/
Име и презиме:
Соња Ђорђевић
Струка:
Поруке: 1.404




« Одговор #8 у: 10.37 ч. 29.09.2010. »

Е, добро онда. Хвала.
Рекох ја да само мислим да не ваља  Undecided.
Сачувана
bagzi94
члан
***
Ван мреже Ван мреже

Организација:
bagzi
Име и презиме:
Dejan Milenković
Струка: Učenik
Поруке: 105



« Одговор #9 у: 18.55 ч. 22.01.2011. »

Kod kojih slučajeva se stavlja zarez ispred "ali"?
Сачувана
Обрен Старовић
члан
***
Ван мреже Ван мреже

Организација:

Име и презиме:
Обрен Старовић
Струка: рачунарство и аутоматика
Поруке: 102


« Одговор #10 у: 20.35 ч. 23.01.2011. »

Ja mislim da ja uvek stavljam zarez ispred ali i ne verujem da je pogrešno, ali ne znam da li nekad može i bez zareza.
Сачувана

Иде Црвенкапица шумом.  Наиђе неписмени вук и каже:
-Шта то носиш баци?
И Црвенкапа баци. . . . .
Aleph
одомаћен члан
***
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 218



« Одговор #11 у: 21.40 ч. 23.01.2011. »

Sat vremena i mesec dana potpuno pleonastično zvuče i ne samo da zvuče nego – jesu pleonazmi pa nek' Odbor priča šta hoće. Smiley Na kraju će standardizovati i eliminaciju slovenskog futura pa ćemo imati ću pričam, ću pišem itd. Shocked
Сачувана
Ђорђе Божовић
језикословац
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:
Đorđe Božović
Струка: lingvist
Поруке: 4.322


« Одговор #12 у: 22.15 ч. 23.01.2011. »

Na kraju će standardizovati i eliminaciju slovenskog futura pa ćemo imati ću pričam, ću pišem itd.[/size] Shocked

Pa s obzirom na to koliko je rašireno i u javnom diskursu, stvarno bi bilo sasvim opravdano i to kodifikovati uporedo s infinitivom (ali s veznikom da). Jezik se menja, to je sasvim normalno. Zašto se zgranjavati nad time? Smiley

Nije mi jasna logika koja stoji iza pleonazama. Pa šta ako je nešto pleonazam? Jezik je ionako prepun redundance, i to je sasvim normalno, ali i neophodno u jezičkoj komunikaciji. Pleonazmi su najnormalnija pojava u svakom jeziku; kome je uopšte palo na pamet da ih zbog nečega progoni? Huh
Сачувана
Aleph
одомаћен члан
***
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:

Струка:
Поруке: 218



« Одговор #13 у: 22.35 ч. 23.01.2011. »

Pa treba valjda nađi neku granicu dopustivosti, nešto jeste dopustivo, nešto nije. Standard je potpuno veštački, umetan, nepostojeći jezik, niko ne govori standardom niti se iko rađa kao govornik standarda. Manje ili više neki su dijalekti bliži, tj. dalji od standardnog jezika, ali nijedan nije standard. Standard se uči, usvaja.

Ne vidim logiku u tome dopustiti da govori i piše ko kako hoće, kako se kome »ćefne« pa 'ajmo sad standardizovati i ovo, i ono, i ono tamo itd. Mešati npr. dva različita načina građenja futura iz dva različita dijalekta. Ako je već uzet šumadijsko-vojvođanski kao osnov, ko se sad napravio pametan da uzme malo i od prizrensko-južnomoravskog i revidira celokupan sustav? Ne razumem. Huh

To što nešto nije pravilno ne znači da ne smeš tako da pričaš ili pišeš – književni jezik nije isto što i standardni – da će ti neko odrubiti glavu ili spali ti te na lomači, ali to nije pravilno.
Сачувана
Ђорђе Божовић
језикословац
староседелац
****
Ван мреже Ван мреже

Пол: Мушкарац
Организација:

Име и презиме:
Đorđe Božović
Струка: lingvist
Поруке: 4.322


« Одговор #14 у: 23.05 ч. 23.01.2011. »

Naravno, ali standard više nije dijalekat. Dijalekt je samo poslužio kao osnovica, ali standardni jezik se zatim nadgrađuje i „pušta u promet“, tj. u javnu upotrebu, službenu upotrebu, pisanu upotrebu.

Od toga trenutka, standard se sâm razvija, ne zavisi više od dijalekta. Dijalekat je poslužio samo onda kada je trebalo stvoriti neki standard, ali od trenutka od kada je stvoren — standardni jezik je „organizam“ za sebe, neovisan o dijalektu. (Inače bi i moj đedo, koji je izvorni govornik istočnohercegovačkog dijalekta, onda trebao biti jezički reper.) Što znači kako standardni jezik ima vlastiti sustav, koji više nije sustav nijednoga dijalekta.

Možda niko i ne govori standardnim jezikom po rođenju, kao maternjim idiomom, ali ogromna masa obrazovanih ljudi se koristi njime u javnoj komunikaciji. I oni su ti koji dalje „guraju“ razvoj standarda. Nijedan jezik, ma koliko veštački po postanku bio, ne može odoljeti jezičkoj promeni. To je neminovna posledica samoga njegovog postojanja u vremenu. Kao kakav fizički zakon — ako neki jezik postoji, onda se on i menja proporcionalno s vremenom.

Standardizacija jezika je takav zanat kojemu je cilj to da omogući što veću funkcionalnost standardnoga jezika u javnoj komunikaciji. I ako danas ogromna većina ljudi u javnoj komunikaciji (znači, ne u dijalektu!), dakle ogromna većina ljudi koji se koriste standardnim jezikom (ne prizrensko-timočkim dijalektom!), futur grade pomoću enklitičkih oblika glagola hteti i konstrukcije da + prezent, onda je i to danas odlika standardnoga jezika. (Dakle, ne dijalekta ovog ili onog, nego standardnoga javnog jezika i njegova vlastitog sustava.)

Inače bi sve intervencije u standardnom jeziku bile bespotrebne, standardizacija i jezička politika bila bi sasvim bespotrebna, ništa ne bi moralo da se revidira ili osuvremenjuje — nego lijepo uzmi knjigu od prije dvjesto godina, pogledaj šta je bio osnov i norma standardnoga jezika, pa eto ti pravilnog i nepravilnog; možeš da pričaš kako hoćeš, ali „pravilno“ je zamrznuto u trenutku kada je nastalo i to ti je što ti je. Kô da je latinski, a ne srpsk(ohrvatsk)i. Smiley
Сачувана
Тагови:
Странице: [1] 2 3  Све
  Штампај  
 
Скочи на:  

Покреће MySQL Покреће PHP Powered by SMF 1.1 RC2 | SMF © 2001-2005, Lewis Media Исправан XHTML 1.0! Исправан CSS!