Kada ti budeš položio savremeni srpskohrvatski jezik 2 i 3...
Da li bi ovo trebalo da se uvaži kao ozbiljan argument? Reci mi, šta ti to znači kada kažeš "položio"? Pretpostavljam da si ti student koji studira srpski jezik?
Dotad možeš samo da se slikaš sa tim Živojinovim laičkim mišljenjem, jer ono što veli Živojin koji se pravopisa ne dohvaća
I ovo gore se teško može uzeti kao nekakav "dokaz" da nisam u pravu kada kažem da ni polupismen svet ne kaže "naučan pristup k...". To što ja ne uzimam pravopis u ruke i što mi ne pada na pamet da u njega ikada zavirim ne znači da moja tvrdnja nije tačna.
"Već i po samim upravnim glagolima dosta se jasno razlikuje upravljenost od prave namene, ali za naročito određivanje upravljenosti, za njeno diferenciranje, s dativom se, kao padežom namene, obično upotrebljava nekoliko predloga. Od svih njih samo s oblikom dativa ide jedino predlog k (ka).
Dativ s predlogom k (ka) upotrebljava se uz glagole kretanja ili okrenutosti čemu ili da, kao i drugi neki predlozi, pokaže samo u kome je pravcu što upravljeno, ili da označi završetak i kraj toga kretanja na samom cilju kome je kretanje usmereno."
Ne znam ko je taj Stevanović, ali nije ni bitno; sve je tačno što on veli. Možda bih sam laički primetio da ne ide u sličnim slučajevima (sa dativom) samo predlog "k, ka"; i predlog "prema", rekao bih, ima sličnu namenu i katkad ide s dativom.
Ipak, taj citat koji si dao nije nikakva potvrda da je ispravno kazati "naučni pristup k jeziku".
(M. Stevanović, II tom, str. 372; a zatim daje sijaset primera upotrebe dativa s predlogom "k(a)" iz književnosti, i to baš ovakvih kakve bi Živojin rado lektorisô, jer on zaboga najbolje zna kako to "ne koriste ni oni koji nemaju pojma".)
Ne verujem da postoji primer koji bi mogao da nas uveri da je ispravno kazati "naučni pristup k..." Zapravo, da takav primer postoji ti bi ga, pretpostavljam, davno "ispalio". No, svakako, još nije kasno da se to učini.